Dok su temperature u dijelovima južne Evrope rasle, kiša je zasula francusku prijestolnicu, zbog čega su se tražili kišobrani i izvlačili debeli džemperi iz ormara.
Izvjesno je da će to biti samo kratkotrajni predah od vrućine. Prema jednoj novoj studiji, do 2050. godine, Pariz bi mogao da ima veći broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrelim talasima od bilo koje evropske prijestolnice, sa temperaturama koje bi mogle da dostignu užarenih 50 celzijusovih stepeni.
"Moramo da sačuvamo ljepotu Pariza, ali da ujedno pronađemo nova sredstva i nove materijale da ga adaptiramo kako bismo ga odbranili od vrelih talasa", ističe članica gradske skupštine Maud Lelievre, koja je autorica nedavno objavljenog izvještaja "Pariz na 50 stepeni", u kome poziva na dramatične izmjene francuske metropole kako bi se prilagodila budućnosti vrelih ljeta.
"Katastrofalna situacija bi bila - grad u kome ostaju samo siromašni i stari, bez ikakvih rješenja", kaže ona.
Pariz nije jedini. Zbog serije alarmantnih klimatskih izvještaja, gradske arhitekte širom svijeta se vraćaju za svoje stolove i table za crtanje da bi izradili nove projekte. To je posebno slučaj u Evropi, kontinentu koji se najbrže zagrijeva na svijetu, i koji je 2022. doživio svoje najtoplije ljeto i drugu najtopliju godinu u historiji.
Samo u proteklih nekoliko nedjelja su skoro oboreni rekordi po temperaturi u dijelovima Italije, Španije i Grčke. Širom svijeta, juli je vjerovatno bio najtopliji mjesec od kada postoje sistematski podaci o temperaturama, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji i Kopernik centru za klimatske promjene koji finansira Evropska unija.
I prije najnovijeg vrelog talasa, mnogi gradovi Evropske unije su izradili nacrt akcionih planova kako bi se prilagodili promjenama. Više od 100 njih, uključujući Pariz, obećali su da će do 2030. postati "klimatski neutralni", što znači da će smanjiti emisiju štetnih gasova. Ali pretvaranje planova u akciju je drugo pitanje.
"Imamo približno 80.000 gradova u Evropi i svi i dalje zaostaju u smislu neophodnosti prilagođavanja na klimatske promjene", kaže Holger Robrecht, zamjenik regionalnog direktora za Evropu u globalnoj mreži lokalnih i regionalnih vlada ECLEI, Lokalne vlade za održivost.
"Ne postji nijedan grad na području Evrope koji je u ovom trenutku 100% otporan na klimatske promjene", dodaje Robrecht.
Pa ipak, Robrecht i drugi stručnjaci za klimu hvale Pariz, pod upravom ljevičarske gradonačelnice Anne Hidalgo, zbog uspjeha u ozelenjavanju grada. Nedavne promjene uključuju nove tramvajske i metro linije, uvođenje novih pješačkih zona i oko 130 kilometara biciklističkih staza - a očekuje se da će se do narednog jula dodati još 50 kilometara.
Pariz također planira da Olimpijske igre narednog ljeta budu najviše ekološke u historiji, uz obećanje da će prepoloviti otpuštanje ugljen-dioksida u odnosu na prethodne igre u Londonu i Rio de Janeiro.
Međutim, mnogo drastičnije promene su potrebne da bi u Parizu moglo da se žive u budućnosti, kažu stručnjaci. Neki povlače paralele sa vrstom urbane revolucije prije skoro dva vijeka pod baronom Georges-Eugene Haussmannom, koji je uništio mrežu srednjevjekovnih gradskih četvrti kako bi izgradio elegantne avenije koje i danas presijecaju veći dio grada.
Grad svjetlosti, i zelenila
"U narednih 20 godina, moramo da adaptiramo sve ulice oko nas drvećem i vegetacijom kako bismo stvorili zelene koridore", kaže članica gradske skupštine Lelievre. Ona dodaje: "Mogli bismo da imamo zaista zeleni grad poput Singapura, a također i grad svetlosti."
Danas, međutim, upravo ta arhitektura koja čini Pariz legendarnim gradom predstavlja i klopku za vrijeme vrućine. Grad je gusto naseljen, nema velike parkove kao što ih ima London, a uprkos Osmanu, i dalje ima mnogo uskih ulica sa malo drveća, ili potpuno bez zelenila.
Uprkos naporima gradonačelnice da ozeleni grad, neki noviji planovi urbane obnove, uključujući one koje je naslijedila od svog prethodnika, favorizuju beton koji upija toplotu u odnosu na staklo i biljke. Slavni gradski krovovi od cinka, kandidati za status UNESCO-ve svjetske baštine, mogli bi da učine da stanovi na najvišim spratovima budu nepodnošljivo topli, budućih ljeta, ukoliko ostanu nepromijenjeni.
"Godinama nismo imali ideju da je naša obaveza da se gradovi, a posebno Pariz, adaptiraju da budu otporni na vrele talase", kaže Lelievre i dodaje: "Imali smo planove za vanredne situacije za zimu, ali ne i za ljeta."
Plan gradske skupštine, koji je jednoglasno usvojen ranije ove godine, predviđa širenje zelenih oaza pomoću vazdušnih i biljnih koridora koji se sada grade ispred škola u svim dijelovima grada, otvaranje novih fontana i renoviranje hiljada stanova, kao i zamjenu krovova od cinka i drugih površina materijalom svijetlijih boja, koji više odgovara vreloj klimi.
Gradonačelnica je već predložila neke novine, kao što je građenje terasa na krovovima sa biljakama i sistemima za prikupljanje vode. Ključna stvar za najnoviji plan - za koji se još ne zna koliko će koštati - jeste da se olabave striktni francuski propisi u izgradnji. Članovi gradske skupštine se nadaju da će dijelovi plana biti integrisani u novi zakonski prijedlog o urbanoj obnovi i biodiverzitetu.
Sjećanja na 2003.
I drugi evropski gradovi također se prilagođavaju klimatskim promjenama.
Kopenhagen, ugrožen zbog rasta nivoa mora - pokrenuo je ambiciozni plan adaptacije i reagovanja na poplave poslije rekordnih padavina zabilježenih 2011.
Klimatski plan Barcelone predviđa povećanje solarne energije i zelenih površina, što u nekim slučajevima znači renoviranje cijelih gradskih četvrti.
Mnogi gradovi nisu zaboravili strašni vreli talas iz 2003. godine, kada je u Evropi, kako se procjenjuje, umrlo oko 70.000 ljudi, uključujući 15.000 u Francuskoj.
Međutim, novi podaci također pokazuju da je čak 60.000 ljudi preminulo od posljedica vrelog talasa u Evropi 2022. godine, što znači da predstoji još mnogo posla.
"Gradovi žele da se pripreme" za klimatske promjene, kaže Robrecht iz mreže ECLEI, "ali to se ne pokazuje uvijek u njihovim dnevnim odlukama, koje ponekad zelenu površinu pretvore u parking, ili sijeku drvo staro 80 godina koje je pružalo hlad građanima.
Pa ipak, on je optimista. "I dalje smo u ranim godinama odgovora na klimatske promjene", ističe Robrecht.
