Najnovije
Paralele između ruskih aktivnosti u Ukrajini i na Balkanu
Institut Harriman sa Univerziteta Columbia u New Yorku organizovao je jučer diskusiju o paralelama između ponašanja Rusije u Ukrajini i na Zapadnom Balkanu. Učesnici panela su se složili da postoji niz sličnosti, od propagande u medijima do uticaja na političare.
„Mislim da nijedna druga zajednica na svijetu ne može tačno razumjeti ono što se dešava u Ukrajini kao Balkan, ne samo zbog nivoa nasilja i terora nad građanima, nego i zbog motiva i načina na koji se rat do sada razvijao“, kaže novinarka Una Hajdari.
Hajdari je donedavno boravili u Ukrajini, a izvještavala je o toj zemlji i prije ruske invazije iz februara 2022. godine. Prema njenim riječima, za razliku od odgovora na ratove na Balkanu, ovoga puta međunarodna zajednica nastupa mnogo jedinstvenije i uz više koordinacije.
Richard Kraemer, viši saradnik organizacije „European Values Center for Security Policy“, navodi da je dobro što je administracija američkog predsjednika Joe Bidena ispružila ruku prema velikim demokratijama u Evropi, ali da to nije slučaj sa Zapadnim Balkanom.
„Vidim to kao promašaj, ne samo ove administracije, već duže vrijeme u Washingtonu, da prepozna da postoji maligno povezujuće tkivo, koje ide od Kijeva sve do granica EU, pa i dalje, rekao bih do Slovenije i Hrvatske, na Zapadnom Balkanu“, rekao je Kraemer. „Ta malignost je Rusija Vladimira Putina, ultranacionalistički nazadni narativi koje oni usvajaju, njihovi pokušaji da podrivaju sigurnost u Jugoistočnoj Evropi, koja se zato ne može efikasno intregrisati u evroatlantski prostor. I to čini preko niza lokalnih aktera.“
Kreamer dodaje da se posljedice ruske invazije još ne mogu znati jer rat neće biti brzo gotov, ali da je izvjesno da će Rusija biti izopćena tokom najmanje jedne generacije, kao i da će nastaviti da pokušava uticati na dešavanja na Zapadnom Balkanu. Navodi da će biti teško prekinuti uspostavljene narative, čak ako i dođe do promjena u Moskvi, poredeći to sa načinom na koji dio ljudi u Srbiji i dalje gleda na ratove na Balkanu.
Jačanje EUFOR-a nedovoljno, ali pozitivan pomak
Kurt Bassuener iz organizacije „Democratization Policy Council“ rekao je da se vide određeni pomaci u kontekstu angažmana Zapada u BiH, ali nije optimističan da će problemi biti brzo riješeni, navodeći da primjećuje kako je prioritet i dalje pronalaženje kompromisa između lokalnih političara.
„Mislim da smo na početku preispitivanja u Bosni, ali bez strategije kod Zapada, a pristup je i dalje primarno fokusiran na Srbiju. Jačanje EUFOR-a je bilo apsolutno važno. Jasno je, imajući u vidu koliko se brzo dogodilo, da je bilo planirano i prije 24. februara, a sastav trupa vjerovatno ne bi bio isti da se nije dogodila invazija. Rumunija i Slovačka su zemlje na granici s Ukrajinom. Tako da bi se sastav mogao i promijeniti“, kaže Bassuener.
Ovaj politički analitičar navodi da bi međunarodne snage u BiH trebalo dodatno osnažiti, te da bi Rusija i Kina u novembru mogle pokušati spriječiti obnovu mandata EUFOR-a u Vijeću sigurnosti UN-a. Kao problem za BiH navodi i uticaje iz Hrvatske iz Srbije:
„BiH je u centru regionalnog sistema konflikata. Nema Srpskog Sveta ako u njemu nije Republika Srpska. Paradoks je u tome što je Zapad više snažan na Balkanu u širem smislu, posebno u BiH, nego bilo gdje na svijetu, ali ipak dozvoljavamo lokalnim i regionalnim akterima da remete naše politike.“
Reuf Bajrović, potpredsjednik organizacije „US-Europe Alliance“, naveo je da povećanje broja vojnika EUFOR-a ne rješava sve probleme, ali je važno jer mijenja narativ i predstavlja priznanje EU da postoji pitanje sigurnosti u BiH. Prema njegovim riječima, ruska agresija na Ukrajinu zapravo je negativno uticala na neke od regionalnih političara, poput Milorada Dodika, pošto je umanjena mogućnost Rusije da im aktivno pomaže, posebno u vojnom smislu.
„Regija je manje nestabilna zbog rata u Ukrajini, a najveći razlog je herojski otpor ukrajinske vojske“, naveo je Bajrović.
Ivana Stradner, savjetnica Barish centra za medijski integritet, organizacije „Foundation for Defense of Democracies“, govorila je o ratu koji Rusija vodi na polju informacija i širenja narativa. Ona kaže da se Zapad u ovoj situaciji dobro zaštitio od ruskih dezinformacija, ali da je Moskva bila veoma uspješna na drugim mjestima, poput Afrike.
„Isto se odnosi i na Balkan“, kaže Stradner. „Na Balkanu je Rusija koristila informacione operacije, barem u protekloj deceniji, da bi postigla ciljeve poput strateškog podrivanja demokratije, EU i NATO-a. Ovoga puta takve kampanje su isporučile različite rezultate. Jer neke zemlje su više prozapadne, pa su poduzele određene korake, na primjer da zabrane ruske medije, ali imate ruske proksije u Srbiji i Republici Srpskoj koji su zapravo pojačavali rusku retoriku, negirali rat u Ukrajini, opravdavali konflikt.“
Panel je moderirala je Tanya Domi, profesorica Škole za međunarodna i javna pitanja na Columbia univerzitetu.
See all News Updates of the Day
Nove smrtnonosne eksplozije u Libanu, izraelski ministar odbrane poručio da rat ulazi u "novu fazu"
Najmanje 14 osoba je poginulo, a više od 450povrijeđeno u novim eksplozijama elektronskih uređaja širom Libana, saopštili su zvaničnici.
Zvaničnik Hezbollaha kaže da su voki-tokiji koje koristi ova grupa eksplodirali u sklopu eksplozija koje su se čule u srijedu u Bejrutu. Zvaničnik je razgovarao sa AP-om pod uslovom da ostane anoniman jer nije ovlašten da razgovara sa medijima.
Više eksplozija odjeknulo je u srijedu na mjestu sahrane trojice pripadnika Hezbollaha i djeteta koje je dan ranije ubijeno eksplodirajućim pejdžerima, javili su novinari AP-a sa mjesta događaja.
Izvor blizak Hezbolahu rekao je za AFP da su u južnim predgrađima Bejruta eksplodirali voki-tokiji koje su koristili pripadnici te grupe, dok državni mediji izvještavaju o sličnim eksplozijama u istočnom i južnom Libanu.
Jedan bezbjednosni izvor rekao je za Reuters da je Hezbollah kupio voki-tokije zajedno sa pejdžerima pre pet meseci.
U međuvremenu, libanonska Nacionalna novinska agencija izvijestila je da su tri osobe poginule od neutvrđenih uređaja koje su u srijedu eksplodirale u gradu Sohmor u dolini Beqaa.
Takođe je saopšteno da su sistemi solarne energije eksplodirali u kućama u nekoliko oblasti, pri čemu je jedna djevojčica povrijeđena.
Eksplozije su uslijedile nakon što su dan ranije eksplodirali pejdžeri koje je Hezbollah koristio, pri čemu je poginulo najmanje 12 ljudi, dok je povrijeđeno oko 2.800.
Izrael nije komentarisao incidente. Izraelski ministar odbrane Joav Galant je u obraćanju trupama u srijedu poručio da rat ulazi u novu fazu i da se fokus pomjera na sjeverno pogranično područje gdje se prebacuje više trupa i resursa.
"Na početku smo nove faze u ratu - koja zahtijeva hrabrost, odlučnost i istrajnost", rekao je Galant.
Nije međutim pomenuo eksplozije elektronskih uređaja u Libanu, ali je pohvalio rad izraelske vojske i obavještajnih agencija, navodeći da su "rezultati veoma impresivni".
Načelnik generalštaba izraelske vojske Herci Halevi rekao je da je Izrael utvrdio planove za dodatne akcije protiv Hezbollaha i da je spreman za napad.
"Imamo mnoge kapacitete koji još nisu aktivirani", rekao je Halevi i dodao da će za svaku planiranu fazu Hezbollah platiti veliki cijenu.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je u kratkom video obraćanju u sredu poručio: "Već sam rekao da ćemo stanovnike severa bezbjedno vratiti kućama. I to ćemo i uraditi".
Izraelska vlada prethodno je najavila da će proširiti ciljeve u ratu protiv Hamasa u Gazi, da bi obezbijedila sjeverni Izrael od raketnih napada Hezbolaha.
Američka centralna banka snizila kamatnu stopu za pola procenta
Federalne rezerve (američka centralna banka) su srijedu su snizile ključnu kamatnu stopu za pola procenta, na vrijednost u rasponu od 4,75 do 5 odsto.
Riječ je o prvom smanjenju od pandemije koronavirusa 2020. i očekuje se da će dovesti do povoljnijih kredita za građane i kompanije uoči predsjedničkih izbora u novembru, prenosi agencija AFP.
Smanjenje referentne kamatne stope podržalo je 11 članova Federalnih rezervi, dok je jedan bio protiv, navodi se u saopštenju. Do kraja godine je planirano još jedno smanjenje od pola procenta, dok će u 2025. godini kamatna stopa biti snižena za jedan procenat.
Odluka Federalnih rezervi uticaće na kamatne stope pod kojima komercijalne banke daju kredite potrošačima i kompanijama. Očekuje se da će to vremenom dovesti do povoljnijih uslova za uzimanje kredita za stanove, automobile i biznise, te za korištenje kreditnih kartica.
To bi moglo da poveća potrošnju, kao i cijene akcija na berzi, a kompanije i potrošači bi mogli da refinansiraju kredite, da bi se zadužili korsteći nižu kamatnu stopu.
Iz Federalnih rezervi je saopšteno da je odbor koji utvrđuje osnovne kamatne stope "stekao veće povjerenje da se inflacija održivo kreće ka planiranih dva procenta i procjenjuje da su rizici po postizanje ciljeva kada je riječ o zapošljavanju i inflaciji uravnoteženi".
Centralna banka ima dvostruki mandat Kongresa da djeluje nezavisno u rešavanju pitanja inflacije i zapošljavanja.
Prema ekonomskoj prognozi, objavljenoj uz odluku o kamatnoj stopi, Federalne rezerve predviđaju prosječnu stopu nezaposlenosti od 4,4 odsto u četvrtom kvartalu ove godine, što je rast u odnosu na 4 procenta koliko je prognozirano u junu.
Očekuje se da godišnja stopa inflacije bude 2,3 odsto, malo niža nego što je prognozirano u junu.
Generalna skupština UN usvojila palestinsku rezoluciju
Generalna skupština Ujedinjenih nacija snažno je podržala neobavezujuću palestinsku rezoluciju u srijedu koja zahtijeva da Izrael okonča svoje "nezakonito prisustvo" u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali u roku od godinu dana.
Za rezoluciju su glasalo 124 članice, 14 je bilo protiv, a 43 uzdržane.
Ambasador Izraela u UN-u Danny Danon nazvao je to "sramnom odlukom koja podržava diplomatski terorizam palestinskih vlasti".
"Umjesto da obilježi godišnjicu masakra 7. oktobra osudom Hamasa i pozivanjem na oslobađanje 101 preostalog taoca, Generalna skupština nastavlja da pleše na taktove palestinskih vlasti, koje podržavaju ubice Hamasa", rekao je Danon.
Rezolucija, koja također zahtijeva povlačenje svih izraelskih snaga i evakuaciju jevrejskih doseljenika sa okupiranih palestinskih teritorija "bez odlaganja", nije pravno obavezujuća, ali stepen njene podrške odražava svjetsko mišljenje. U Generalnoj skupštini nema veta, za razliku od 15-članog Vijeća sigurnosti.
Riyad Mansour, palestinski ambasador u UN, naglasio je da bilo koja zemlja koja misli da će palestinski narod "prihvatiti ropstvo" ili koja tvrdi da je mir moguć bez pravednog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba "nije realna".
Rješenje ostaje nezavisna palestinska država zasnovana na granicama iz 1967, sa istočnim Jerusalimom kao prijestolnicom, koja živi rame uz rame u miru sa Izraelom, rekao je on.
Sjedinjene Države su također pozvale zemlje da glasaju protiv te mjere.
"Ova rezolucija danas ne nudi nikakav put naprijed ili nadu", rekla je skupštini ambasadorica Linda Thomas-Greenfield.
"Njeno usvajanje neće spasiti palestinske živote, vratiti taoce kućama, okončati izraelska naselja ili ponovo pokrenuti mirovni proces".
Rezolucija također ne priznaje da je "Hamas teroristička organizacija" koja kontroliše Gazu i da Izrael ima pravo da se brani, dodala je ona.
Hamas je pokrenuo sukob napadom na južni Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i oteto 250 talaca.
U izraelskoj kontraofanzivi u Gazi ubijeno je više od 41.200 Palestinaca, prema podacima Hamasovog zdravstvenih vlasti koje ne prave razliku između civila i boraca.
Ruska vojska veća i jača nego prije invazije na Ukrajinu, kaže američki komandant
Ruska vojska je veća i jača nego što je bila prije invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, upozorio je u utorak komandant zračnih snaga Sjedinjenih Država u Evropi i Africi.
"Rusija postaje sve veća, a oni postaju bolji nego što su bili prije. … Oni su zapravo veći nego što su bili kada je započela [invazija]", rekao je general Ratnog vazduhoplovstva James Hecker novinarima na godišnjoj asocijaciji Air & Space Forces Association, Space & Cyber konferencija.
Poboljšanja dolaze uprkos žrtvama u borbama. Američki ministar odbrane Lloyd Austin procijenio je da je od 2022. godine ubijeno ili ranjeno više od 350.000 ruskih vojnika.
"Stope žrtava koje imaju su zapanjujuće", rekao je novinarima u utorak sekretar za štampu Pentagona, general major Pat Ryder, odgovarajući na pitanje Glasa Amerike.
U ponedjeljak je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio da se ruska vojska poveća za 180.000 aktivnih vojnika za ukupno 1,5 miliona vojnika, čime je ruska vojska druga po veličini u svijetu, iza kineske.
"Rusija će biti nešto sa čime ćemo morati da se nosimo dugo vremena, bez obzira kako se ova stvar završi", rekao je Hecker.
Međutim, Vilijam Pomeranc, viši naučnik na Kennan institutu, rekao je za Glas Amerike da "ovaj potez sugeriše da Vladimir Putin gubi rat".
"Ovo je otvoreni signal Vladimira Putina da je njegova vojska u nevolji i da nemaju resurse za održavanje trupa na terenu", rekao je Pomeranz.
Uprkos ruskim poboljšanjima na ratištu, Ukrajina je oborila više od 100 ruskih aviona otkako je Moskva započela svoju invaziju u punom obimu, što predstavlja desetine aviona više nego što je Rusija uspjela da obori na ukrajinskoj strani , prema generalu Heckeru.
"Dakle, ono što vidimo je da avioni na neki način ostaju na svojoj strani linije, ako hoćete, a kada se to dogodi, imate rat kakav vidimo danas, sa ogromnim iscrpljivanjima, gradovi koji se ruše, mnogo civilnih žrtava", rekao je on.
Blinken: Eskalacija prijeti da poremeti pregovore o primirju u Gazi
Američki državni sekretar Antony Blinken u srijedu je izrazio nezadovoljstvo zbog eskalacije napetosti na Bliskom istoku koja, kako je naveo, prijeti da poremeti napore da Izrael i Hamas postignu dogovor o primirju u Gazi.
Blinken je tokom posjete Egipu rekao da SAD i dalje prikupljaju informacije o eksplozijama pejdžera u utorak u Libanu, koje se povezuju sa Izraelom. U incidentu je poginulo najmanje 12 osoba, među kojima je i dvoje djece.
SAD i međunarodni partneri, među kojima je Egipat, pokušavaju da ispregovaraju primirje u gotovo jednogodišnjem ratu Izraela i Hamasa u Gazi i da istovremeno umanje tenzije u trenutku kada izraelski lideri prijete da će pojačati vojnu akciju protiv Hezbolaha u Libanu.
"Uvijek kada SAD i drugi međunarodni posrednici vjeruju da postoji napredak u dogovoru o primirju u ratu Izraela i Hamasa u Gazi, vidimo događaj koji otežava taj proces i može da ga poremeti", rekao je Blinken na konferenciji za novinare u Kairu, u odgovoru na pitanje o eksplozijama u Libanu.
Pomenuo je ubistvo šest talaca ranije ovog mjeseca, koje je Hamas držao u Gazi od napada na Izrael 7. oktobra. Naglasio je da su, u trenutku kada su stigle vijesti da je Hamas ubio taoce, pregovarači postizali napredak o detaljima dogovora prema kojem bi taoci bili oslobođeni u zamjenu za palestinske zatvorenike u Izraelu.
Blinken je rekao da širenje konflikta nije u ničijem interesu.
"Ključno je da se sve strane uzdrže od akcija koje bi mogle da eskaliraju konflikt", rekao je Blinken. Nije rekao ko je prema mišljenju SAD odgovoran za incident u Libanu.
Poručio je da je usredsređen na postizanju sporazuma o primirju i dodao da su sve strane pristale na 15 od 18 odredbi.
Višemjesečni razgovori sa američkim, egipatskim i katarskim zvaničnicima koji posreduju tek treba da dovedu do dogovora koji bi odgovarao i Izraelu, i Hamasu. Pregovori su se fokusirali na nacrt koji uključuje zaustavljanje borbi i oslobađanje talaca koje i dalje drže militanti Hamasa u Gazi.
