Najnovije
Paralele između ruskih aktivnosti u Ukrajini i na Balkanu
Institut Harriman sa Univerziteta Columbia u New Yorku organizovao je jučer diskusiju o paralelama između ponašanja Rusije u Ukrajini i na Zapadnom Balkanu. Učesnici panela su se složili da postoji niz sličnosti, od propagande u medijima do uticaja na političare.
„Mislim da nijedna druga zajednica na svijetu ne može tačno razumjeti ono što se dešava u Ukrajini kao Balkan, ne samo zbog nivoa nasilja i terora nad građanima, nego i zbog motiva i načina na koji se rat do sada razvijao“, kaže novinarka Una Hajdari.
Hajdari je donedavno boravili u Ukrajini, a izvještavala je o toj zemlji i prije ruske invazije iz februara 2022. godine. Prema njenim riječima, za razliku od odgovora na ratove na Balkanu, ovoga puta međunarodna zajednica nastupa mnogo jedinstvenije i uz više koordinacije.
Richard Kraemer, viši saradnik organizacije „European Values Center for Security Policy“, navodi da je dobro što je administracija američkog predsjednika Joe Bidena ispružila ruku prema velikim demokratijama u Evropi, ali da to nije slučaj sa Zapadnim Balkanom.
„Vidim to kao promašaj, ne samo ove administracije, već duže vrijeme u Washingtonu, da prepozna da postoji maligno povezujuće tkivo, koje ide od Kijeva sve do granica EU, pa i dalje, rekao bih do Slovenije i Hrvatske, na Zapadnom Balkanu“, rekao je Kraemer. „Ta malignost je Rusija Vladimira Putina, ultranacionalistički nazadni narativi koje oni usvajaju, njihovi pokušaji da podrivaju sigurnost u Jugoistočnoj Evropi, koja se zato ne može efikasno intregrisati u evroatlantski prostor. I to čini preko niza lokalnih aktera.“
Kreamer dodaje da se posljedice ruske invazije još ne mogu znati jer rat neće biti brzo gotov, ali da je izvjesno da će Rusija biti izopćena tokom najmanje jedne generacije, kao i da će nastaviti da pokušava uticati na dešavanja na Zapadnom Balkanu. Navodi da će biti teško prekinuti uspostavljene narative, čak ako i dođe do promjena u Moskvi, poredeći to sa načinom na koji dio ljudi u Srbiji i dalje gleda na ratove na Balkanu.
Jačanje EUFOR-a nedovoljno, ali pozitivan pomak
Kurt Bassuener iz organizacije „Democratization Policy Council“ rekao je da se vide određeni pomaci u kontekstu angažmana Zapada u BiH, ali nije optimističan da će problemi biti brzo riješeni, navodeći da primjećuje kako je prioritet i dalje pronalaženje kompromisa između lokalnih političara.
„Mislim da smo na početku preispitivanja u Bosni, ali bez strategije kod Zapada, a pristup je i dalje primarno fokusiran na Srbiju. Jačanje EUFOR-a je bilo apsolutno važno. Jasno je, imajući u vidu koliko se brzo dogodilo, da je bilo planirano i prije 24. februara, a sastav trupa vjerovatno ne bi bio isti da se nije dogodila invazija. Rumunija i Slovačka su zemlje na granici s Ukrajinom. Tako da bi se sastav mogao i promijeniti“, kaže Bassuener.
Ovaj politički analitičar navodi da bi međunarodne snage u BiH trebalo dodatno osnažiti, te da bi Rusija i Kina u novembru mogle pokušati spriječiti obnovu mandata EUFOR-a u Vijeću sigurnosti UN-a. Kao problem za BiH navodi i uticaje iz Hrvatske iz Srbije:
„BiH je u centru regionalnog sistema konflikata. Nema Srpskog Sveta ako u njemu nije Republika Srpska. Paradoks je u tome što je Zapad više snažan na Balkanu u širem smislu, posebno u BiH, nego bilo gdje na svijetu, ali ipak dozvoljavamo lokalnim i regionalnim akterima da remete naše politike.“
Reuf Bajrović, potpredsjednik organizacije „US-Europe Alliance“, naveo je da povećanje broja vojnika EUFOR-a ne rješava sve probleme, ali je važno jer mijenja narativ i predstavlja priznanje EU da postoji pitanje sigurnosti u BiH. Prema njegovim riječima, ruska agresija na Ukrajinu zapravo je negativno uticala na neke od regionalnih političara, poput Milorada Dodika, pošto je umanjena mogućnost Rusije da im aktivno pomaže, posebno u vojnom smislu.
„Regija je manje nestabilna zbog rata u Ukrajini, a najveći razlog je herojski otpor ukrajinske vojske“, naveo je Bajrović.
Ivana Stradner, savjetnica Barish centra za medijski integritet, organizacije „Foundation for Defense of Democracies“, govorila je o ratu koji Rusija vodi na polju informacija i širenja narativa. Ona kaže da se Zapad u ovoj situaciji dobro zaštitio od ruskih dezinformacija, ali da je Moskva bila veoma uspješna na drugim mjestima, poput Afrike.
„Isto se odnosi i na Balkan“, kaže Stradner. „Na Balkanu je Rusija koristila informacione operacije, barem u protekloj deceniji, da bi postigla ciljeve poput strateškog podrivanja demokratije, EU i NATO-a. Ovoga puta takve kampanje su isporučile različite rezultate. Jer neke zemlje su više prozapadne, pa su poduzele određene korake, na primjer da zabrane ruske medije, ali imate ruske proksije u Srbiji i Republici Srpskoj koji su zapravo pojačavali rusku retoriku, negirali rat u Ukrajini, opravdavali konflikt.“
Panel je moderirala je Tanya Domi, profesorica Škole za međunarodna i javna pitanja na Columbia univerzitetu.
See all News Updates of the Day
Putin: Slovačka ponudila da bude domaćin pregovora Rusije i Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da je Slovačka ponudila da bude "platforma" za moguće mirovne pregovore Rusije i Ukrajine, gotovo tri godine nakon početke ruske invazije.
Putin je na konferenciji za novinare rekao da je slovački premijer Robert Fico "rekao da ako bude pregovora, da će biti srećan da ponudi svoju zemlju kao platformu" i dodao da Rusija "nije protiv toga", prenosi agencija Frans pres.
Fico, jedan od samo nekoliko evropskih lidera koji održavaju veze sa Kremljom, sastao se sa ruskim liderom u Moskvi 22. decembra.
Slovački premijer je posjetio Rusiju uprkos naporima Zapada da izoluje Putina i bude jedinstven u podršci Kijevu.
Slovačka, članica Evropske unije i NATO-a, pod Ficovom vladom je prošle godine obustavila vojnu pomoć Ukrajini i pozvala na mirovne pregovore.
Fico je optužio Kijev da ugrožava snabdijevanje njegove zemlje ruskim gasom, od kojeg Slovačka zavisi.
Izgledi za mirovne pregovore o okončanju sukoba u Ukrajini, koji je izbio u februaru 2022. godine, povećani su od kako je Donald Trump ponovo izabran za predsjednika SAD.
Trump je obećao da će brzo okončati rat kada u januaru preuzme položaj, ali nije precizirao kako. Kijev i Evropa strahuju da bi Ukrajina mogla da bude primorana na ustupke Rusiji.
Putin je više puta poručivao da će postići sve ciljeve u Ukrajini. Također je upozorio da je Moskva spremna da Ukrajinu ponovo gađa novom raketom Orešnik, koju je prvi put ispalila na ukrajinsku teritoriju prošlog mjeseca.
To je dovelo do dodatnog zaoštravanja tenzije. Ruski lider više puta je zaprijetio da će gađati "centre za donošenje odluka" u Kijevu.
Druzi koji žive na Golanskoj visoravni pozdravljaju nove sirijske vladare
Izrael je preuzeo tampon zonu između Izraela i Sirije i kaže da se njegove snage neće povući dok ne budu sigurni da će stanovnici pograničnog područja Golanske visoravni biti bezbjedni. Polovina ovih stanovnika je iz zajednice Druza, koji brinu šta će pad režima Bashara al-Assada značiti za njih i članove njihovih porodica na sirijskoj strani granice. Linda Gradstein i Ricki Rosen izvještavaju sa Golanske visoravni.
2024: Burna godina za Liban
Ove godine na Bliskom istoku je došlo je do preuređivanja ravnoteže snaga. Liban je opet bio u središtu dešavanja, jer je na napade Hezbollaha, Izrael odgovorio bombardovanjem, uništavajući dijelove Libana. Ipak, u novembru je uspostavljeno primirje, ali bi promjena režima u Siriji mogla izazvati još veću nestabilnosti u godini koja dolazi. Iz Bejruta izvještava Jacob Russell.
Avion Azerbejdžan Airlinesa srušio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, kažu izvori
Avion Azerbejdžan Airlines koji se u srijedu srušio u Kazahstanu oborio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, izjavila su za Reuters četiri izvora u Azerbejdžanu upoznata sa istragom.
Putnički avion Embraer (EMBR3.SA) srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 ljudi, nakon što je skrenuo s područja Rusije u kojem Moskva posljednjih mjeseci koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih bespilotnih.
Avion J2-8243 Azerbejdžan Airlinesa odletio je stotinama kilometara od svoje redovne rute od azerbejdžanskog Bakua do Groznog, u ruskoj Čečeniji, da bi se srušio na suprotnoj obali Kaspijskog mora, nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.
Zvaničnici nisu odmah objasnili zašto je avion preletio more, ali do pada je došlo nakon što su ukrajinski dronovi ovog mjeseca pogodili čečenski region na jugu Rusije. Najbliži ruski aerodrom na trasi aviona zatvoren je u srijedu ujutro.
Ruski, azerbejdžanski i kazahstanski zvaničnici pozvali su na istragu o nesreći.
Nove sirijske vlasti pokrenule su operaciju protiv pro-Assadovih snaga, javljaju državni mediji
Novo sirijsko vojno rukovodstvo pokrenulo je u četvrtak operaciju gonjenja ostataka pripadnika administracije svrgnutog predsjednika Bashara al-Assada na terenu u pokrajini Tartus u zapadnoj Siriji, javila je državna novinska agencija (SANA).
Prethodno je novi sirijski ministar unutrašnjih poslova rekao je da je 14 pripadnika oružanih snaga novih vlasti ubijeno, a 10 ranjeno tokom sukoba sa snagama bivšeg predsjednika Assada u selu izvan grada Tartusa, javila je državna novinska agencija u srijedu.
Sirijska opservatorija za ljudska prava, posmatrač događanja u Siriji sa sjedištem u Britaniji, saopštila je da su borci ubijeni dok su pokušavali da uhapse bivšeg zvaničnika u Assadovoj vladi, optuženog za izdavanje naredbi za pogubljenje i proizvoljne presude protiv hiljada zatvorenika. Borci su bili iz Hayat Tahrir al-Shama, ili HTS, koji je predvodio zapanjujuću ofanzivu koja je srušila Assada ranije ovog mjeseca.
Tranzicija vlasti u Siriji dogodila se iznenađujuće glatko, ali prošlo je samo nekoliko nedjelja otkako je Assad pobjegao iz zemlje i nakon što su se njegova administracija i snage urušile.
Pobunjenici koji su zbacili Assada ukorijenjeni su u fundamentalističkoj islamističkoj ideologiji i - iako su obećali da će stvoriti pluralistički sistem - nije jasno kako i da li planiraju da dijele vlast.
Od Assadovog pada, desetine Sirijaca je ubijeno u činovima osvete, prema informacijama dobijenim od aktivista i posmatrača. Velika većina ubijenih je iz manjinske zajednice Alavita, izdanaka šiitskog islama kojem i Assad pripada.
U glavnom gradu Damasku, alavitski demonstranti su se sukobili sa učesnicima sunitskog kontramitinga i čuli su se pucnji. AP nije mogao da potvrdi detalje pucnjave.
Protesti alavita održani su i u mjestima duž obale Sirije, u gradu Homsu i selu Hame. Neki su pozivali na oslobađanje vojnika iz bivše sirijske vojske koje sada u zatočeništvu drži HTS.
Snage HTS-a koje su suzbijale demonstracije ubile su u Homsu najmanje jednog učesnika protesta, a pet ih je ranjeno, saopštila je Sirijska opservatorija. Kao odgovor na proteste, HTS je uveo policijski čas od 18 do osam sati.
Protesti alavita očigledno je djelimično podstakao video koji je objavljen na internetu i koji prikazuje paljenje alavitskog svetilišta. Privremene vlasti tvrde da je snimak star i da to nije nedavni incident.
Nasilje između različitih vjerskih grupa izbilo nakon Assadovog svrgavanja, ali ništa ni blizu nivoa od kojeg se strahovalo nakon skoro 14 godina građanskog rata u kojem je ubijeno oko pola miliona ljudi. Rat je razorio Siriju, stvorivši milione izbjeglica i raselivši desetine hiljada širom zemlje.
Ove nedjelje su neki Sirijci koji su bili prisilno raseljeni počeli da se vraćaju kući, pokušavajući da obnove svoje živote. Šokirani razaranjem, mnogi su otkrili da je malo šta ostalo od njihovih kuća.
U sjeverozapadnom regionu Idliba, stanovnici su u utorak popravljali prodavnice i zatvarali oštećene prozore, pokušavajući da vrate osjećaj normalnosti.
U prašnjavim kvartovima prolazili su automobili sa prtljagom zakačenim na krovu. Ljudi su besposleno stajali na ulicama ili sjedeli u praznim kafićima.
U Damasku su nove sirijske vlasti izvršile raciju u skladištima u sredu, zaplijenivši drogu kao što su zabranjeni stimulans Kaptagon i kanabis, koje su koristile Assadove snage. Zapaljene su milion tableta Kaptagon i stotine kilograma kanabisa, saopštile su privremene vlasti.
