Talas gladi
Pandemija koju je izazvao korona virus uzrokuje 10.000 više smrti kod djece svakog mjeseca - ne inficirajući ih ili napadajući njihova pluća već nedostatkom hrane, piše Washington Post pozivajući se na upozorenje stručnjaka koji tvrde da je više od polovice smrtnih slučajeva djece zabilježeno u podsaharskoj Africi i u ratom razorenom Jemenu.
Međunarodni tim stručnjaka je u ovosedmičnoj analizi objavljenoj u uticajnom medicinskom časopisu Lancet ocijenio kako je pandemija pokrenula talas gladi kod djece i pothranjenost koji će imati dugotrajne posljedice na obrazovanje, rast i rizike od bolesti.
Kako su virus i mjere ograničenja blokirale trgovačke rute, zatvorile tržišta i ostavile milione ljudi bez hrane i lijekova, oko 128.000 više djece mlađe od pet godina umrijet će tokom prve godine epidemije, pokazuje njihova analiza.
Pripremajući zalihe hrane u 118 zemalja, stručnjaci su otkrili da su mjere za obuzdavanje virusa - od fizičkog distanciranja i zatvaranja škola do karantina i zatvorenih granica – na ivicu gurnule zajednice već preplavljene glađu i drugim nevoljama.
Njihova studija je, dodaje Washington Post, uslijedila nakon hitnog poziva lidera UN-ovih agencija, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Unicef, koji su pozvali svjetske lidere da hitno ulože najmanje 2,4 milijarde dolara za rješavanje problema gladi.
Sve više pothranjenih
Mnoge porodice od Latinske Amerike do Južne Azije i podsaharske Afrike, više nego ikad, s neizvjesnošću gledaju u budućnost u kojoj neće imati dovoljno hrane, piše agencija Associated Press ističući kako stručnjaci upozoravaju na veliki skok broja naročito pothranjene djece.
Glad povezana s pandemijom može dovesti do smrti 10.000 više djece mjesečno tokom prve godine pandemije dok je 550.000 dodatne djece svakog mjeseca na udaru onoga što se naziva "gubitkom" - pothranjenosti koja se očituje u vretenastim udovima i spuštenom trbuhu. U jednoj godini to je više od 6,7 miliona djece u odnosu na prošlogodišnjih 47 miliona pothranjene djece, dodaje AP.
Ta vrsta pothranjenosti, upozoravaju stručnjaci, može trajno oštetiti djecu fizički i psihički, pretvarajući pojedinačne tragedije u generacijsku katastrofu. "Učinci prehrambene krize zbog COVID-19 odražavat će se mnogo godina", rekao je dr. Francesco Branca iz Svjetske zdravstvene organizacije.
U Sudanu 9,6 miliona ljudi živi od jednog obroka do drugog u akutnoj nesigurnosti hrane - što je 65 odsto više nego u isto vrijeme prošle godine. U Burkini Faso je, ističe AP, jedno od pet djece hronično pothranjeno, a 12 miliona od 20 miliona stanovnika zemlje nema dovoljno za jelo.
U Jemenu, najsiromašnijoj zemlji arapskog svijeta, mjere ograničenja uvedene zbog pandemije blokirale su raspodjelu humanitarne pomoći te je prema podacima Mreže za rano upozoravanje na glad to država koja se nalazi na rubu gladi.
Koraci jemenske djece
Zbog pothranjenosti, koja muči stotine hiljada jemenske djece, 10-godišnji Hasan Merzam Muhamad koji teži samo devet kilograma nije bio u stanju da hoda, piše Reuters.
Medicinska sestra klinike za pothranjenost Makija al-Aslami gledala je kako Hasanov otac nosi dječaka. "Hasan nema zdravstvenih problema. Njegov je problem glad", rekla je. "Kao i sva djeca, Hasan treba igru, školu... Kao da je u kavezu, a glad povećava depresiju". Zbog rata raseljena pet puta, Hasanova porodica danas živi u ruralnom gradu Hadža, jednoj od najsiromašnijih regija Jemena, bez primanja.
Restrikcije uvedene zbog epidemije izazvane korona virusom, smanjen priliv novca i humanitarne pomoći, kao i drugi problemi uzrokovali su već ozbiljnu glad nakon pet godina rata.
U Jemenu glad nikad nije službeno proglašena. Upozorenja UN krajem 2018. godine o predstojećoj gladi potakli su povećavanje humanitarne pomoći nakon čega je Svjetski program za hranu (WFP) mjesečno dopremao pomoć u vrijednosti do 13 miliona dolara. No sada je to ugroženo a, naglašava Reuters, usluge prehrane za 2,5 miliona djece mogle bi prestati do kraja avgusta.
Broj pothranjene djece mlađe od pet godina mogao bi porasti za 20 odsto, odnosno do 2,4 miliona do kraja godine zbog nedostatka sredstava, objavio je Unicef. Prema UN-ovoj analizi, 40 odsto južnog Jemena suočit će se s visokim nivoom akutne nesigurnosti u hrani do kraja godine, dok bi se podaci za sjeverni Jemen, gdje živi većina Jemenaca, a koje kontrolišu Huti, trebali objaviti u septembru. Strahuje se da će proglašenje gladi u zemlji za mnoge doći prekasno.
Reuters podsjeća da je rat u Jemenu počeo 2015. godine kada je koalicija pod vodstvom Saudijske Arabije intervenisala s ciljem obnavljanja jemenske vlade koju su Huti, koje podržava Iran, svrgnuli s vlasti u glavnom gradu Sani.
Puno prijetnji odjednom
Nove analize UN-ovih agencija upozoravaju da Jemenu, zemlji opustošenoj ratom, prijeti brzi povratak na razorne nivoe gladi i nesigurnosti u hrani, napisao je Guardian.
Istraživanje provedeno u 133 okruga u južnom Jemenu predviđa zabrinjavajući porast broja ljudi za koje se očekuje da će se do kraja godine suočiti s visokim nivoima akutne nesigurnosti u hrani, uključujući fazu tri "u krizi" - i fazu četiri koja nosi oznaku "hitno". Broj ugroženih u regiji trebao bi porasti i do 3,2 miliona ljudi od ukupne populacije od 7,9 miliona.
Za eskalaciju problema krivi su kombinacija ekonomskih šokova, sukoba, poplava, insekata koji uništavaju usjeve i sada korona virusa, za koje je Unicef naveo da "stvaraju savršenu oluju" koja prijeti da će poništiti nedavne napore za stabilizaciju sigurnosti hrane u zemlji.
Husein Gadain, predstavnik Organizacije za prehranu i popljoprivredu (FAO) u Jemenu, rekao je da su "ljudi u zemlji već prošli kroz puno toga i otporni su. Ali sada se suočavaju s previše teškoća i prijetnji odjednom".
Guardian također piše kako je pored pandemije u zemlji zabilježena najgora epidemija kolere u modernom vremenu, sa 110.000 slučajeva između januara i aprila ove godine. Prema upozorenjima nevladinih organizacija obje bolesti trebale bi doći do vrhunca u narednim nedjeljama. Agencije za pomoć upozoravaju da bi hiljade ljudi u Jemenu moglo umrijeti od neotkrivene kolere jer su previše uplašeni da bi tražili liječenje u zdravstvenim ustanovama preplavljenim korona virusom.
Umiranje u tišini
Smrtonosna prijetnja COVID-19 počinje uzimati svoj danak na nekim od najsmrtonosnijih mjesta na svijetu kao što je Jemen, u kojem su ratne godine uzrokovale masovno siromaštvo, glad i hronične bolesti, napisao je londonski Independent
Čak i prije pandemije, više od pola stanovništva Jemena u kojem su zdravstvene ustanove gotovo uništene, očajnički je trebalo humanitarnu pomoć te ne iznenađuje tvrdnja da COVID-19 doprinosi "savršenoj oluji" problema koji bi milione u Jemenu mogli dovesti u dublju prehrambenu krizu.
Članovi DEC-a, odbora grupe vodećih britanskih dobrotvornih organizacija, kažu da su mnoge porodice u Jemenu izgubile gotovo sva sredstva za pristup hrani. U zemlji koja je uvozila 90 odsto svoje hrane još prije rata, trajna finansijska kriza i ograničenja uvoza zaraćenih strana doveli su do masovnog povećanja cijena.
Saleh Said, izvršni direktor DEC-a, rekao je: "Prvo je došao rat i uništavanje, zatim glad i kolera, a sada smrtonosna prijetnja korona virusa što situaciju čini nepodnošljivom, a glad još gorom. Neki su jednostavno prihvatili svoju sudbinu i umiru kod kuće, u tišini."
