Ovo je mali rječnik termina koje susrećemo u krizi izazvanoj pandemijom novog koronavirisa, SARS-CoV-2.
Epidemija
Iznenadan porast broja slučajeva tj. broja osoba kod kojih je dijagnosticirana određena bolest u određenom vremenskom periodu npr. jedne sedmice, mjeseca ili godine na određenom, užem regionu (zemlja, dio neke države).
Pandemija
Povećanje broja slučajeva infekcije na jednom kontinentu ili u cijelom svijetu. Dakle, pandemija je globalna epidemija te stoga termin „globalna pandemija“ predstavlja ponavljanje i stilski je neprikladan, mada se ovaj termin, nažalost, počeo koristiti i u službenoj komunikaciji institucija.
COVID-19
Respiratorna infekcija koju izaziva virus SARS-CoV-2. Ponekad bolesti imaju isti naziv kao i ono što ih izaziva, a ponekad, kao u ovom slučaju i slučaju SIDA/AIDS, imaju različite nazive. COVID-19 dolazi od „coronavirus disease“, tj. „koronavirusna bolest“, a broj 19 se odnosi na godinu kada se infekcija pojavila u populaciji – krajem 2019. su zabilježeni prvi slučajevi ove bolesti. Šira javnost u svakodnevnom govoru koristi naziv „korona“ ili „koronavirus“, ali stručnjaci insistiraju na nazivu COVID-19, kako bi se bolest razlikovala od uzročnika.
SARS-CoV-2
Virus koji po svojim karakteristikama pripada koronavirusima, izaziva COVID-19. Skraćenica dolazi od „Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2“, jer je najbliži SARS-u (79.5% sličnosti), a pošto je ovo drugačiji virus, ima oznaku 2. Na početku epidemije imao je oznaku 2019-nCoV, dok mu zvanično nije promijenjen naziv. U svakodnevnom govoru ljudi ga nazivaju „koronavirus“, ali to je neprecizno, jer postoji 7 koronavirusa koji inficiraju ljude i još niz drugih koji inficiraju životinje.
Koronavirusi
Grupa virusa koji na elektronskom mikrografu izgledaju kao da imaju krunu na površinu, pa odatle i imaju naziv, prema latinskog riječi „corona“ u značenju „kruna“. Inficiraju ljude, druge sisare, ali i ptice. Spadaju u RNK viruse jer imaju samo ribonukleinsku kiselinu kao nasljedni materijal.
Kapljična infekcija
Infekcija čiji se uzročnik širi preko kapljica pljuvačke koje zaražena osoba izbacuje naročito pri kašljanju, kijanju, ali i govoru, vici, pjevanju, pa čak i disanju. Primjeri kapljičnih infekcija su gripa, prehlada, morbili, ali i mnoge druge.
Respiratorne kapljice
Kapljice pljuvačke koje osoba izbacuju prilikom kijanja, kašljanja, ali i radnji poput govora. Djelimično vode porijeklo iz respiratornog sistema i mogu sadržavati uzročnike bolesti.
Infekcija koja se širi zrakom
Zapravo, i kapljične infekcije spadaju u infekcije koje se šire zrakom, jedino se one šire većim kapljicama, na manjoj udaljenosti, i te kapljice pljuvačke brže padaju na tlo. Manje kapljice, raspršene u zraku, a čiji je promjer manji od 5 mikrometara obično zovemo aerosol. Ove fine kapljice se mogu duže zadržati u zraku i lebdjeti neko vrijeme te tako doći i do osoba koje nisu bile u neposrednom kontaktu sa zaraženim. Ove manje kapljice se emituju pri govoru i disanju.
Fizičko distanciranje
Izbjegavanje bliskog fizičkog kontakta sa drugim ljudima, koji nisu iz istog domaćinstva. Zasniva se na poznavanju širenja virusa putem respiratornih kapljica, pri čemu se računa da je razdaljina od oko 1.5-2 m nešto sigurnija jer kapljice pljuvačke obično ne idu tako daleko. Fizičko distanciranje je važno čak i ako je prenos putem manjih kapljica značajan, jer ipak smanjuje rizik. Fizičko distanciranje nije isto što i socijalno distanciranje. Posebno je značajno izbjegavanje mjesta gdje se okuplja mnogo ljudi poput koncerata, naročito onih u zatvorenom prostoru, utakmica, gradskog i međugradskog prevoza (primjerice autobusi), punih kafića i slično.
Socijalno distanciranje
Izbjegavanje društvenog kontakta, pa i komunikacije s drugim ljudima. U digitalnoj eri društvene mreže i drugi komunikacijski kanali omogućuju da se distanciramo fizički, ali da to ne povlači za sobom i socijalno distanciranje.
Samoizolacija
Vrlo stroga mjera fizičkog distanciranja za osobe kod kojih se sumnja da su zaražene ili je potvrđeno da su zaražene. Osoba se izolira od fizičkih kontakata prema drugim ljudima u svom domu, što ponekad nije lako s obzirom da u domaćinstvima u našoj zemlji i regionu često živi više osoba koje dijele i kuhinju i kupatilo. Najbolje bi bilo da se osoba izolira u drugom stanu.
Izolacija
Mjera distanciranja oboljele osobe od okoline na koju može prenijeti virus. Obično se odnosi na bolničku izolaciju u posebnim prostorijama, izolatorijumima, koji imaju specifične uslove, poput soba s negativnim pritiskom, koje su takve da se onemogućava širenje virusa.
Karantin/karantena
Mjera izolacije cijelih područja (gradova, opština, regija, pa i država) ukoliko u tim područjima dolazi do velikog povećanja proja slučajeva zarazne bolesti. Naziv dolazi od italijanskog quarantena u značenju „40 dana“ jer se u 14. i 15. vijeku, kada je naziv nastao, nije znalo za inkubacijski period različitih bolesti i bilo je najsigurnije potpuno ograničiti kretanje na 40 dana. Karantin može podrazumijevati i ograničenje kretanja rizičnih grupa u cilju smanjenja djelovanja infekcije na njih, smanjenja rizika da će se neko ko pripada rizičnog grupi inficirati. Danas se karantin odnosi na mjere ograničenja kretanja ljudi i roba, pa je ova riječ dobila i šire značenje, mada je bolji termin „zaključavanje“ (lockdown).
Lockdown-„zatvaranje“, „zaključavanje“
Većina zemalja, uključujući i našu, primijenila je „lockdown“, „zaključavanje“ ili „zatvaranje“, koji se često nazivao „karantenom“. Ova mjera podrazumijeva vrlo strogo ograničenje kretanja građana u cilju smanjenja širenja izazivača bolesti, bez obzira da li je u pitanju virus ili bakterija. Ograničenje je utvrđeno naredbom vlasti. Ponekad može uključivati i policijski sat, kao mjeru smanjenja okupljanja građana. U „zaključavanju“ se ograničava kretanje i zdravim pojedincima jer se uzima da su svi potencijalno širitelji bolesti. U karantin u užem smislu se izoliraju samo oni koji imaju bolest.
Virusi
Infektivne čestice na granici živog svijeta i neživog, sposobni za umnožavanje samo u ćelijama živih organizama. Neki od njih izazivaju bolesti.
Lična zaštitna oprema
Sva oprema koja se koristi u cilju smanjenja rizika od infekcije – maske, respiratori, zaštitni viziri, rukavice i zaštitna odijela.
Antigen
Antigen je sve ono što izaziva odgovor imunog sistema. Nisu svi antigeni štetni za organizam, ali ih imuni sistem doživljava kao prijetnju i „napada“.
Antitijelo
Proteini imunoglobulini koje stvaraju posebne stanice imunog sistema, B-limfociti (B-ćelije ili B-stanice). Ima ih više tipova, a za odgovor na infekciju su najvažniji IgM i IgG. Poseban oblik ovih molekula neutralizira antigen i onesposobljava ga. Ukoliko smo preboljeli neku bolest, u našem organizmu se neko vrijeme zadržavaju ova zaštitna antitijela. Za neke bolesti znamo koliko se zadržavaju, ali za COVID-19 još sa sigurnošću ne znamo.
Asimptomatski slučaj
Osoba koja je prebolovala bolest bez izraženih simptoma.
Presimptomatski slučaj
Osoba koja je zaražena, ali je još u periodu inkubacije pa ne pokazuje simptome.
B-limfociti
Stanice imunog odgovora koje luče imunoglobuline. Ima ih više tipova, a neke od njih „pamte“ uzročnika bolesti i pokreću reakciju koja dovodi do stvaranja još više antitijela na tog uzročnika bolesti.
T-limfociti
Drugi dio imunog odgovora organizma. Ima nekoliko tipova T-limfocita, oni ne stvaraju antitijela, ali uništavaju virus drugim reakcijama. Imuni odgovor organizma ovisi o reakciji i T-limfocita i B-limfocita. Neki T-limfociti također mogu pamtiti uzročnika bolesti. Imunitet se zasniva na T i B-limfocitima koji pamte (memory cells).
Titar
Ovo je stručni naziv za količinu ili dozu, koncentraciju antitijela ili količinu virusa. U širem smislu, titar je termin koji se koristi i hemiji. Ipak, u epidemiologiji i imunologiji ovaj termin koristimo kada želimo opisati kolika je količina zaštitinih antitijela potrebna za stvaranje efekta imunosti ili kako se ta količina smanjuje ili povećava kroz vrijeme. Također se koristi i da se opiše koja je količina virusa koja može izazvati bolest jer samo prisustvo virusa negdje (u zraku, na površinama) ne znači da ćemo se zaraziti – potrebno je da tog virusa bude više.
Kolektivni imunitet
Ponekad se naziva i „imunitet krda“ prema engleskom terminu „herd immunity“. Fenomen u kojem ljudi koji su prebolovali infektivnu bolest ili su vakcinisani te tako stekli imunitet smanjuju mogućnost izbijanja bolesti u populaciji, štiteći tako i one koji nisu prebolovali ili nisu vakcinisani. Kolektivni immunitet koji se stječe vakcinacijom daleko je manje rizičan od onog koji populacija stiče u toku epidemija, prebolijevanjem divljeg soja virusa.
Prokuženost
Prokuženost ili seroprevalencija je udio onih osoba kod kojih su utvrđena antitijela na određenu bolest serološkim testiranjem. Više se odnosi na one koji su antitijela stekli prebolijevanjem.
R0
Broj koji pokazuje koliko je neki uzročnik bolesti zarazan. To je broj koji govori koliko drugih osoba jedna inficirana osoba može zaraziti. Nije stalno svojstvo uzročnika bolesti i ovisi o mjerama koje praktikujemo. Za morbile iznosi 12-14 (jedna zaražena osoba može zaraziti 12-14 drugih), dok se Ro za COVID-19 procjenjuje na 2-6.
Test brisa
Bris iz nosnica je uzimanje uzorka za PCR test, kojim se utvrđuje prisustvo virusa.
Serološki test-test krvi
Test u kojem se pomoću uzorka krvi utvrđuje prisustvo ili odsustvo antitijela na uzročnika bolesti. Njime utvrđujemo odgovor organizma na bolest. Prisustvo IgM antitijela znači da je infekcija u toku, a prisustvo IgG antitijela da je infekcija prošla i da postoji određen imunitet na bolest. Test brisa i test krvi nisu zamjenjivi jer pokazuju drugačije podatke. Serološki test ne pokazuje da li osoba ima virus prije pojave simptoma.
PCR test
Test kojim se metodom lančane polimeraze utvrđuje prisustvo genetičkog materijala uzročnika bolesti, u ovom slučaju RNK SARS-CoV-2.
Antivirotici
Lijekovi koji se koriste pri virusnim infekcijama, a koji na različite načine uništavaju viruse, najčešće tako što remete umnožavanje virusa.
Hidroksiklorokin/hlorokin
Lijek antimalarik koji se koristi i u terapiji reumatoidnog artritisa. Može se naći pod imenima Arechin, Plaquenil, Resochin i druga. Na početku pandemije se mislilo da pomaže oboljelim od COVID-19, međutim, istraživanja su pokazala kako ovi lijekovi nisu efikasni, a čak za neke mogu biti i štetni.
Remdesivir
Za sada jedini lijek koji je pokazao određenu efikasnost u terapiji oboljelih od COVID-19, a koji je antivirotik.
Deksametazon
Lijek koji nije antivirotik, ali jeste kortikosteroidni lijek za koji se pokazalo da smanjuje burnu upalnu reakciju organizma pri infekciji te tako može spasiti oboljele.
Citokinska oluja
Burna imunološka reakcija organizma na neki uzročnik bolesti ili uopšte antigen, u ovom slučaju SARS-CoV-2. Javlja se usljed povećanja lučenja molekula zvanih citokini, koje su signalne molekule organizma, i privlače veliki broj stanica imunog odgovora čija je funkcija uništavanje inficiranih stanica organizma. Pri tome, ako je ova reakcija nagla i velika, i sam organizam trpi oštećenja. Smatra se da je citokinska oluja jedan od važnih faktora razvoja teže kliničke slike kod COVID-19.
CFR
Eng. Case Fatality ratio – broj umrlih od bolesti podijeljen s brojem potvrđenih slučajeva zaraženih
IFR
Eng. Infection Fatality Ratio – broj umrlh od bolesti podijelejn sa brojem onih zaraženih do kojeg se može doći serološkim ispitivanjima.
Morbiditet
Obolijevanje - godišnji broj oboljelih na 100 000 stanovnika, općenito (opšti morbiditet) ili od određene bolesti (specifični morbiditet).
Mortalitet
Broj umrlih od neke bolesti na određen broj stanovnika. tj. umrli/ stanovništvo. Nije isto što i letalitet, koji predstavlja ukupan broj smrti na ukupan broj oboljelih.
