GLAS AMERIKE: U zavisnosti od toga iz kojeg dijela BiH dolazite ili iz koje ste države Zapadnog Balkana, očekivanja od nove američke administracije su veoma različita. Ona su u rasponu od stava „sada će sve biti bolje" do „ovo je katastrofa za nas", što uglavnom ima veze sa angažmanom Joe Bidena i nekih članova njegovog tima na Balkanu 90-ih godina. Kao specijalni predstavnik Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan, šta možete reći o američkom angažmanu i politici u BiH i regionu u naredne četiri godine?

PALMER: To je važno pitanje. Jedna od stvari koje smo vidjeli na Zapadnom Balkanu tokom desetljeća, kroz administracije, jeste da su američka politika, američki angažman i američka strategija na Zapadnom Balkanu bili uglavnom dosljedni, od administracije do administracije. I to je zbog toga što su američki interesi dosljedni. Ono što bismo željeli vidjeti je snažan, vrlo živ, prosperitetan Zapadni Balkan, zemlje u miru same sa sobom, u miru sa svojim susjedima i integrirane u evropske institucije. To znači članstvo u Evropskoj uniji (EU) za sve države Zapadnog Balkana, članstvo u NATO-u za sve koji bi donijeli odluku da to učine, sve koji tome teže. Jedna od stvari koju čujem u Sarajevu, koju čujem u BiH je ideja koja glasi: Ne bismo trebali sami raditi na reformama. Trebali bismo pričekati da nova Biden-Harris administracija dođe preko brežuljka, na bijelom konju, sa Daytonom 2 ili novim Aprilskim paketom, i riješi probleme za nas. A to je upravo suprotno od toga kako bi trebalo razmišljati i kako bi trebalo raditi.

Ono što je zaista potrebno jeste da se politički lideri, izabrani lideri i lideri političkih partija, obavežu na reformski program i napreduju u ključnim reformama. Mi znamo šta je neophodno: izborne reforme, ograničene ustavne reforme za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ciljane reforme za poboljšanje integriteta pravosuđa, te zdravorazumske ekonomske reforme koje će stvoriti prilike za ljude.

GLAS AMERIKE: Godinama pratite tamošnja dešavanja. Koliko je sve to realno imajući u vidu ranija iskustva s bosanskohercegovačkim i balkanskim liderima koji puno obećavaju, ali obično ne ispunjavaju mnogo toga?

PALMER: Mislim da su pregovori koji su doveli do izbora u Mostaru otvorili vrata za izbornu reformu i uvjeren sam da političko rukovodstvo u BiH razumije kakva je to prilika i spremno ju je iskoristiti. O ovim se reformama razgovaralo dovoljno dugo. Dosta dugo ih se odgađalo. Sada je vrijeme za akciju. Ono što bismo željeli vidjeti odmah, bez odgađanja, je sastanak Interresorne radne grupe, kako bi se sastali, razgovarali i proveli preporuke GRECO-a (Grupe država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope) i ODIHR-a (Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a) za pokretanje ovog procesa i početak hvatanja u koštac sa 14 prioriteta koje je izložila EU, te za napredak u agendi 5+2, odnosno, smjernicama za eventualnu tranziciju sa supervizije od Ureda visokog predstavnika, kako bi se BiH zaista čvrsto stavila na evropski put. To je apsolutno ostvarivo. Potrebna je samo politička volja i posvećenost dobrom upravljanju.

GLAS AMERIKE: Izborni zakon je jedna od tema koju ste spomenuli, a sve ga više spominju lokalni lideri i članovi međunarodne zajednice u BiH. Šta Sjedinjene Države očekuju od promjena izbornog zakonodavstva?

PALMER: Mislim da je bismo željeli vidjeti napredak u skladu s evropskim normama, evropskim vrijednostima i sa 14 prioriteta koje je postavila EU, kao i međusobnu saradnju i saradnju sa predstavnicima međunarodne zajednice u BiH na utvrđivanju puta naprijed, bez obzira na to kakvi bi kompromisi mogli biti potrebni. Ali to je promjena koja je u skladu s utvrđenim principima koje su opisali ODIHR i GRECO i u skladu s presudama relevantnih sudova, ne samo sudova u BiH, već i sudova na nivou EU, sistema kojem BiH teži da se pridruži.

GLAS AMERIKE: Vlada Federacije BiH nije formirana duže od dvije godine nakon posljednjih općih izbora, tako da je zapravo u tehničkom mandatu. Slušajući bosanskohercegovačke političare, često izgleda da je formiranje nove Vlade povezano s promjenom izbornog zakonodavstva i da su ti procesi nekako povezani. Kako komentarišete sporost u formiranju Vlade i mislite li da bi svi ti procesi trebali biti dio istog dogovora?

PALMER: Razumijemo da će tu morati doći do kompromisa. To je normalan dio demokratske vlasti. Kompromis je normalan u bilo kojem pregovaranju. Ali u isto vrijeme, sve se ne može povezati sa svime drugim jer se ništa neće uraditi. Mislim da smo to vrlo jasno vidjeli u slučaju Mostara, gdje je bilo važno da se pitanja koja se tiču izbora i formiranja nove vlasti u Mostaru rješavaju kao zasebna tema. Ako povežete previše stvari, onda je sve to recept za zastoj.

GLAS AMERIKE: Visoki predstavnik Valentin Inzko u posljednje vrijeme je vrlo aktivan. Nedavno je zatražio od vlasti Republike Srpske da povuku priznanja bivšim političarima koji su osuđeni za ratne zločine, poput Radovana Karadžića i Biljane Plavšić, a sve to nakon uklanjanja table sa imenom Radovana Karadžića sa studentskog doma. Zašto se sve to sada događa i da li je to znak povećanog angažmana i uključenosti međunarodne zajednice u procese, umjesto da se sve prepušta samo bosanskohercegovačkim političarima?

PALMER: Prije svega, dozvolite mi da pohvalim i čestitam Miloradu Dodiku na odluci da ukloni ime Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama. Mislim da je to pozitivan signal, da je to važan korak. Mislim da je to bio čin državništva i nešto što itekako pozdravljamo. U pogledu nedavnih aktivnosti Visokog predstavnika ili OHR-a, preporučujem da razgovarate s OHR-om o tome. Ali iskoristio bih ovu priliku da naglasim i pojačam našu podršku OHR-u kao instituciji i važnoj ulozi koju Visoki predstavnik nastavlja imati u BiH. Podržavamo uslove 5+2, kao okvir za zaključivanje rada OHR-a. Još nismo stigli do toga. Željeli bismo da Visoki predstavnik nastavi sa tom agendom. Ko god bio Visoki predstavnik, on ili ona, može računati na našu podršku u izvršavanju te misije i mandata. I nadamo se i očekujemo da će strane surađivati u ispunjavanju tih uvjeta.

GLAS AMERIKE: Spomenuli ste Dodika, a ranije smo razgovarali o 14 preporuka Evropske komisije koje bi trebale biti usvojene u BiH. Je li to uopšte izvedivo, imajući u vidu da je Dodik već govorio da Republika Srpska neće podržati sve to?

PALMER: Apsolutno je izvedivo. Uvijek će biti zauzimanja stavova u vezi sa tim stvarima. Ali to je u osnovi u interesu svih ljudi u BiH, bilo da žive u Federaciji ili u Republici Srpskoj, bilo da su Hrvati, Bošnjaci, Srbi ili nešto drugo, da imaju jasan evropski put, stabilan politički sistem i dinamičnu i živu ekonomiju. To su ciljevi i ambicije koje reforme imaju namjeru podržavati i unaprijediti. Ako se BiH nada da će krenuti naprijed na svom evropskom putu, morat će učiniti ono što je neophodno na uvođenju reformi koje će joj omogućiti da se kvalificira za eventualno članstvo. A to započinje sa 14 prioriteta. Mislim da to razumiju svi koji su uključeni.

GLAS AMERIKE: Za razliku od Srbije, pa čak djelimično i Republike Srpske, koje vakcine za Covid dobijaju iz Kine, Rusije, drugih zemalja, Federacija BiH se u potpunosti pouzdala u sistem Covax i ostala bez vakcina, bilo da je željela pokazati stvarnu privrženost Zapadu ili zato što njeni lideri nisu bili sposobni da postignu više. Sada se ljudi tamo počinju pitati da li su i oni trebali igrati igre između Istoka i Zapada, a ne staviti svo povjerenje na Zapad da bi dobili nešto veoma vrijedno u kriznim vremenima. Kako to komentirate i vidite li to kao dugoročnu opasnost za Zapad i posebno za Sjedinjene Države?

PALMER: Razumijem frustracije zbog sporog tempa vakcinisanja. Mislim da bi svi željeli da je ovaj proces brži nego što jeste. Administracija Biden-Harris potvrdila je svoju posvećenost međunarodnoj solidarnosti u vezi sa vakcinama, tako što je opredijelila četiri milijarde dolara za podršku Covaxu i radu kroz GAVI sistem u pokušaju da vakcine budu dostupne širom svijeta na pravničnoj osnovi. To će potrajati. Trebat će neko vrijeme da proizvodne mogućnosti sustignu potražnju. Ali uvjeren sam da će se ova situacija brzo poboljšati.

GLAS AMERIKE: Često se ovdje u Sjedinjenim Državama, među ekspertima, pa i među nekim zvaničnicima, pitanja BiH i odnosa Kosova i Srbije povezuju, kao da su dio istog rješenja. Da li je to po vama dio istog procesa u američkoj vanjskoj politici? I možemo li očekivati da Sjedinjene Države možda više učine na podsticanju dijaloga između Kosova i Srbije nakon formiranja nove kosovske vlade?

PALMER: Mi vidimo sva ta pitanja kao odvojena. Postoji dinamika specifična za napore na normalizaciji između Kosova i Srbije, ona je važna i Sjedinjene Države u nju ulažu znatan napor, energiju i politički kapital. U potpunosti podržavamo proces dijaloga koji vodi EU i rad Miroslava Lajčaka kao posebnog predstavnika EU. Istovremeno bismo željeli vidjeti napredak u BiH na reformskom planu, ali ne povlačimo nikakvu vezu između procesa dijaloga Beograda i Prištine i onoga što se događa u BiH. Kada to kažem, mislim da je svima jasno da su dobre stvari na Balkanu proizvodile pozitivne posljedice na drugim mjestima na Balkanu. Ako može doći do pomirenja i normalizacije između Srbije i Kosova, rekao bih da je to dobro za sve u regionu, uključujući i BiH. Ako BiH može uvesti reforme potrebne za napredak na evropskom putu, mislim da je to dobro za njene susjede. Mislim da je to dobro za Crnu Goru, za Srbiju. To je dobro za Hrvatsku, dobro za čitav region. Dakle, iako ne postoji formalna veza, sigurno je da kada se dobre stvari dogode na jednom mjestu, to pomaže da se dobre stvari dogode i drugdje, a ako se loše stvari dogode na jednom mjestu, to olakšava negativnim stvarima da se dogode drugdje u regionu. Stoga smo posvećeni pomaganju u osiguranju pozitivnih ishoda na sve načine.

GLAS AMERIKE: Dakle, možemo očekivati kontinuitet u politici Sjedinjenih Država?

PALMER: Možete očekivati kontinuiranu posvećenost regionu i kontinuirani angažman na Zapadnom Balkanu, te kontinuiranu viziju evropske budućnosti za sve zemlje Zapadnog Balkana. Kao i snažno i trajno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama.

Novi razvoj događaja uslijedio je dva dana nakon eksplozivnog sastanka u Washingtonu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskyyja u petak koji se pretvorio u intenzivnu konfrontaciju dok je američki lider naredio svom kolegi da napusti Bijelu kuću, a potencijalni sporazum između SAD-a i Ukrajine o rijetkim zemnim mineralima ostao je nepotpisan.

"Potrebno nam je veoma radikalno resetovanje", rekao je lord Peter Mandelson, britanski ambasador u Sjedinjenim Državama, za emisiju ABC "Ova sedmica". Nisu zakazani mirovni pregovori.

Mandelsonova procjena došla je kada je britanski premijer Keir Starmer sazvao grupu od više od deset evropskih lidera, zajedno sa Zelenskim, da obećaju svoju stalnu podršku u naoružanju ukrajinskim borcima čak i kada se SAD pokolebaju.

Starmer je, dok je sjedio pored Zelenskog i ispred zastava Ukrajine i evropskih naroda, rekao da je to "trenutak koji se dešava jednom u generaciji za bezbjednost Evrope i da svi moramo da se pojačamo".

"Nadam se da znate da smo svi uz vas i narod Ukrajine koliko god je potrebno, svi za ovim stolom", rekao je Starmer ukrajinskom lideru. "Moramo se dogovoriti o tome koji koraci proizlaze iz ovog sastanka da se uspostavi mir kroz snagu za dobrobit svih."

Međutim, Trump je u petak rekao Zelenskom da je dobrodošao da se vrati u Bijelu kuću "kada bude spreman za mir".

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz, govoreći o Zelenskom, rekao je za CNN-ovu emisiju “State of the Union”: “Ono što nam nije bilo jasno je da li dijeli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide u mir.”

Waltz je rekao da će na kraju Rusija i Ukrajina morati napraviti pregovaračke ustupke kako bi postigli mirovni sporazum. „Biće svih mrkve i štapa da se ovo uradi“, rekao je.

Američki državni sekretar Marko Rubio također je naglasio važnost dolaska obje strane za pregovarački sto.

"Pokušavamo da okončamo rat," rekao je Rubio. "Ne možete okončati rat osim ako obje strane ne dođu za sto, počevši od Rusa. I to je poenta koju je predsjednik rekao. I moramo da učinimo sve što možemo da pokušamo da ih dovedemo za sto da vidimo da li je to uopšte moguće."

"Ne obećavam vam da je moguće", dodao je. “Ne kažem vam da je 90% vjerovatno. Kažem da je vjerovatnoća 0% ako ih ne dovedemo za pregovarački sto. I što prije svi ovdje odrastu i shvate da je ovo loš rat koji ide u lošem smjeru sa smrću i uništenjem i svim vrstama opasnosti koje ga okružuju, a koje bi mogle prerasti u širi sukob, to prije ljudi odrastu i shvate da mislim da ćemo moći više napredovati."

Starmer je rekao da su se Britanija, Francuska i Ukrajina dogovorile da rade na planu prekida vatre koji će biti predstavljen Sjedinjenim Državama. Neke evropske zemlje rekle su da su spremne poslati mirovne trupe u Ukrajinu kako bi pomogle u provedbi potencijalnog mirovnog sporazuma, ali trebaju SAD da pruže rezervnu vojnu podršku kako bi se suprotstavili Rusiji u slučaju da predsjednik Vladimir Putin pristane na prekid vatre, a zatim ga prekrši ili pokrene novu invaziju.

Trump je odbio slanje takve podrške SAD-u i rekao da vjeruje da će Putin ispoštovati svako rješenje rata na koje pristane.

Starmerov samit zasjenjen je izvanrednim sastankom u Ovalnoj kancelariji u petak koji se pretvorio u žestoku razmjenu, jer su Trump i američki potpredsjednik JD Vance napali Zelenskog, optužujući ga da je nezahvalan za podršku SAD u ratu.

Zelenskyy se u više navrata zahvalio Sjedinjenim Državama, njihovom glavnom ratnom dobrotvoru. Ponovo je to učinio na društvenim mrežama nakon sastanka u petak.

Uoči razgovora sa svojim evropskim kolegama, Starmer je rekao da je fokusiran na pokušaj ponovnog angažmana s Trumpom, Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, umjesto da "pojača retoriku".

"Sada smo se složili da će Ujedinjeno Kraljevstvo, zajedno s Francuskom i možda još jednom ili dvije države, raditi s Ukrajinom na planu za zaustavljanje borbi, a zatim ćemo o tom planu razgovarati sa Sjedinjenim Državama", rekao je Starmer za BBC. Starmer i Macron su razgovarali s Trumpom od petka.

Starmer je rekao da ne vjeruje Putinu, ali vjeruje Trumpu.

„Da li verujem Donaldu Trampu kada kaže da želi trajni mir? Odgovor na to je da”, rekao je.

Starmer je rekao da se vode "intenzivne rasprave" da se dobije sigurnosna garancija od SAD kao jedna od nekoliko komponenti za trajni mir.

"Ako treba da dođe do dogovora, ako treba da dođe do prekida borbi, onda se taj sporazum mora braniti, jer je najgori od svih ishoda da dođe do privremene pauze i onda ponovo dođe Putin", rekao je Starmer. “To se dešavalo u prošlosti, mislim da je to pravi rizik, i zato moramo osigurati da ako postoji dogovor, to je trajni dogovor, a ne privremena pauza.”

Samit u Londonu uključuje i lidere Francuske, Njemačke, Danske, Italije, Holandije, Norveške, Poljske, Španije, Kanade, Finske, Švedske, Češke.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa i agencije France-Presse.

Hamas je optužio Izrael da pokušava poremetiti primirje i rekao da je njegova odluka o prekidu pomoći "jeftina iznuda, ratni zločin i eklatantan napad" na sporazum o primirju. Obje strane kažu da je prekid vatre okončan.

Prva faza prekida vatre, koja je uključivala povećanje humanitarne pomoći, istekla je u subotu. Dvije strane tek treba da pregovaraju o drugoj fazi, u kojoj je Hamas trebao osloboditi desetine preostalih talaca u zamjenu za izraelsko povlačenje i trajni prekid vatre.

Izraelski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman u skladu sa propisima, rekao je da je odluka o obustavi pomoći donijeta u koordinaciji sa Trumpovom administracijom.

Izrael kaže da novi prijedlog podržavaju SAD

Izrael je u nedjelju saopćio da podržava ono što je opisao kao prijedlog američkog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa da se produži prva faza primirja kroz Ramazan - muslimanski sveti mjesec posta koji je počeo tokom vikenda - i jevrejski praznik Pashe, koji se završava 20. aprila.

Prema tom prijedlogu, Hamas bi oslobodio polovinu talaca prvog dana, a ostatak kada se postigne sporazum o trajnom prekidu vatre, saopćeno je iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Hamas je upozorio da bi svaki pokušaj odgode ili otkazivanja postojećeg sporazuma o prekidu vatre imao "humanitarne posljedice" za taoce i ponovio da je jedini način da se oslobode provedba sporazuma i pregovaranje o drugoj fazi.

Hamas je rekao da je voljan osloboditi preostale taoce odjednom u Fazi 2, ali samo u zamjenu za oslobađanje još palestinskih zatvorenika, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih snaga.

Egipatski zvaničnik rekao je da Hamas i Egipat neće prihvatiti novi prijedlog koji ima za cilj vraćanje preostalih talaca bez okončanja rata. Zvaničnik je napomenuo da je sporazum pozvao dvije strane da počnu pregovore o Fazi 2 početkom februara.

Zvaničnik, koji nije bio ovlašten da izvještava medije i govorio je pod uvjetom anonimnosti, rekao je da posrednici pokušavaju riješiti spor. Nije bilo trenutačnog komentara iz Sjedinjenih Država ili Katara, koji su zajedno s Egiptom bili ključni posrednik s Hamasom.

Prekid vatre poremećen sporovima

U okviru prve, šestosedmične faze primirja, Hamas je oslobodio 25 izraelskih talaca i tijela osam drugih u zamjenu za oslobađanje skoro 2.000 Palestinaca koje je Izrael zatvorio. Izraelske snage koje su se povukle iz većine Gaze, a Izrael je dozvolio navalu humanitarne pomoći.

Ali prva faza je bila poremećena uzastopnim sporovima, pri čemu je svaka strana optuživala drugu za kršenje.

U izraelskim udarima ubijeno je desetine Palestinaca za koje je vojska rekla da su se približili njenim snagama ili ušli u područja kršenje primirja. Hamas je paradirao sa zarobljenicima - od kojih su neki bili iscrpljeni - pred gomilom u javnim spektaklima za koje su Izrael i Ujedinjene nacije rekli da su okrutni i ponižavajući.

Hamas je rekao da je obustava pomoći Izraela još jedan prekršaj, rekavši da bi se isporuke trebale nastaviti dok su strane pregovarale o drugoj fazi sporazuma.

Izrael je optužen za blokiranje pomoći tokom cijelog rata

Izrael je nametnuo potpunu opsadu Gaze u prvim danima rata, a kasnije ju je ublažio pod pritiskom SAD-a.

Agencije UN-a i humanitarne grupe optužile su Izrael da nije pružio dovoljno pomoći tokom 15 mjeseci rata, a Bidenova administracija ga je više puta pritiskala da učini više. Stručnjaci su u nekoliko navrata upozoravali da je glad u Gazi rasprostranjena i da postoji opasnost od gladi.

Međunarodni krivični sud saopćio je da postoji razlog za vjerovanje da je Izrael koristio "gladovanje kao metodu ratovanja", kada je prošle godine izdao nalog za hapšenje Netanyahua. Optužba je također ključna za slučaj Južne Afrike pred Međunarodnim sudom pravde koji optužuje Izrael za genocid.

Izrael je negirao optužbe i odbacio obje sudske akcije kao pristrasne protiv njega. Izrael kaže da je dozvolio ulazak dovoljno pomoći i okrivio je za nestašice, kako je rekao, nesposobnost UN-a da je distribuira. Također je optužio Hamas za izvlačenje pomoći.

Rat je počeo kada su teroristi predvođeni Hamasom upali u južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši 251 taoca. Hamas trenutno drži 59 talaca, od kojih se vjeruje da su 32 mrtva, nakon što je većinu ostalih oslobodio u dva sporazuma o prekidu vatre.

Izraelska ofanziva je ubila više od 48.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. U njemu se navodi da su više od polovine ubijenih bile žene i djeca, ali se ne precizira koliko je poginulih bilo boraca.

Izraelsko bombardovanje i kopnene operacije razbile su velike površine pojasa do ruševina a vrhunac sukoba raselio je oko 90% stanovništva od 2,3 miliona Palestinaca. Rat je ostavio većinu stanovništva Gaze ovisnom o međunarodnoj pomoći za hranu i druge osnovne potrepštine.

Sporazum uključuje odredbe za suvlasništvo i upravljanje poslijeratnim fondom za obnovu Ukrajine, kojem će Ukrajina dodijeliti 50% budućih prihoda od prirodnih resursa zemlje.

Trump je sporazum o mineralima okarakterizirao kao vrstu "backstopa" umjesto sigurnosnih garancija u kojima SAD podržavaju evropske mirovne snage u Ukrajini nakon završetka rata s Rusijom.

„Moglo bi se reći da je to. Mislim da se niko neće igrati ako smo tamo sa puno radnika,” rekao je novinarima u četvrtak u Ovalnom kabinetu.

U sporazumu se navodi da će SAD zadržati "dugoročnu finansijsku posvećenost razvoju stabilne i ekonomski prosperitetne Ukrajine". Ne spominje se izravno na napore da se okonča ruska invazija na Ukrajinu ili o budućim sigurnosnim aranžmanima, osim jedne linije: “Vlada Sjedinjenih Američkih Država podržava napore Ukrajine da dobije sigurnosne garancije potrebne za uspostavljanje trajnog mira.”

Zelenskyy zna da treba potpisati kako bi Washington ostao na strani Kijeva, iako su konture sporazuma i dalje nejasne, rekao je Charles Kupchan, viši saradnik Vijeća za vanjske odnose.

„Je li ovo fond za vraćanje Sjedinjenim Državama za ekonomsku i vojnu pomoć koja je već stigla? Je li ovo fond za plaćanje Sjedinjenim Državama za buduće isporuke vojne i ekonomske pomoći?" rekao je za Glas Amerike. “Kakve obaveze Sjedinjene Države imaju prema Ukrajini kao posljedicu ovog sporazuma?”

Osim sporazuma o mineralima, Trump je bio nepovezan u pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi budućeg primirja između Ukrajine i Rusije - zahtjeva Francuske, Britanije i drugih NATO saveznika.

"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump u četvrtak tokom zajedničke konferencije za novinare sa britanskim premijerom Kierom Starmerom u Beloj kući.

Prvi sastanak u Bijeloj kući

Trump i Zelenskyy su imali različite lične angažmane u prošlosti, ali u petak je njihov prvi angažman u Bijeloj kući. Ranije ovog mjeseca, razgovarali su telefonom, nakon Trumpovog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Od dolaska na funkciju, Trump je pojačao svoju kampanju pritiska na Ukrajinu, lažno tvrdeći da je Kijev započeo rat s Rusijom i nazivajući Zelenskog “diktatorom”.

U četvrtak se činilo da je Trump ublažio svoj stav. Na pitanje novinara da li i dalje vjeruje da je Zelenski diktator, Trump je odgovorio: „Jesam li to rekao? Ne mogu da vjerujem da sam to rekao.”

On je također ponovio tvrdnju da su SAD potrošile 350 milijardi dolara na ukrajinski rat - brojka koja nadmašuje iznos koji su zabilježili Ministarstvo odbrane i međuagencijska nadzorna grupa koja prati izdvajanja SAD za Ukrajinu.

U međuvremenu, Trump vodi direktne pregovore s Rusijom bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, braneći bilateralne interakcije tokom svoje konferencije za novinare u četvrtak kao "zdrav razum".

On je pregovore opisao kao "veoma napredne", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora za okončanje rata. Izrazio je uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ukoliko se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.

Myroslava Gongadze i Kim Lewis dali su svoj doprinos ovom izvještaju.