WWF i Zoološko društvo Londona prate skoro pet i po hiljada vrsta vodozemaca, ptica, riba, sisara i gmizavaca širom svijeta putem Indeksa Living Planet, a baza podataka pokazuje u kojoj mjeri ih ljudska aktivnost desetkuje.
Međutim, metrika Indeksa se suočava s kritikama zbog potencijalnog precjenjivanja smanjenja broja divljih životinja, pišu svjetski mediji.
'Katastrofalan' gubitak vrsta
Ljudske aktivnosti nastavljaju da pokreću ono što humanitarna organizacija WWF naziva "katastrofalnim" gubitkom vrsta, ističe BBC.
Od slonova u tropskim šumama do kornjača jastrebova kod Velikog koraljnog grebena, populacija divljih životinja u svijetu naglo opada i to u prosjeku za 73 posto u posljednjih 50 godina, pokazao je najnoviji izvještaj Living Planet.
Gubitak prirodnih prostora "dovodi mnoge ekosisteme na ivicu", rekla je čelnica WWF-a u Velikoj Britaniji Tanya Steele, a mnoga staništa, od Amazona do koraljnih grebena, bila su "na rubu vrlo opasnih prekretnih tačaka".
Izvještaj je zasnovan na Indeksu za više od 5.000 vrsta ptica, sisara, vodozemaca, gmizavaca i riba tokom pet decenija. Iako su u izvještaju zabilježeni i znaci uspjeha očuvanja, WWF naglašava da ovi "izolovani uspjesi nisu dovoljni, u pozadini široko rasprostranjenog uništavanja staništa".
Tom Oliver, profesor ekologije na Univerzitetu Reading, koji nije povezan s izvještajem, rekao je kada su ove informacije kombinovane s drugim skupovima podataka, na primjer, o padu broja insekata, "možemo sastaviti čvrstu - i zabrinjavajuću - sliku globalnog kolapsa biodiverziteta".
Glavni autor i glavni naučni savjetnik WWF-a Mike Barrett je rekao da ljudskim djelovanjem, "posebno načinom na koji proizvodimo i konzumiramo svoju hranu, sve više gubimo prirodno stanište".
Valentina Marconi, iz Zoološkog društva londonskog Instituta za zoologiju, rekla je za BBC News da je prirodni svijet u "neizvjesnom položaju", ali uz hitnu, kolektivnu akciju svjetskih lidera "još uvijek imamo priliku da ovo preokrenemo".
Ovaj alarmni poziv za divlje životinje na planeti dolazi u vrijeke dok se svjetski lideri pripremaju za okupljanje na Konferenciji Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu u Kolumbiji, kako bi razgovarali o tome kako obnoviti prirodu.
BBC podsjeća da se gotovo 200 zemalja obavezalo na značajan sporazum UN-a iz 2022. o rješavanju problema gubitka prirode, uključujući odvajanje 30 posto planete za prirodu do 2030. godine.
Problematični Latinska Amerika i Karibi
Prema novom izvještaju Living Planet, slatkovodna populacija je u prosjeku smanjena za 85 posto, dok je kopnena populacija za 69 posto, a morska populacija za 56 posto u pet decenija između 1970. i 2020. godine, ukazuje The Washington Post.
Najveći pad zabilježen je u Latinskoj Americi i na Karibima, s prosječnim padom od 95 posto, zatim Africi, 76 posto, te Aziji i Pacifiku, 60 posto.
Međutim, istakao je list, u izvještaju se navodi da je to nepotpuno jer su u Evropi, Centralnoj Aziji i Sjevernoj Americi - čija je životinjska populacija smanjena za više od trećine - ljudi koji su tamo živjeli već 1970. godine u velikoj mjeri uništili prirodu.
U izvještaju se navodi da dok su Evropa i Centralna Azija imale najnižu stopu pada populacije divljih životinja, te regije se oslanjaju na uvoz iz više prirodom bogatih dijelova svijeta i imaju najveći "ekološki otisak potrošnje".
Uništavanje i gubitak staništa – prvenstveno uzrokovano proizvodnjom ljudske hrane, uključujući krčenje prašume kako bi se napravilo mjesto za stočarske rančeve – rangira se kao glavni uzrok opadanja populacije.
Oko 40 posto cjelokupnog zemljišta pogodnog za život na Zemlji koristi se za proizvodnju hrane, navodi se u izvještaju i dodaje da ljudi desetkuju životinjske populacije i na druge načine, uključujući prekomjernu eksploataciju, invazivne vrste, bolesti, klimatske promjene i zagađenje.
Gubitak bi se mogao ubrzati
Naučnici upozoravaju da bi se gubitak globalne populacije divljih životinja mogao ubrzati u narednim godinama kako se globalno zagrijavanje ubrzava, izazvano prijelomnim tačkama u amazonskim prašumama, Arktiku i morskim ekosistemima, što bi moglo imati katastrofalne posljedice po prirodu i ljudsko društvo, naglasio je The Guardian.
Brojke, poznate kao Indeks Living Planet, sastoje se od skoro 35.000 trendova populacije 5.495 vrsta ptica, riba, vodozemaca i gmizavaca širom svijeta, te su postale jedan od vodećih pokazatelja globalnog stanja populacija divljih životinja.
Međutim, ukazuje list, metrika se posljednjih godina suočila s kritikama zbog potencijalnog precjenjivanja smanjenja broja divljih životinja.
Indeks je ponderiran u korist podataka iz Afrike i Latinske Amerike, koji su pretrpjeli veći pad, ali imaju daleko manje pouzdane informacije o populaciji. Ovo je dovelo do dramatične gornje linije globalnog kolapsa uprkos informacijama iz Evrope i Sjeverne Amerike koje pokazuju manje dramatične padove.
Hannah Wauchope, predavačica ekologije na Univerzitetu u Edinburgu, rekla je: "Ponderiranje indeksa je nesavršeno, ali dok ne budemo imali sistematsko uzorkovanje biodiverziteta širom svijeta, bit će neophodan neki oblik ponderiranja. Ono što znamo je da kako se uništavanje staništa i druge prijetnje biodiverzitetu nastavljaju, tako će i dalje biti opadanja."
Kritičari dovode u pitanje matematičku ispravnost pristupa indeksa, ali priznaju da i drugi pokazatelji ukazuju na veliki pad stanja mnogih populacija divljih životinja širom svijeta.
Guardian ukazuje na "Crvenu lista" Međunarodne unije za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN), koja je procijenila zdravlje više od 160.000 biljnih i životinjskih vrsta. Otkriveno je da je gotovo trećina u opasnosti od izumiranja, odnosno da je 41posto vodozemaca, 26 posto sisara i 34 posto četinara u opasnosti od nestanka.
Ograničena procjena
Populacija divljih životinja širom svijeta nastavlja naglo opadati, prema važnoj, ali ograničenoj i često pogrešno protumačenoj procjeni koja se izdaje svake dvije godine, napisao je The New York Times ukazujući na komentare pojedinih istraživača koji tvrde da su podaci Indeksa Living Planet previše raznoliki i nedosljedni da bi se dale pouzdane procjene.
Ograničenja znače da se brojke Indeksa Living Planet ne bi trebale koristiti kao ukupna mjera gubitka biodiverziteta, rekao je Walter Jetz, profesor ekologije na Yaleu koji proučava promjene u globalnom biodiverzitetu.
Ipak, rekao je on, osnovna baza podataka daje vrijedan doprinos, posebno u identifikaciji populacija kojima je potrebna dodatna pažnja. A veći problem na koji ukazuje je vrlo stvaran.
"Nema sumnje da populacija vrsta opada alarmantnom brzinom", rekao je Jetz
Iako stvarna veličina pada populacije divljih životinja ostaje nepoznata, New York Times naglašava da postoji široko rasprostranjen naučni konsenzus da se planeta suočava s krizom gubitka biodiverziteta s opasnim implikacijama po čovječanstvo.
"Smanjenje populacije divljih životinja može dovesti do gubitka funkcije ekosistema i usluga ekosistema za ljude kao što su skladištenje ugljika, skladištenje vode, čist zrak, čista voda, usluge oprašivanja i zaštita od olujnih udara i poplava, da spomenemo samo neke", poručuje glavna naučnica u WWF-u i glavna autorica izvještaja Rebecca Shaw.
