U javnosti malo poznata tehnologija 5G uskoro će "progutati svijet", tvrde mnogi eksperti. Funkcionisaće pet hiljada puta brže u odnosu na postojeću mrežu 4G. Nova tehnologija zamijeniće i ubrzati gotovo svaku postojeću internetsku vezu na Zemlji.
Pored ostalog, biće moguće najsloženije medicinske operacije između najudaljenijih krajeva svijeta. Na primjer, hirurg u Americi moći će preko TV ekrana da operiše pacijenta u Africi, kao da je u istoj sobi.
Tehnolozi tvrde da će do iduće godine, 29 milijardi elektronskih uređaja biti spojeno sa 5G tehnologijom, ostvarujući ukupan prihod od najmanje hiljadu milijardi i 400 miliona dolara.
Ironijom slučaja, Amerika, koja je donedavo zaostajala za Kinom upravo zbog pandemije korone virusa, sve više ubrzava sopstven razvoj u tom smjeru. Kako piše Vol strit džornal, Kongres je na pragu usvajanja posebnog budžeta u iznosu od najmanje dvije hiljade milliardi dolara za obnavljanje američke infrastrukture. Lavovski dio predviđen je za pospješivanje 5G tehnologije.
Zbog koronavirusa enorman broj Amerikanaca, veliki deo američke privrede, trgovine, medicinskh službi, medija, univerziteta, škola i drugih segmenata društva već je prebačen na internet. Mnogi predviđaju da će život i rad na internetu biti dodatno proširivan posle pandemije.
Dodatan, nezaobilazan podstrek je rastuća konkurencija koju na planu dolazeće super-tehnologije predstavlja džinovska kineska državna kompanija Huawei. Mnogi eksperti smatraju da će onaj ko prvi u potpunosti ovlada 5G tehnologijom ostvariti i tehnološku nadmoć nad ostatkom svijeta.
Prema stručnim analizma, prednost u tome na svjetskom tržištu već ima Huawei, zbog subvencija vrijednih 75 milijardi dolara dobijenih od kineske vlade. Zahvaljujući tome, Huawei može drugim zemljama da nudi izgradnju 5G mreže daleko jeftinije od zapadnih kompanija.
Međutim, glavni motiv državne potpore nije ekonomski, već sticanje mogućnost prisluškivanja svakog korisnika Huawei mreže i mobilnih telefona.
Potpisivanjem velikog broja ugovora Huaweija sa zapadnim državama, kineska vlada takođe dobija mogućnost da se infiltrira u zapadne obavještajne agencije, kao i političke i poslovne subjekte na Zapadu, tvrde zapadne obavještajne službe.
To takođe pruža Kini mogućnost špijuniranja tajni o razvoju privatnih zapadnih kompanija, pristup obavještajnoj infrastrukturi zapadnih vlada, kao i uvid u političke informacije zapadnih političkih stranaka, tvrde mnogi stručnjaci.
Kineski predsednik Ši Đinping je u govoru na partijskom kongresu u novembru 2018. iznio tvrdnju je da će Kina prevazići SAD do 2025.
U nacionaloj strategiji Trumpove administracije, usvojenoj 2017, Kina je opisana kao suparnik broj jedan za SAD.
Da je trka ozbiljna, često potvrdjuju i članovi Trumpove administracije, uključujući Sekretara za pravosuđe Vilijema Bara, u čijoj nadležnosti je i FBI. Bar je nedavno na jednom skupu u Vašingtonu upozorio da "rizik gubitka trke sa Kinom u vezi sa 5G tehnnologijom nadmašuje sve druge opasnosti koje danas prijete Americi.”
Upozorenja u pogledu budućih američko-kineskih odnosa postaju učestala u Kongresu, mada najviše sa republikanske strane.
Možda najglasniji republikanski zakonodavac je Senator Rik Skot sa Floride, koji ocjenjuje neuspjelim dugogodišnje napore Zapada da Kinu učini pouzdanim partnerom:
“Ne možemo više da se pravimo da je predsjednik Ši Đinping svjetski vođa koji sprovodi politiku u ime slobode, ekonomske saradnje i mira. On vodi politiku koja je dobra za Komunističku partiju Kine. Cilj je da poveća njihov uticaj širom svijeta, na štetu SAD i drugih zemalja posvećenih slobodi. Kina ne želi da se pridruži međunarodnoj zajednici, već želi da vlada njome”, rekao je Skot.
U međuvremenu, Peking uspješno preuzima vođstvo nad globalnim institucijama, smatra Majkl Pilzberi, član američkog tima u trgovinskim pregovorima sa Kinom i ekspert za Kinu u Institutu Hadson u Vašingtonu.
“Kina trenutno predsjedava nad četiri od 15 specijalnih agencija UN - ukoliko dobiju rukovodeće mjesto u Interpolu, imaće ih pet”, kaže on.
Pomenute četiri agencije uključuju Organizaciju za hranu i poljoprivredu (FAO), Međunarodnu uniju za telekomunikacije (ITU), Organizaciju za industrijski razvoj Ujedinjenih nacija i Međunarodnu organizacija za civilno vazduhoplovstvo (ICAO).
Pilzberi takođe tvrdi da "osobe sklone Pekingu" rukovode Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Svjetskom bankom i komisijom UN-a za ljudska prava.
“Diplomata”, ugledni filipinski mjesečnik posvećen pacifičko-azijskom regionu, nedavno je takođe upozorio da Kina nastoji da "pretvori UN u sredstvo za ostvarivanje svojih hegemonističkih ambicija, što bi moglo da se završi uništavanjem same svjetske organizacije".
Autori smatraju da je Trumpova administracija "pospješila proces svojim povlačenjem iz rada multilateralnih organizacija".
Kineske vlasti nisu pošteđene ni domaćih kritičara. Najprominentniji među njima je Ren Žićijang, oligarh i sin jednog od moćnijih kineskih partijskih lidera. Američki mediji prenose ovih dana da je Ren, pored ostalog, predsjednika Ši Đinpinga opisao kao “vlastoljubivog klovna”. New York Times javlja da je Renov račun na internetu izbrisan, a on sam nestao pod istragom.
A šta prosječni Amerikanci misle o ulozi Kine u pandemiji?
Prema najnovijoj anketi organizacije Haris: 72 odsto Amerikanaca je uvjereno da kineske vlasti nisu pošteno izvještavale o širenju koronavirusa u Kini; 66 odsto demokrata se slaže sa tim. Napori predsjednika Donalda Trumpa da nametne oštrija trgovinska ograničenja Kini su takođe popularni: 69 odsto Amerikanaca, a odvojeno 53 procenata demokrata kažu da podržavaju takvu politiku.
Čak i Trumpovu kontroverznu upotrebu fraze “kineski virus" više Amerikanaca smatra prihvatljivom od onih koji misle da nije. Trump je bio kritikovan da mu je fraza “rasistička”, ali prema jednoj anketi, 52 odsto Amerikanaca slaže se sa Trumpovom karakterizacijom virusa, dok se 48 odsto ne slaže.
Amerikanci takođe vjeruju da su kineske vlasti prikrile podatke i time doprinijele da se zaraza širi nedjeljama, ako ne i duže, što je spriječilo američko zdravstvo da na vrijeme zaštiti građane. Do sada je od Covida 19 umrlo oko 30 hiljada Amerikanaca.
U Predstavničkom domu Kongresa, na usvajanje je predložena rezolucija u kojoj se navodi da je kineska vlada "napravila više ozbiljnih grešaka u ranim fazama epidemije Covid 19, uključujući namjerno širenje dezinformacija, odbijanje saradnje sa međunarodnim zdravstvenim organizacijama, kao I cenzurisanje izjava kineskih ljekara i novinara čime je otežano pravovremeno reagovanje SAD na pandemiju".
Simptomatična je i pojava prvog zahtjeva za reparaciju od strane jednog oboljelog američkog državljanina sa Floride, koji od Kine traži nadoknadu od milion dolara.
