Trump je je iznenadni plan, čije detalje nije saopštio, objavio na zajedničkoj konferenciji za novinare sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Bijeloj kući.

"SAD će da preuzmu Pojas Gaze, i da također tu rade. Bićemo vlasnici i bićemo odgovorni za uklanjanje svih opasnih neeksplodiranih bombi i drugog oružja na toj lokaciji", rekao je Trump.

"Preuzećemo to parče, razvićemo ga, otvoriti hiljade i hiljade radnih mjesta i to će biti nešto na šta cijeli Bliski istok može biti veoma ponosan", rekao je Trump.

Trump je dodao će SAD raditi na ekonomskom razvoju područja nakon što raščiste ruševine zgrada i da bi Gaza mogla da postane "Rivijera Bliskog istoka". Također nije isključio mogućnost slanja američkih trupa da obezbijede Gazu.

"Što se tiče Gaze, uradićemo ono što je neophodno. Ako je neophodno, to ćemo uraditi", rekao je.

Na pitanje ko bi živio u tom području, Trump je odgovorio da bi to mogao biti dom "ljudi svijeta".

Nije međutim direktno odgovorio na pitanje kako i pod kojim bi ovlaštenjima SAD mogle da preuzmu teritoriju Gaze i dugoročno je okupiraju.

"Vidim dugoročno vlasništvo i da će to to doneti veliku stabilnost u taj dio Bliskog istoka", rekao je Trump i dodao da je razgovarao sa regionalnim liderima i da oni podržavaju tu ideju.

"Mnogo mjeseci sam veoma pomno to proučavao", rekao je Trump.

Rekao je da planira da posjeti Gazu, Izrael i Saudijsku Arabiju ali nije precizirao kada.

Netanyahu, koji je Trumpa nazvao najvećim prijateljem Izraela, rekao je da vrijedi obratiti pažnju na ideju američkog predsjednika i da bi to moglo da "promijeni historiju".

Trump je prethodno predložio trajno raseljavanje Palestinaca iz razorene Gaze u susjedne zemlje, a enklavu je nazvao "ruševinom". Ponovo je pozvao Jordan, Egipat i druge arapske države da prime Palestince iz Gaze, navodeći da nemaju drugi izbor nego da napuste tu teritoriju koja mora da se obnovi poslije 16-mjesečnog rata Izraela i ekstremista iz Hamasa.

Međutim, Trump je ovog puta rekao da bi podržao "trajno" raseljavanje Palestinaca iako su arapski lideri već odbili njegov prethodni prijedlog.

"To je sada samo ruševina" rekao je Trump za Gazu, prije nego što se sastao sa Netanyahuom.

"Kada bi smo mogli da nađemo pravo parče zemlje, više parčadi, da im izgradimo zaista lijepa mjesta sa mnogo novca u tom području. Mislim da bi to bilo mnogo bolje nego povratak u Gazu. Ne znam zašto bi Palestinci željeli da ostanu", rekao je Trump na pitanje o reakciji Palestinaca i arapskih lidera na njegov prijedlog.

Slično je poručio na sastanku sa Netanyahuom u Bijeloj kući, mada je sugerisao da bi Palestinci trebalo zauvijek da napuste Gaze i da budu "u lijepim domovima gdje mogu da budu sretni i da ne budu upucani i ubijeni".

"Neće željeti da se vrate u Gazu", rekao je Trump.

Prisilno raseljavanje stanovništva Gaze bilo bi kršenje međunarodnog prava i naišlo bi na žestoko protivljenje ne samo zemalja u regionu, već i američkih zapadnih saveznika.

Zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri osudio je Trumpov pozive kao "protjerivanje " Palestinaca sa njihove zemlje.

"Smatramo ih receptom za izazivanje haosa i tenzija u regionu zato što stanovnici Gaze neće dozvoliti realizaciju tih planova", rekao je Zuhri.

Sporazum o prekidu vatre između Izraela i ekstremista iz Hamasa trebalo je da bude jedna od glavnih tema susreta Trumpa i Netanyahua koji je održan u ključnoj fazi primirja koje su postigle dvije strane.

Pred njima je manje od četiri nedjelje da usaglase uslove druge faze primirja koja obuhvata oslobađanje svih preostalih talaca u Gazi, trajni prekid borbi i povlačenje Izraela sa te teritorije.

"Nemam garancija da će se mir održati", rekao je američki predsjednik uoči posjete izraelskog premijera.

Netanyahu se pred sastanak sa Trumpom sastao sa američkim izaslanikom za Bliski istok Steveom Witkoffom, jednim od posrednika u razgovorima o prekidu vatre.

Iz kabineta premijera Izraela saopšteno je da će se po povratku iz Sjedinjenih Država sastati sa timom zaduženim za bezbjednost i razmatrati pristup u vezi sa drugom fazom sporazuma.

Trump je u prvom mandatu posredovao u sporazumima o normalizaciji između Izraela i četiri arapske zemlje.

Sada se zalaže za postizanje šireg sporazuma kojim bi Izrael uspostavio veze sa Saudijskom Arabijom.

Ta država je, međutim, spremna na uspostavljanje odnosa isključivo ukoliko se okonča rat u Gazi, na Zapadnoj obali i istočnom Jerusalimu - teritorijama koje je Izrael zauzeo u ratu na Bliskom istoku 1967.

Sjedinjene Države podržavaju palestinsku državnost, čemu se Netanyahuova vlada protivi.

Hamas, koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, je od uspostavljanja primirja oslobodio 18 talaca, dok je Izrael na slobodu pustio stotine palestinskih zatvorenika.

Sukob u Gazi počeo je napadom ekstremista Hamasa početkom oktobra 2023, u kom je ubijeno 1.200 ljudi i zarobljeno 250.

U izraelskoj kontraofanzvi koja je trajala petnaest mjeseci ubijeno je više od 47.500 Palestinaca, od kojih je više od polovine bilo žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.

Izraelska vojska saopštila je da broj poginulih uključuje 17.000 ekstremista koji su poginuli u sukobima.

Maksimalan ekonmski pritisak na Iran

Predsjednik Donald Trump saopštio je da će obnoviti "kampanju maksimalnog pritiska" na Iran, koja uključuje pokušaje da se iranski izvoz nafte svede na nulu, kako bi se Teheran spriječio da stekne nuklearno oružje.

Uoči sastanka sa izraelskim premijerom Benjaninom Netanyahuom Trump je potpisao predsednički memorandum kojim se ponovo uvodi stroga politika prema Iranu koju je Trump vodio u prvom mandatu. Između ostalog, sekretaru za finansije se nalaže da izvrši "maksimalan ekonomski pritisak" na Iran, uključujući sankcije i mehanizme sprovođenja za one koji krše postojeće sankcije.

State Departmentu i Sekretarijatu za finansije nalaže se da sprovedu kampanju kako bi se iranski izvoz nafte "sveo na nulu".

Potpisujući memorandum, Trump je rekao da je mjera veoma stroga i rekao da je bio "rastrzan" razmišljajući da li da povuče taj potez. Dodao je da Iran ne smije da ima nuklearno oružje i da se nada da će dogovor moći da se postigne sa Teheranom.

Trump je optužio bivšeg predsjednika Joea Bidena da je propustio da odlučno sporovodi sankcije na izvoz nafte, što je prema njegovim rečima ohrabrilo Teheran da prodaje naftu kako bi finansirao program nuklearnog oružja i naoružavao paravojne grupe na Bliskom istoku.

Iran "dramatično" ubrzava obogaćivanje uranijuma do čistoće od 60%, blizu nivoa od 90% koji se koristi u nuklearnom oružju, saopštio je šef agencije UN za atomsku energiju za Reuters u decembru. Iran demantuje da želi da razvije nuklearno oružje.

Iranska misija u UN u New Yorku nije odmah odgovorila na pitanja agencije Reuters da prokomentariše Trumpovu odluku.

Pojedine informacije preuzete su od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Trump je rekao da želi da Pentagon i Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost prošire migrantski pritvorni centar u bazi, da bi u njemu moglo da bude smješteno više od 30.000 ljudi.

Jedan zvaničnik rekao je, pod uslovom da ostane anoniman, da će u avionu biti više od 10 migranata.

Vojnim avionima prethodno su deportovani imigranti prebačeni u Gvatemalu, Peru, Honduras i Indiju.

Pentagon je saopštio da planira da deportuje više od 5.000 migranata iz El Pasa u Texasu i San Diega u Kaliforniji.

Zatvor Gvantanamo otvoren je poslije terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. i u njemu su na neograničeno vrijeme držani zatvorenici uhvaćeni tokom ratova i drugih operacija.

Organizacije za ljudska prava i stručnjaci Ujedinjenih nacija više puta su oštro kritikovali uslove u zatvoru kao nehumane i okrutne.

Bivši predsjednici Barack Obama i Joe Biden pokušavali su da zatvore Gvantanamo, ali se tome protivio Kongres.

U njemu je i dalje 15 ljudi, koji su zatvoreni zbog ekstremističkih aktivnosti i krivičnih djela povezanih sa terorizmom. Migranti će biti pritvoreni u odvojenom djelu baze.

Prema podacima Američke južne komande, oko 300 američkih vojnika u Gvantanamu podržava "operaciju pritvaranja ilegalnih imigranata".

Trump sve više koristi vojsku za realizaciju imigracionih planova. Poslao je dodatne trupe na granicu, koristi vojne avione da prebaci migrante iz SAD i otvara vojne baze za njihov smještaj.

Sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem u nedjelju je odbila da kaže da li će u Gvantanamu biti smješteni i žene, djeca ili porodice. Istakla je da će migranti biti smješteni u tom pritvornom centru ograničeno vrijeme i da će administracija poštovati zakone.

U izvještaju su korištene informacije AFP-a i Reutersa.

Nekoliko ličnosti na visokim pozicijama u agenciji poslato je na odsustvo jer je administracija predsjednika Donalda Trumpa preduzela korake da funkcije agencije prebaci u State Department.

Obraćajući se novinarima u El Salvadoru, gdje je putovao, državni sekretar Marco Rubio rekao je da je on sada vršilac dužnosti direktora USAID-a i da će preduzeti korake da aktivnosti Agencije uskladi sa politikom administracije.

Rubio je agenciju opisao kao tijelo koje kroz historiju slabo reaguje na zahtjeve Kongresa i Bijele kuće, iako bi, kako tvrdi, trebalo da preuzme uputstva od State Departmenta.

„USAID ima historiju da je to ignorisao i odlučio da na neki način postoji globalna dobrotvorna organizacija odvojena od nacionalnog interesa”, rekao je Rubio. „Ovo su dolari poreskih obveznika, a američkom narodu dugujemo uvjeravanja da se svaki dolar koji potrošimo u inostranstvu troši na nešto što unaprjeđuje naš nacionalni interes.”

Rubiovi komentari bili su manje oštri od milijardera Elona Muska, kome je predsjednik Trump dao značajna ovlaštenja da revidira saveznu vladu, i čije je novoformirano Odjeljenje za vladinu efikasnost (DOGE) poslalo predstavnike u kancelarije USAID-a tokom vikenda.

„USAID je kriminalna organizacija”, napisao je Musk na platformi društvenih medija X u nedjelju. „Vrijeme je da umre.”

Protest demokrata

Demokrate u Washingtonu su pokušaj da se zatvori USAID nazvale nelegalnim i najavile da će pokušati da ga ospore.

U nedjelju je svih 10 demokratskih članova Komiteta za spoljne poslove Senata poslalo pismo Rubiju u kojem su iznijeli svoje primjedbe.

„Kongres je osnovao Agenciju SAD za međunarodni razvoj (USAID) kao nezavisnu, odvojenu od State Departmenta, kako bi osigurao da možemo brzo da rasporedimo razvojnu ekspertizu i američku inostranu pomoć, posebno u vremenima krize, kako bismo ispunili naše ciljeve nacionalne bezbjednosti”, napisali su. „Iz tog razloga, svaki pokušaj spajanja ili spajanja USAID-a sa State Departmentom treba da bude, i po zakonu, mora biti pregledan, razmatran i odobren od strane Kongresa”, navodi se u pismu.

Na konferenciji za novinare ispred sjedišta USAID-a u Washingtonu, demokratski senator Chris Van Hollen, član Komiteta za spoljne poslove, rekao je da će on i njegove kolege spriječiti Trumpa da popuni upražnjena mjesta u State Departmentu kao odgovor na postupke administracije. „Učinićemo sve što možemo da spriječimo kandidate State Departmenta da napreduju dok se ova nezakonita akcija ne poništi”, rekao je on.

Historija USAID-a

USAID je osnovan ranih 1960-ih, u vrijeme kada je u Washingtonu poslije Drugog svjetskog rata postojalo opšte razumijevanje da su napori SAD za pomoć, kojima upravlja niz agencija, bili neefikasni, često duplirani, a ponekad i kontradiktorni.

U mnogim slučajevima, pomoć je također bila eksplicitno vezana za političke prioritete Sjedinjenih Država, a ne za objektivni nivo potreba prisutnih u zemljama koje primaju pomoć.

Godine 1961. administracija predsjednika Johna F. Kennedyja preduzela je opštu reviziju američkih programa pomoći, a on je potom zatražio od Kongresa ovlaštenje da razvije novu agenciju za koordinaciju napora za pružanje strane pomoći. U poruci Kongresu, Kennedy je predložio agenciju koja bi stvorila timove za određene zemlje koji bi djelovali na terenu radi razvoja dugoročnih planova.

On ih je opisao kao „pažljivo osmišljen program skrojen da zadovolji potrebe i resursni potencijal svake pojedinačne zemlje, umjesto serije pojedinačnih, nepovezanih projekata”.

„Često, u prošlosti, naši razvojni ciljevi i projekti nisu bili preduzeti kao integralni koraci u dugoročnom programu ekonomskog razvoja”, rekao je Kennedy. „Dugoročno planiranje i finansiranje - jedini način da se preuzmu značajne i ekonomične obaveze.”

Stvorena uredbom

Kasnije te godine, Kongres je usvojio Zakon o stranoj pomoći koji zahtijeva ukidanje nekoliko postojećih programa i nalaže predsjedniku da odredi novi entitet koji će preuzeti odgovornost za njihove operacije.

Zakonom je takođe eksplicitno odvojena strana vojna pomoć od programa humanitarne pomoći. Ubrzo nakon toga, Kennedy je potpisao nacrt zakona i izdao uredbu broj 10973, osnivajući Agenciju SAD za međunarodni razvoj.

Agencija je bila strukturirana tako da je njen administrator odgovarao direktno državnom sekretaru, a ne preko komandnog lanca unutar State Departmenta. Bio je to aranžman koji je USAID-u omogućio izvjesnu slobodu djelovanja, ali onaj koji će biti osporavan tokom godina, pošto su državni sekretari nastojali da primoraju prioritete USAID-a na bliže usklađivanje sa politikom State Departmenta.

Brojni uspjesi

Tokom narednih 60 i više godina, USAID je zabilježio značajan broj uspjeha, a također je preživio brojne kontroverze i skandale, od kojih je mnoge uneo u katalog novinar John Norris u historiji agencije objavljenoj 2021. povodom 60. godišnjice. osnivanja.

Pomoć u hrani koju je obezbijedio USAID spasila je nebrojene živote širom svijeta, a njena usredsređenost na razvoj kompetentnih struktura lokalne uprave bio je od ključnog značaja za pomoć zemljama poput Južne Koreje i Tajvana da razviju napredne industrijske baze.

Krajem 1960-ih, agencija je preuzela vodeću ulogu u globalnim naporima za iskorjenjivanje malih boginja, koje su ubile oko 300 miliona ljudi samo od početka 20. vijeka.

Agencija je predvodila programe vakcinacije širom svijeta u razvoju koji su doprinijeli prvom poznatom globalnom iskorjenjivanju bolesti u ljudskoj populaciji kroz program javnog zdravlja. USAID je također pomogao u pionirskoj upotrebi oralne rehidratacione terapije (ORT) za djecu oboljelu od dijareje.

Distribucijom paketa soli i šećera rastvorljivih u vodi, agencija je pomogla da se spriječi smrt miliona djece u zemljama u razvoju. USAID je također bio na čelu programa da se smanji učestalost smrti majki tokom porođaja u zemljama u razvoju i smanji širenje polno prenosivih bolesti, posebno HIV-a.

Kontroverze

Uprkos Kennedyjevoj nadi da bi distribucija američke pomoći mogla da se odvoji od geopolitike, USAID je mnogo puta u svojoj istoriji podržavao nasilne ili autokratske vlade, često u Latinskoj Americi, jer je savezna vlada vjerovala da je to u nacionalnom interesu.

Nezadovoljstvo javnosti sa USAID-om raslo je zajedno sa frustracijom zbog rata u Vijetnamu, gdje je agencija igrala glavnu ulogu u neuspješnim programima „pacifikacije” čiji je cilj bio da osvoji „srca i umove“ vijetnamskog naroda.

Predsjednik Ricard Nixon pokušao je da iskoristi to nezadovoljstvo kako bi ukinuo agenciju i decentralizovao programe inostrane pomoći. Umjesto toga, Kongres je preduzeo korake da preusmjeri napore agencije, usmjeravajući je da se povuče iz angažmana na visokom nivou sa stranim vladama u korist rada na ruralnom razvoju i pomoći najpotrebnijima.

Međutim, u godinama koje su uslijedile, kontroverze su nastavile da se pojavljuju, ništa više od onih koje su proizašle iz aktivnosti agencije tokom ratova u Afganistanu i Iraku. Pokrenuta su brojna pitanja, uključujući i članove Kongresa, o tome kako je Agencija trošila sredstva namijenjena za obnovu te dvije zemlje.

Izvještačica Glasa Amerike iz State Departmenta Nike Ching je doprinijela ovom izvještaju.

Nejasno je koliko je radnika upućeno na odmor ili iz kojih razloga, rekla je Sheria Smith, predsjednica ogranka Američke federacije državnih službenika Local 252.

Većina zaposlenika koji su poslani na odmor ne radi u inicijativama DEI-a i obuhvaća sve podružnice Agencije, rekla je, od ureda koji šalje milijarde dolara školama K-12 do ureda koji provodi zakone o građanskim pravima.

Potres dolazi kada Odjel za vladinu efikasnost Elona Muska, ili DOGE, nastoji smanjiti programe i federalne radnike u odjelima širom vlade, uključujući USAID.

Tim DOGE-a je u ponedjeljak boravio u Ministarstvo obrazovanja na implementaciji Trumpovih izvršnih naredbi i dnevnog reda, rekla je Madison Biedermann, glasnogovornica Odjela za obrazovanje.

Iz Ministarstva nisu odmah komentarisali kadrovske promjene i nisu rekli koliko je zaposlenih upućeno na odmor.

Najmanje 55 radnika Ministarstva obrazovanja primilo je u petak e-poruku u kojoj se navodi da su stavljeni na plaćeno odsustvo koje stupa na snagu odmah u skladu s Trumpovom izvršnom naredbom. To nije učinjeno u "bilo kakve disciplinske svrhe", prema kopiji e-pošte koju je dobio Associated Press.

Oni koji su stavljeni na odsustvo izgubili su pristup svojim vladinim nalozima e-pošte i rečeno im je da se ne javljaju u kancelariju.

Čini se da je većina onih na odsustvu pohađala volonterski seminar o različitosti koji nudi Ministarstvo, rekla je Smith. Agencija je godinama promovirala program Diversity Change Agent, uključujući i tokom prvog Trumpovog mandata.

Očekivalo se da će diplomci dvodnevnog programa poslužiti kao uzori i pomoći da se poboljša "kapacitet Ministarstva da privuče i zadrži raznoliku radnu snagu", navodi se u internoj e-poruci iz 2019. koju je dobio AP.

Smith je rekla da je stotine zaposlenih prošlo obuku, ali je nejasno da li su svi stavljeni na odmor. Rekla je da su mnogi ljudi imali utisak da se obuka snažno ohrabruje ili zahtijeva.

"Čini se nepravednim ohrabrivati ili zahtijevati od ljudi da prođu obuku, a zatim ih četiri ili pet godina kasnije staviti na administrativni odmor", rekao je Smith.

Senatorica Patty Murray, bivša nastavnica i članica Senatskog komiteta za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije, rekla je da Trump "čisti" zaposlene zbog pohađanja kursa obuke na koji ih je potaknula njegova administracija.

"Ovo neće pomoći našoj djeci da uče, niti nam čak uštedjeti novac", rekla je Murray na društvenoj mreži X.

Trumpovom naredbom tražilo se da svo osoblje DEI-ja u saveznoj vladi bude stavljeno na plaćeno odsustvo i na kraju otpušteno. To je dio šireg suzbijanja programa različitosti za koje republikanski predsjednik kaže da su rasistički.

Trump je vodio kampanju na obećanju da će zatvoriti Ministarstvo obrazovanja za koji kaže da su ga infiltrirali "radikali, fanatici i marksisti". On je rekao da ovlasti Agencije treba predati državama i školama.

Članica NATO-a Turska već dugo podržava oružanu i političku opoziciju Sirije koja je krajem decembra svrgnula lidera Basharu al-Assada.

Ankara se pozicionira kao glavni igrač u novoj Siriji, popunjavajući vakuum koji je ostavio Assadov glavni regionalni podržavalac Iran, u širenju turskog utjecaja koji bi mogao potaknuti rivalstvo s arapskim državama Zaljeva i staviti Izrael na rub.

Izvori - sirijski sigurnosni zvaničnik, dva strana sigurnosna izvora sa sjedištem u Damasku i viši dužnosnik regionalne obavještajne službe - govorili su pod uvjetom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni govoriti za medije o sastanku.

Ovo je prvi put da su elementi bilo kakvog strateškog odbrambenog aranžmana novih sirijskih čelnika, uključujući detalje o dodatnim turskim bazama, izašli na vidjelo.

Prema paktu, Turska bi mogla uspostaviti nove zračne baze u Siriji, koristiti sirijski zračni prostor u vojne svrhe i preuzeti vodeću ulogu u obuci trupa u novoj sirijskoj vojsci, rekli su izvori.

Novo rukovodstvo Sirije raspustilo je vojsku i njene različite pobunjeničke frakcije i radi na njihovoj integraciji u novu vojnu komandu.

Izvori su rekli da se ne očekuje da će dogovor biti finaliziran u utorak.

Regionalni obavještajni zvaničnik, sirijski sigurnosni zvaničnik i jedan od izvora iz inostranstva sa sjedištem u Damasku rekli su da će razgovori uključivati postavljanje dvije turske baze u ogromnoj pustinjskoj regiji Sirije, poznatom kao Badiyah.

Zvaničnik sirijskog predsjedništva rekao je Reutersu da će Sharaa s Erdoganom razgovarati o turskoj "obuci nove sirijske vojske, kao i o novim područjima raspoređivanja i saradnje", ne precizirajući lokacije raspoređivanja.

Predsjedništvo Turske i Ministarstvo odbrane Sirije nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar o ovom pitanju.

Direktor za komunikacije turskog predsjedništva Fahrettin Altun rekao je u ponedjeljak da će Erdogan i Sharaa razgovarati o najnovijim dešavanjima u Siriji i mogućim zajedničkim mjerama za obnovu sirijske ekonomije i postizanje stabilnosti i sigurnosti.

Zvaničnik Ministarstva odbrane Turske upoznat s razgovorima između oba ministarstva odbrane rekao je Reutersu da nema informacije o turskim bazama u Siriji i obuci sirijske vojske u sklopu mogućeg odbrambenog pakta.

Visoki regionalni obavještajni zvaničnik, sirijski sigurnosni dužnosnik i jedan od vanjskih sigurnosnih izvora sa sjedištem u Damasku rekli su da će baze o kojima se raspravlja omogućiti Turskoj da brani sirijski zračni prostor u slučaju bilo kakvih budućih napada.

Assadov drugi glavni pobornik - Rusija - također je u pregovorima s novom administracijom Damaska o sudbini svoje dvije vojne baze u Siriji, pomorske baze u Tartusu i zračne baze u blizini lučkog grada Latakije, saopštio je Kremlj u ponedjeljak.

U intervjuu u januaru, sirijski ministar odbrane Murhaf Abu Qasra rekao je Reutersu da će novi čelnici zemlje nastojati izgraditi jake veze u regionu, "i da ćemo kroz te veze moći dobro izgraditi našu vojnu snagu".

Ako ove veze dovedu do partnerstva "o naoružavanju, obuci, protivvazdušnoj odbrani ili drugim pitanjima - mi bismo to pozdravili", rekao je Abu Qasra, ne pominjući Tursku.

Regionalni obavještajni zvaničnik rekao je da su moguće lokacije zračne baze vojni aerodrom Palmyra i baza T4 sirijske vojske, obje u provinciji Homs.

Zvaničnik je rekao da Ankara želi da tamo postavi baze kao poruku kurdskim borcima na sjeveroistoku Sirije, poznatim kao Jedinice za zaštitu naroda (YPG).

Ankara ih smatra produžetkom Radničke partije Kurdistana (PKK), koja vodi pobunu protiv turske države od 1984. i koju Turska i SAD smatraju terorističkom grupom.

Turska je zaprijetila vojnom ofanzivom na YPG, ali je odustala jer su u toku pregovori o rješavanju sudbine kurdskih snaga.

Zvaničnik turskog Ministarstva odbrane rekao je Reutersu da su turske i sirijske vojne delegacije prošle sedmice razmijenile mišljenja o tome "šta se može učiniti u odbrambenim i sigurnosnim pitanjima, posebno u zajedničkoj borbi protiv terorističkih organizacija koje predstavljaju prijetnju i Siriji i Turskoj".

"Naši sastanci će se nastaviti u okviru potreba koje će se pojaviti u narednom periodu", dodao je zvaničnik.

Turski ministar odbrane Yasar Guler rekao je u decembru da je Turska "spremna pružiti neophodnu podršku ako nova (sirijska) administracija to zatraži.

Ankara bi mogla razgovarati i preispitati pitanje vojnog prisustva Turske u Siriji s novom sirijskom administracijom "kada se stvore neophodni uslovi", rekao je tada Guler.