Prošlog mjeseca, usred vojnih vježbi SAD i Južne Koreje, Sjeverna Koreja koja strogo kontrološe državne medije, zauzela je još agresivniji ton, jačanjem nasilnih izliva antiameričkog sentimenta, koji podsjećaju na ranije periode tenzija.
Oštrija retorika se pojavila i u međunarodnim i domaćim medijima, gdje se izvještava o mnogim skupovima koje organizuje država gdje mladi Sjevernokorejci ističu kako su se prijavili dobrovoljno za služenje vojske. Prema Centralnoj novinskoj agenciji Sjeverne Koreje, oko 1, 4 miliona mladih se dobrovoljno prijavilo u vojsku za tri dana prošlog mjeseca, što pokazuje "snažnu volju mlade generacije da bez milosti neutrališe manijake rata", navodi ta agencija.
Državna televizija emituje skupove mladih ljudi koji drže transparente na kojima piše "pocijepaćemo ih na komade", "ubićemo ih od batina" i "razvalićemo ih dok ne umru", prenose Sjevernokorejske vijesti, portal u Seulu, koji izvještava o Sjevernoj Koreji.
Retorika je i dalje umjerena za standarde sjevernokorejske propagande, koja je prije 2018. godine svakodnevno u periodu tenzija, da će da pretvori Seul ili ponekad Washington u "more vatre". Trend se sada nastavio, navode analitičari i kažu da to može da označi kraj pauze u verbalnim napadima, jer je Sjeverna Koreja bila fokusirana na unutrašnje izazove, kao što je pandemija kovida i ekonomske teškoće koje je donijela.
"Pitanje je kuda ovo sada vodi", kaže Rachel Minyoung Lee, analitičarka koja prati sjevernokorejske medije.
Odluka da se koristi agresivniji ton mora biti donijeta na relativno visokom novu, navodi Lee, ali nije jasno da li će je pratiti i promjena u spoljnoj i odbrambenoj politici Sjeverne Koreje.
"Oni mogu da govore oštrim tonom, ali to ne mora nužno da se pretvori u neku akciju", kaže Lee, koja radi kao analitičarka u organizaciji Open Nuclear Network sa sjedištem u Beču.
Skorija istorija
Posljednji put kada je Sjeverna Koreja imala tako agresivnu retoriku bilo je 2017, u takozvanom periodu "vatra i bijes", kada su sjevernokorejski vođa Kim Jong Un i bivši američki predsjednik Donald Trump često razmjenjivali lične uvrede i prijetnje nuklearnim uništenjem. Tenzije su se smanjile 2018, kada je Kim imao istorijski susret sa Trumpom, kao i nekoliko odvojenih susreta sa svojim južnokorejskim kolegom, predsjednikom Moon Jae-inom. Kim je otišao sa razgovora, nezadovoljan Trumpovim odbijanjem da garantuje neophodnu kompenzaciju da bi Sjeverna Koreja djelimično napustila svoj nuklearni program.
Mjesecima kasnije, Sjeverna Koreja je ušla u dugi proces ekstremne izolacije, potpuno se odvojila od ostatka svijeta, nakon što se kovid pojavio u susjednoj Kini. I dok je Sjeverna Koreja dramatično povećala broj testiranja raketa posljednjih godina, retorika prema Trumpu, ali i prema njegovom nasljedniku, ostala je ista. Ipak, agresivna retorika Sjeverne Koreje se pojačala, pogotovo nakon što je novi konzervativni predsjednik Južne Koreje Yoon Suk Yeol zauzeo oštriji pristup Pjongjangu.
Novi nivo tenzija
Većina otrovnih strelica Sjeverne Koreje usmjerena je na skorašnje vojne vežbe SAD i Južne Koreje, na kojima je redovno i jasno pokazana nadmoć naoružanja dvoje saveznika. U "Rodong Sinmunu", glavnim novinama u Sjevernoj Koreji, objavljeno je par dugačkih komentara sa namjerom da izazovu jak antiamerički sentiment u vezi sa vojnim vježbama. Jedan od komentara, objavljen 17. marta, upozorava se da "Amerika i njeni vazali prelaze crvene linije", što je fraza koja se često koristi u državnim medijima. Sadržaji tih uvodnika, kao i antiamerički skupovi, čine vjerovatnijom mogućnost da Sjeverna Koreja sprema svoje stanovništvo za novi nivo tenzija sa SAD.
Prema mišljenju Michaela Maddena, koji prati poteze rukovodstva Sjeverne Koreje u Stimson centru u Washingtomu, prilično se primjećuju javne manifestacije.
"Ako režim punom parom radi na pripremi javnosti, onda stvari postaju crnje i opasnije, nego kada samo izdaju vladina saopštenja za javnost. Ako se posmatrači sitacije dobro fokusiraju, videće još više javnih manifestacija i mobilizacije stanovništva", dodaje on.
Važno je šta kaže Kim
Kao analitičar sjevernokorejske propagande, Madden kaže da je važno razlikovati ono što kaže Kim, od onog što govore niži zvaničnici, što predstavlja, kako kaže "taktičku retoriku".
"Kada nešto dolazi od Kim Jong Una ili je saopštenje sa političkog događaja kome je prisustvovao, to je strateška retorika i daje nam tačnu perspektivu Pjongjanga", dodao je on.
U septembru je Kimova vlada usvojila zakon koji dozvoljava korištenje preventivnih nuklearnih napada. Od tada, Kim stalno pominje mogućnost takvih napada, ali ipak mnogi od njegovih komentara pominju odbrambenu prirodu nuklearnog oružja.
Kimov pristup može biti djelimično motivisan željom da se njegova zemlja posmatra kao odgovorna država koja ima nuklearno oružje, smatra Lee.
"Ipak veća stvar je da on želi da svijetu da do znanja da će Sjeverna Koreja upotreijbiti zakon, ako bude prinuđena", dodala je Lee.
