SAD uvode sankcije političarima u BiH zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma, prijetnje koju predstavljaju po sigurnost zemlje, ruskog štetnog utjecaja, te koruptivnog ponašanja.
Nakon ovosedmičnih sankcija protiv zvaničnika RS i članova SNDS-a, koju vodi proruski orijentisan predsjednik tog entiteta Milorad Dodik, uslijedio je komentar Američke ambasade na društvenim mrežama.
„Oni koji omogućavaju ruski uticaj u BiH kroz nedozvoljene poslove i trgovinu utjecajem, upuštaju se u korupciju ili potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum i dalje će se suočavati s posljedicama”, stoji u objavi na X-u.
Iz Državnog tužilaštva su prošle godine rekli kako je formiran predmet koji se tiče osoba koje se nalaze pod sankcijama Sjedinjenih Država.
U rubrici o podignutim optužnicama na portalu Tužilaštva BiH nema imena osoba nakon što su objavljene sankcije i objelodanjeni navodi o njihovoj umiješanosti u korupciju.
Posljednje američke sankcije u kojima se opisuje korupcija obuhvataju Dodikovu djecu, Igora i Goricu, te porodične kompanije.
„Pripadnici ove mreže, među kojima su Dodikova punoljetna djeca, omogućavaju nastavak Dodikovog korumpiranog djelovanja u bh. entitetu RS, što mu omogućava da izvlači javna sredstva iz RS-a s ciljem sopstvenog bogaćenja i bogaćenja njegove porodice na račun građana BiH i funkcionalnih vlasti u zemlji”, stoji u obrazloženju odluke o sankcijama.
Za Igora Dodika se obrazlaže kako je na nedavnim izborima u RS-u „bio uključen u podmićivanje opozicionih političara, kojima su nuđena politička imenovanja u zamjenu za ključne informacije i pozicije posmatrača na biračkim mjestima.”
Igor Dodik odgovara kako ga sankcije nisu uznemirile, već samo nasmijale, dok odbacuje optužbe o umiješanosti u korupciju.
„Optužbe da sam se bavio nekakvim podmićivanjem tokom izbora su čista laž i ne znam kako sebi neko može da daje za pravo da bez bilo kakvog dokaza ili argumenta saopšti tako nešto”, rekao Igor za RTRS.
Od rata, BiH muku muči sa korupcijom koja pravi ogromnu štetu zemlji, i čini se da je stanje sve gore.
Posljednja mjerenja stanja korupcije u zemljama svijeta pokazuju kako BiH klizi ka gorim pozicijama.
Prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2022. godinu, BiH je zauzela 110. poziciju od 180 zemalja svijeta. I najgore je plasirana zemlja u regiji.
Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency International u BiH, u komentaru nakon objave Indeksa je rekao: „BH politička i pravosudna elita su zvijezde međunarodnih, američkih, britanskih i drugih crnih lista upravo zbog korupcije.”
Bh. pravosuđe godinama se nalazi na udaru kritika jer se slabo procesuira tzv. visoka korupcija, dok su kazne koje se izriču blage.
Politički i pravosudni zvaničnici nisu se našli u sudnicama nakon što su dospjeli na američku listu sankcionisanih osoba, a dovode se u vezu sa korupcijom. Svi oni odbacuju optužbe.
Pojedinim zvaničnicima bilo je u toku suđenje za korupciju prije nego što su im SAD uvele sankcije.
Gordanu Tadić, bivšu glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH, SAD su sankcionisale prošle godine uz obrazloženje kako je poziciju glavne tužiteljice koristila za „promociju ličnih i porodičnih interesa i zaštitu svojih političkih patrona od krivičnog gonjenja”.
U izjavi za Radio Slobodna Evropa nakon uvedenih sankcija, Tadić je odbacila optužbe govoreći kako čitatv život radi pošteno.
Prošle godine sankcionisana je tužiteljica Tužilaštva BiH Diana Kajamković uz obrazloženje da se radi o „drsko korumpiranoj državnoj tužiteljici BiH povezanoj sa kriminalnim organizacijama”.
U izjavi za Detektor nakon uvođenja sankcija Kajmaković, Tužilaštvo BiH je navelo kako je već formiran predmet protiv tužiteljice Kajmaković.
Nakon uvedenih sankcija, Kajmaković se suočila i sa disciplinskim postupkom koji se vodi pred Disciplinskom komisijom VSTV-a, a odluka još nije donesena.
Tužilaštvo BiH je ranije saopštilo kako je formiran predmet koji se odnosi na sve sankcionisane osobe. Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH, rekao je prošle godine za Detektor kako tužioci u saradnji sa kolegama iz SAD-a prikupljaju dokaze o eventualnoj krivičnoj umiješanosti tih osoba.
BiH nazaduje u oblasti vladavine prava i bilježi najlošiji rezultat od 2015. godine, prema nedavno objavljenom izvještaju Indeksu Svjetskog projekta pravde. U izvještaju se kaže kako ne postoji nikakav uočljiv napredak.
