Izdvojeno
BIRN BiH: Šta trebate znati o objavljenom razgovoru Tadić i Mehmedagića
Oko 80 minuta privatnog razgovora između glavne državne tužiteljice Gordane Tadić i direktora OSA-e Osmana Mehmedagića objavljenog u medijima otkriva nastojanja da se utiče na rad tužilaca, zaokupljenost rukovodilaca vlastitim problemima i nemogućnosti da se procesuira visoka korupcija.
Krajem prošle sedmice internet portal Dnevnog avaza obavio je dva snimka sastanka glavne državne tužiteljice i direktora obavještajne agencije koja traju nešto više od 80 minuta. Na snimku, za kojeg je Tadić u medijima potvrdila da je autentičan, mogu se čuti opažanja i zahtjevi koje rukovodioci dvije važne državne obavještajne odnosno pravosudne institucije teško da bi izgovorili javno.
Sastanku za koji se prema izgovorenim datumima pretpostavlja da je nastao sredinom 2019. godine je prisustvovala i Ozrenka Nešković, zamjenica Gordane Tadić.
Prema riječima Tadić sa početka snimka, sastanak je inicirao Mehmedagić kako bi pričao o istrazi u vezi sa ispravnosti njegove diplome. Na snimku se osim Mehmedagićevih zahtjeva o načinu istraživanja državnog tužioca mogu čuti brojni drugi detalji o radu obavještajne agencije i Državnog tužilaštva, načinu na koji se procesuira korupcija i nezadovoljstvo glavne državne tužiteljice izvještavanjem medija o njoj.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) detaljno je preslušala snimak. Evo šta trebate znati o sadržaju procurenog snimka razgovora Tadić i Mehmedagić.
Ko je napravio a ko objavio snimak?
Prema izgovorenom, sastanak se održao u zgradi Tužilaštva BiH i njemu su prisustvovale tri osobe. Još uvijek nije poznato niti je utvrđeno ko je snimak napravio a ko ga je objavio u javnosti. Snimke je prvi objavio Dnevni avaz navodeći kako je on dostavljen na adrese medija u BiH. BIRN BiH nije dobio ovaj snimak.
Avaz navodi da je snimak napravljen na zahtjev Mehmedagića ali ne navodi na koji je način potvrdio ovu informaciju.
Televizija FACE je u subotu objavila da je Tadić potvrdila autentičnost snimka navodeći kako “nije prvi put da sam lično izložena protuzakonitom praćenju i prisluškivanju”.
Iz OSA-e su dan ranije u petak, 17. septembra, poslali saopćenje za medije u kojem pozivaju sve relevantne institucije da izvrše provjeru ko je snimao sastanak u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i razgovor između osoba koje imaju pristup tajnim podacima.
“Vještačenjem snimka vrlo jednostavno se može utvrditi ko je osoba koja je nezakonito snimala sastanak koji je održan u zvaničnim prostorijama Tužilaštva BiH”, navode iz Agencije i dodaju kako ova institucija nije zloupotrebljavala resurse za lične svrhe.
Takvo vještačenje još uvijek nije napravljeno niti su institucije zvanično saopštile ko je odgovoran za objavu snimka.
Mehmedagić tražio reakciju prema državnom tužiocu
Prema vremenski odrednicama korištenim tokom razgovora u kojima se Tadić osvrće na tekst objavljen prije nekoliko dana, sastanak se vjerovatno desio u julu 2019. godine. Na početku razgovora Tadić objašnjava kako je pristala da se sretne sa Mehmedagićem na njegov poziv da razgovaraju o istrazi koju u tom trenutku provodi državni tužilac Oleg Čavka – provjeravajući diplomu koju je Mehmedagić stekao na banjalučkom fakultetu za poslovne studije.
Mehmedagić govori da Čavka zloupotrebljava svoj položaj i da radi stvari koje “ne bi trebao raditi” te da on ne može sjediti skrštenih ruku. On se žali Tadić da Čavka i dalje šalje naredbe policijskim agencijama za provjeru njegove diplome.
Tadić pristaje razgovarati o predmetu koji je u toku sa osobom koja se u tom predmetu istražuje.
“De mi reci Osmane je li u redu diploma, ima li kakvih problema”, upitala je Tadić Mehmedagića otvoreno, na što je on pružio dug odgovor i rekao da nema problema i ako je bilo nekog krivičnog djela ono je zastarilo jer se radilo o periodu 2003.–2006. godina.
Mehmedagić dalje govori da Čavka već 11 godina “upada” u njihove predmete i da će sve otvoriti s kim se Čavka sastaje.
“Ja nemam nikakvih problem sa diplomama. Znam odakle ta priča”, kaže kasnije Mehmedagić i dodaje da se Čavka sastaje sa ljudima koje OSA prisluškuje.
Kako kaže, ako prisluškujemo osobu “A”, na telefonu je on [Čavka] osoba “B”.
Njega Tadić pita šta Čavka želi da postigne sa slučajem diploma, a Mehmedagić odgovara da hoće da ga sruši te da za to koristi mehanizme tužilaštva.
Nešković je upitala Mehmedagića je li on “čist u tome”, ali nije dobila odgovor od njega.
“Prvo pitanje na osnovu čega, kojeg krivičnog djela. Kad je došao do toga da je kod mene regularna diploma, on ide dalje. Tu ima apsolutna zastara. Ide medijski ne bi li nešto diskreditirao na bilo koji način”, kaže Mehmedagić na konstataciju Tadić da Čavka provjerava validnost njegove diplome i dodaje da najviše informacija “curi” iz Tužilaštva BiH.
Tadić i Nešković su u razgovoru obećale da će provjeriti o čemu se radi.
Nema procesuiranja visoke korupcije
Mehmedagić je spomenuo i istrage ratnih zločina, te se moglo čuti kako govori da su “one grobnice od naših informacija i naših para”.
“Ja te pare dam, pravdam ih na crno”, kazao je on.
On je predložio da rade veće i jače predmete korupcije jer je “korupcija stala” te da “fali velikih stvari”.
“Visoka se ne može raditi”, konstatovala je Nešković, a Mehmedagić je odgovorio da može i da oni rade srednju korupciju “da bi narodu dali da se nešto radi”.
Tadić je navela da su iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) dali neke predmete koje će ona i Nešković pregledati i “da se ide u par nekih akcija koje će biti zapažene”.
Mehmedagić kaže da ima službu koja se bavi analizama i iz koje mu kažu ko sa kojim medijima komunicira, kad se zovu novinari i kad je određena informacija izašla u medijima.
On je navodio da je BiH društvo korumpirano i da najviše reketa ima u Sudu i Tužilaštvu BiH.
See all News Updates of the Day
Predsjednik Biden proširio okvir za sankcije na Zapadnom Balkanu
Bijela kuća je saopćila da je predsjednik Joe Biden donio predsjedničku uredbu kojom se daju amandmani na ranije odluke Bijele kuće vezano za područje Zapadnog Balkana.
Bijela kuća je saopćila da je predsjednik Joe Biden donio predsjedničku uredbu "Preduzimanje dodatnih koraka u vezi sa situacijom na Zapadnom Balkanu" kojom se daju amandmani na ranije odluke Bijele kuće vezano za to područje.
Nova izvršna uredba se objavljuje s obzirom na situaciju u tom području, uključujući nastavak pokušaja kojima se u pitanje dovodi suverenitet i teritorijalni integritet zemalja Zapadnog Balkana i kojima se podrivaju postojeći sporazumi i legalne institucije.
Nadalje se u uredbi predsjednika Bidena navodi da u zemljama regiona vlada značajna korupcija koja podriva vladavinu prava, uz nastojanje osoba i entiteta da se izbjegnu posljedice američkih sankcija.
Bijela kuća u tom smislu je dala nove upute koje su praktički osnova za nove proširene, i sveobuhvatnije sankcije za sve osobe koje su odgovorne ili uključene u nastojanja, politiku ili aktivnosti da se onemogući, ometa, ugrožava ili prijeti miru, stabilnostu, bezbjednostu u zemljama zapadnog Balkana, kao i teritorijalnom integritetu svake od zemalja,
Uredba se odnosi i na sve osobe ili entitete koji prijete ili ugrožavaju ljudska prava, kao i bilo kojih od postojećih mirovnih sporazuma, uključujući Dejtonski sporazum za BiH.
Dijelovi uredbe se odnose također na korupciju na svim nivoima, uključujući političku koupciju, čime će se direktno sankcionirati osobe ili entiteti – ali ovom novom uredbom i supružnici i odrasla djeca - osoba koje se bave korpcijom, davanjem mita, kao i krađom javnih fondova, ili podržavaju i omogućavaju iste.
Cilj nove uredbe je u suštini značajno otežavanje izbjegavanja sankcija za sve sancionirane osobe, pojedince, i entitete.
Danska poručila da Grenland neće biti dio SAD, a evropski lideri da su granice nepovredive
Grenland može da bude nezavisan, ako to žele njegovi stanovnici, ali je malo vjerovatno da će postati američka država, saopštio je danski šef diplomatije, nakon što je novoizabrani predsjednik Donald Trump odbio da isključi upotrebu sile da bi preuzeo kontrolu nad tim arktičkim ostrvom.
Lider Grenlanda je razgovarao sa danskim kraljem u Kopenhagenu, dan pošto je Trumpova izjava o sudbini strateški važnog ostrva, bogatog mineralima, dominirala u svjetskim medijima.
Trump, koji dužnost predsjednika preuzima 20. januara, rekao je da ne bi isključio vojnu ili ekonomsku akciju da osigura da Grenland postane dio Amerike. Istog dana, njegov sin Donald Trump mlađi, boravio je u privatnoj posjeti ostrvu.
Grenland, autonomna teritorija Danske - članice NATO-a, ima strateški značaj za američku vojsku i njen sistem ranog upozorenja na balističke rakete, s obzirom na to da najkraća ruta od Evrope do Sjeverne Amerike vodi preko ostrva.
Novoizabrani predsjednik sugerisao je da će se zalagati za ratoborniju spoljnu politiku, kojom se zanemaruju tradicionalne diplomatske formalnosti, ocjenjuje Reuters.
Grenland, najveće svjetsko ostrvo, dio je Danske 600 godina, mada njegovi stanovnici - njih 57.000, sada sami upravljaju unutrašnjim pitanjima. Cilj vlade, koju predvodi Mute Egede, je eventualna nezavisnost ostrva.
"Prepoznajemo da Grenland ima svoje ambicije. Ako se ostvare, Grenland će biti nezavisan, ali teško sa ambicijom da postane američka država", rekao je danski ministar spoljnih poslova Lars Lokke Rasmussen.
Rasmussen je novinarima rekao da je legitimno što SAD više brinu zbog bezbjednosti u Arktičkom regionu zbog povećane ruske i kineske aktivnosti.
"Ne mislim da smo u spoljnopolitičkoj krizi. Otvoreni smo za dijalog sa Amerikancima o tome kako možemo još bliže sarađivati da bi osigurali ispunjavanje američkih ambicija", rekao je Rasmussen.
Iako Danska pokušava da umanji ozbiljnost Trumpove prijetnje, ambicija budućeg američkog predsjednika da proširi američku teritoriju uzdrmala je evropske saveznike, manje od dvije nedelje uoči inauguracije u Washingtonu.
Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noel Barrot rekao je da Evropa neće dozvoliti drugim zemljama da napada njene suverene granice, ali je poručio da ne vjeruje da će Amerika to učiniti.
Njemački kancelar Olaf Scholz izrazio je iznenađenje Trumpovim izjavama o pripajanju Grenlanda i poručio da evropski partneri jednoglasno podržavaju nepovredivost granica, kao jedan od temelja međunarodnog prava.
Odlazeći američki državni sekretar Antony Blinken pokušao je da uvjeri evropske saveznike da neće doći do američke vojne intervencije.
"Očigledno je da ideja o Grenlandu nije dobra, ali što je možda još važnije, neće se ostvariti", rekao je Blinken na konferenciji za novinare u Parizu.
Napeti odnosi
Odnosi Grenlanda i Danske su trenutno napeti zbog optužbi o kolonijalnom lošem tretmanu stanovnika ostrva. Egede je rekao da ostrvo nije na prodaju, a u novogodišnjem obraćanju je govorio o nezavisnosti Grenlanda. Danski zvaničnici navode da o sudbini Grenlanda mogu da odlučuju samo njegovi stanovnici.
Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da ne može da zamisli da bi Trumpove amibicije mogle da dovedu do američke vojne intervencije na Grenlandu. Komentarišći Trumpovu prijetnju tarifama, Frederiksen je rekla da ne smatra da je trgovinski rat sa SAD dobar put naprijed.
Trump je pitanje preuzimanja Grenlanda pokretao i tokom prvog mandata. Mnogi Danci su međutim bili zbunjeni njegovim najnovijim izjavama.
"Mislim da su izuzetno apsurdne. Imamo savez, saveznici smo. I izjavama se to ne poštuje", rekao je jedan stanovnik Kopenhagena za Reuters.
Kako se Putin obračunava sa LGBT populacijom?
Represija protiv LGBTQ+ zajednice pojačana je 2024. godine nakon što je u januaru stupila na snagu odluka ruskog Vrhovnog suda da prizna Međunarodni LGBT pokret kao ekstremističku organizaciju.
Prošlu godinu obilježili su prvi krivični postupci po Zakonu o ekstremizmu, prva hapšenja zbog „ekstremističkih simbola” kao što su dugine boje i ogromne kazne za LGBT „propagandu”.
Ruski servis Glasa Amerike razgovarao je sa aktivistima za ljudska prava o represiji nad LGBTQ+ osobama 2024. i šta će se sljedeće desiti sa njima u Rusiji.
12 krivičnih predmeta protiv LGBTQ+ osoba
Sistemska represija protiv LGBTQ+ zajednice u Rusiji nastavljena je u prošloj godini. Od kada je LGBTQ+ zavedena kao ekstremistička organizacija, otvoreno je 12 krivičnih predmeta po tačkama vezanim za ekstremizam, prema projektu OVD-Info, koji je objavio opširan pregled represije u Rusiji 2024. godine.
Mnogi od slučajeva su otvoreni kao rezultat racija u klubovima u mnogim gradovima Rusije, rekao je sekretar za štampu organizacije Dmitrij Anisimov.
„U našem izvještaju govorimo o 12 osoba uključenih u slučajeve u vezi sa pritiskom na LGBTQ+ osobe, a 11 od njih su ljudi koji su radili u takvim klubovima, pružali neke usluge posebno LGBTQ+ osobama, nekako su možda radile u nekim tadašnjim organizacijama koje su također vezano za tu zajednicu. Znači, ne radi se o direktnim aktivistima koji, na primjer, objavljuju neke informacije na društvenim mrežama i, prema riječima nadležnih, bave se 'propagandom netradicionalnih seksualnih odnosa'”, naglasio je predstavnik organizacije.
Tokom 2024. godine policija je izvršila najmanje 24 racije u klubovima, pod izgovorom da navodno sprovode „LGBT propagandu”.
Prilikom takvih provjera posjetioci su morali da legnu na pod, dobijali su batine, provjeravana su im dokumenta i dobijali pozive. Nakon racija, mnoge ustanove su bile prinuđene da se zatvore.
Upad u klub je najlakši način da se pokrene krivično gonjenje, objašnjava advokat za prava LGBT osoba Maks Oleničev.
„Lakše im je da dođu na u ove klubove. Lakše je prikupiti dokaze za koje vjeruju da se radi o navodnom kriminalu i lakše je istražiti takve slučajeve. I prilično je teško identifikovati bilo kakve događaje koje održavaju LGBT inicijative, jer ako se ljudi okupljaju, recimo, za grupu podrške, kako onda možete opisati da je ova aktivnost kriminalna?”, kaže stručnjak.
Prema njegovom mišljenju, i u ovoj godini klubovi i barovi će također biti pod velikom pažnjom nadležnih organa.
Umiješanima u krivične slučajeve ekstremizma prijeti kazna do 10 godina zatvora. Do sada se niko od njih nije obratio sudu, pa je stručnjacima teško predvidjeti kako će se dalje razvijati krivično gonjenje LGBTQ+ osoba.
Prva smrt u istražnom zatvoru
Optužena osoba u krivičnom predmetu „organizovanje aktivnosti ekstremističke organizacije”, generalni direktor turističke agencije „Men Travel” Andrej Kotov preminuo je u moskovskom istražnom zatvoru, za šta se saznalo 29. decembra 2024. godine. On je priveden mjesec dana ranije, pod optužbom da je organizovao putovanja za LGBTQ+ osobe.
Ruski državni mediji pisali su da je uzrok smrti samoubistvo, ali prema projektu Gulagu.net nema dokaza o tome.
Aktivisti organizacije za ljudska prava objavili su da su operativci među zatvorenicima širili informacije da je Kotov organizator putovanja za LGBT parove i namjerno stvarali uslove za pritisak na njega kako bi ga slomili. Kako prenosi Gulagu.net, on je stalno bio ponižavan u istražnom zatvoru i od njega je iznuđivan novac.
Hapšenja i novčane kazne za „ekstremističke simbole”
Mnoge odluke u administrativnim predmetima u vezi sa „ekstremističkim simbolima” su donijete tokom prošle godine.
Rusi su hapšeni na po petnaest dana zatvora i kažnjeni sa do dvije hiljade rubalja (oko 18 eura) za objave na društvenim mrežama sa zastavom duge, čak i ako su postavljene prije mnogo godina ili objavljene u diskusiji sa samo 11 ljudi. Jedan od slučajeva podnijet je protiv osobe iz Zelenograda, koja je uputila žalbu tužilaštvu uz priloženu fotografiju sa zastavom duge.
Stanovnica Nižnjeg Novgoroda Anastasija Eršova uhapšena je u januaru na 5 dana jer je nosila minđuše duginih boja, i to ne šestobojnih, koje se smatraju simbolom LGBTQ+, već običnih.
Kazne za „LGBT propagandu”
Ove godine su aktivno kažnjavali i za takozvanu „LGBT propagandu”, koja je bila zabranjena među Rusima svih uzrasta još 2022. godine.
„Sudovi su došli do zaključka da je sve propaganda: svako pominjanje LGBTQ+, bilo kakva stvarna manifestacija seksualne orijentacije, bez obzira i da li je to kad ih niko ne vidi, ili van kuće”, kaže advokat LGBTQ+ grupe „Выход”.
Jedna moskovska studentkinja u novembru je kažnjena sa pola miliona rubalja (preko 4 i po hiljade eura) na osnovu tačaka Zakona o „LGBT propagandi”. Razlog je bilo pet slika na mreži VKontakte, objavljenih prije pet godina. Protiv djevojke su podnijete i prijave u vezi sa „ekstremističkim” simbolima, o kojima još nisu donijete odluke.
Kakva ih represija očekuje ove godine?
Zbog proizvoljne primene anti-LGBTQ+ zakona, članovi zajednice sve manje govore na društvenim mrežama i plaše se da idu u klubove, kaže Oleničev.
„Ljudi se sve više kriju, ne posjećuju takva mjesta, ali uvijek kažem da je važno održavati društvene veze. Nijedan zakon ne može zabraniti ljudima da zajedno idu u bioskop, prave zabave kod kuće i na neki način komuniciraju jedni s drugima o bilo kojoj temi”, kaže advokat.
Aktivisti za ljudska prava vjeruju da će u narednoj godini biti više krivičnih slučajeva, više racija u klubovima i manje zastupljenosti LGBTQ+ osoba u umjetnosti. Tako su, zbog višemilionskih kazni u slučajevima „LGBT propagande”, filmovi poput „Planina Broubek”, „Zovi me svojim imenom” i „Život Adele” nestali iz ruskih online bioskopa 2024. godine.
Vanredno stanje u Los Angelesu zbog požara, desetinama hiljada ljudi naređeno da se evakuišu
Šumski požar, koji se brzo širi, izbio je u utorak u jednom predgrađu Los Angelesa, gdje su izgorjele građevine i evakuisani građani dok se upozorava na vjetar "koji je opasan po život".
Požar u Pacific Palisadesu, bogatom kraju između Santa Monice i Malibua sa kućama vrijednim više miliona dolara, gori na više od 500 hektara. Jedan od ključnih autoputeva je zatvoren, a pogođeno područje i veći dio Los Angelesa prekriva gusti dim, prenosi AFP.
Oko 30.000 stanovnika je pod naređenjem da se evakuiše, a ugroženo je više od 13.000 građevinskih struktura, saopštila je Kristin Crowley, šefica vatrogasne službe u Los Angelesu.
Rekla je da za sada nema povrijeđenih.
Guverner Kalifornije Gavin Newsom rekao je da su "mnoge strukture već uništene". Nije međutim poznato koliko, prenosi AP. Newsom je proglasio vanredno stanje.
Glumac Steve Guttenberg - zvijezda komedije "Policijska akademija" iz 1984. godine - rekao je za lokalne medije da pokušava da pomogne prijateljima iz pogođenog područja da se evakuišu, ali da su putevi zakrčeni.
Mnogi ljudi su u panici pored puta ostavljali automobile, koje su buldožeri morali da uklanjaju da bi mogle da prođu ekipe hitne pomoći. Priobalni put, kojim se ljudi evakuišu, je zakrčen.
Glumac James Woods je na X-u objavio snimak požara blizu njegove kuće.
On je rekao da je uspio da se evakuiše, ali da ne zna da li mu je kuća izgorjela.
Požar je izbio tokom jutra i brzo se proširio, a pokušavaju da ga ugase desetine vatrogasaca, uključujući i iz vazduha.
U ovo doba godina, u toj oblasti duva vjetar poznat kao Santa Ana za koji meterolozi kažu da bi mogao da preraste u najgoru oluju poslednju deceniju.
U djelovima Los Angelesa i Venture se očekuju naleti vjetra do 160 kilometara na sat, zbog čega se strahuje da će više ljudi morati da se evakuiše.
Očekuje se da će najviše upozorenje na opasnost od požara ostati na snazi do četvrtka veče.
Gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bass napisala je na društvenim mrežama da su vatrogasci unaprijed raspoređeni i da se "agresivno" bore protiv požara.
"Stanovnici u tom području se pozivaju da poslušaju upozorenja na evakuaciju i slušaju uputstva zvaničnika za javnu bezbjednost", napisala je Bass.
Trump: "Izbit će pakao" ako Hamas ne pusti taoce
Novoizabrani predsjednik Donald Trump održao je u utorak konferenciju za novinare na svom imanju na Floridi, na kojoj je snažno pozvao na oslobađanje talaca koje je prije više od godinu dana u Izraelu zarobila militantna grupa Hamas, rekavši šest puta da će u suprotnom "izbiti pakao".
Hamas, kojeg Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, ukopao se u svoj glavni zahtjev u tekućim pregovorima da Izrael prekine svoj napad i povuče se iz Gaze. Na konferenciji za novinare u Alžiru, Hamasov zvaničnik Osama Hamdan okrivio je Izrael za sprječavanje dogovora.
Na pitanje da odgovori na Trumpove komentare, Hamdan je odgovorio: "Mislim da američki predsjednik mora davati disciplinovanije i diplomatskije izjave."
Zapanjujući teroristički napad palestinske grupe na civile u Izraelu izazvao je brutalni sukob koji je od tada zapalio region i ubio desetine hiljada civila.
Trumpov izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff rekao je da je njegov tim "na rubu" dogovora i da će otputovati na Bliski istok u narednim danima.
"Ne želim da povrijedim vaše pregovore", rekao je Trump Witkoffu, "ali ako se ne vrate do mog dolaska na dužnost, na Bliskom istoku će izbiti pakao i to neće biti dobro za Hamas , i neće biti dobro, iskreno, nikome".
O ratu u Ukrajini
Što se tiče Ukrajine, on je izrazio interesovanje za sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ponovio obećanje da će sukob u Ukrajini "izgladiti". Trump nije objasnio kako bi to uradio.
Na pitanje o ključnom zahtjevu ukrajinskog mirovnog plana - da joj se dozvoli ulazak u NATO - Trump je rekao: "Moje mišljenje je da se uvijek razumjelo" da Ukrajina neće biti primljena u sigurnosni savez.
