Najnovije
Nalet oružanog nasilja u Sjedinjenim Državama
Tragedije svakodnevnog nasilja vatrenim oružjem, koje uzrokuje većinu smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Državama, često su zasjenjene izvještajima o masovnim pucnjavama, definiranim kao četiri ili više ubijenih ljudi.
Noćnu tišinu u četvrti Washingtona, D.C., razbili su zvuci pucnjave ranije ovog mjeseca. Kada je policija stigla na lice mjesta, otkrila je beživotno tijelo afroameričkog tinejdžera, koji je upucan i ležao je na ulici.
Ubistvo 15-godišnjeg Malachija Jacksona 11. aprila dogodilo se u trenutku kada mnoge američke zajednice doživljavaju val nasilja vatrenim oružjem u koji su uključeni maloljetnici koji se sve više identificiraju među žrtvama i počiniocima.
Policija DC-a kaže da je Jackson do sada bio najmlađa žrtva i treći tinejdžer mlađi od 18 godina koji je ubijen u pucnjavi u glavnom gradu u ovoj godini. Njegova smrt uticala je na mnoge u gradskoj četvrti Columbia Heights u kojoj je mladi tinejdžer ubijen.
"Moj sin nije trebalo da bude ubijen", rekla je Jacksonova majka u televizijskom intervjuu za NBC 4. "Prosto me tjera da se zapitam, da li ljudi uopšte više vrednuju nešto?"
Nije bilo hapšenja, ali detektivi vjeruju da bi ubistvo moglo biti rezultat svađe u susjedstvu u kou su bili uključeni i drugi mladi ljudi.
"To je veoma alarmantno", rekao je komandir trećeg okruga policije DC Han Kim. "Vrlo mi je teško da zaista izrazim koliko je to zabrinjavajuće i koliko ozbiljno ovo shvatamo."
Zvaničnici u Washingtonu su ove godine zabilježili više od 46 smrtnih slučajeva vatrenim oružjem, uključujući ubistvo dvoje 16-godišnjaka u februaru i martu.
"Ovdje je nasilje oružjem van kontrole", rekla je Mary Rogers, koja živi u Columbia Heightsu. Ona vjeruje da je Jacksonova smrt treće ubistvo na tom području u koje je umiješana mlada osoba u posljednjih šest mjeseci.
"Moramo izvući oružje iz ruku tinejdžera", rekao je Rogers za Glas Amerike. "Kada maloljetnici budu uhvaćeni da pucaju u nekoga i osuđeni na sudu, treba ih strogo kazniti."
Gradonačelnica D.C. Muriel Bowser nedavno je pokrenula nekoliko programa širom grada koji imaju za cilj smanjenje oružanog nasilja i predložila je zapošljavanje stotina dodatnih policajaca.
"Potreban nam je model policije 21. vijeka koji nastoji da spriječi više zločina nego da samo odgovori na njih", rekao je Richard Aborn, predsjednik Komisije za građanske zločine u New Yorku.
"Govorim o policiji koja nastoji da shvati šta je pokretač kriminala ili nasilja bandi", rekao je Aborn za Glas Amerike. "Policijska služba mora da se udruži sa zajednicom kako bi vladine službe bile u onim kvartovima širom zemlje u kojima je to najpotrebnije."
Masovna pucnjava
Tragedije svakodnevnog nasilja vatrenim oružjem, koje je uzrok većine smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Državama, često su zasjenjene izvještajima o masovnim pucnjavama, definiranim kao četiri ili više ubijenih ljudi.
U Pittsburghu, u Pensilvaniji, dvoje 17-godišnjaka je ubijeno, a nekoliko je povrijeđeno kada su zvaničnici rekli da je više od 90 hitaca ispalilo više ljudi na kućnoj zabavi kojoj je prisustvovalo 200 tinejdžera tokom uskršnjeg vikenda.
Zvaničnici su rekli da je jedno od korištenog oružja bio jurišni pištolj u stilu AR-15.
"Na ulicama ima više ilegalnog oružja nego što sam i ranije vidio i mnogo je oružja u rukama maloljetnika", rekao je šef policije Pittsburgha Scott Schubert u intervjuu za CNN. "Oružano nasilje je nacionalno pitanje."
Prema neprofitnoj organizaciji Gun Violence Archive, u 2021. godini prijavljeno je skoro 21.000 smrtnih slučajeva zbog upotrebe oružja u SAD-u. Bilo je 693 masovnih pucnjava koje su odnijele 702 života.
Masovne pucnjave dovele su mnoge zajednice na ivicu, a stanovnici zahtijevaju da se učini više da se preokrene trend. Nekoliko zakonodavaca u Kongresu uvelo je zakon za sprječavanje masovnih pucnjava i pomoć zajednicama u kojima se nasilje dogodilo, ali je zakon zastao na Capitol Hillu.
Suzbijanje nasilja vatrenim oružjem
Američki predsjednik Joe Biden dao je prioritet borbi protiv oružanog nasilja i nastavlja vršiti pritisak na zakonodavce da donesu nove zakone o oružju. Mjere bi zahtijevale provjere prošlosti za sve nabavke oružja, zabranu jurišnog oružja i magacina velikog kapaciteta, te ukidanje zaštite proizvođača oružja od odgovornosti za pucanje.
Zagovornici prava na oružje obećali su da će se žestoko boriti protiv svih prijedloga, držeći da mjere krše ustavna prava vlasnika oružja.
Predsjednik Biden je također predložio federalne mjere za ograničavanje oružja bez serijskih brojeva, poznatog kao "oružje-duhovi".
"Ovo oružje je izbor za mnoge kriminalce", rekao je Biden tokom događaja u Bijeloj kući ranije ovog mjeseca. "Oružje-duhovi" se prodaje u kompletima koje potrošači mogu sami sastaviti.
Zvaničnici za provođenje zakona rekli su da je ovo oružje popularno jer nema serijske brojeve, što otežava policiji da ih uđe u trag kada se oružje koristi za počinjenje zločina.
Nove vladine regulative učinile bi nezakonitim za kompanije da proizvode takve komplete bez serijskog broja i da ih licencirani prodavač oružja prodaje bez provjere prošlosti.
Ministarstvo pravde kaže da su 2021. godine agencije za provođenje zakona pronašle oko 20.000 takvog oružja tokom krivičnih istraga, 10 puta više nego što je policija pronašla 2016. godine.
Policija i vladini zvaničnici u Washingtonu podržavaju napore za suzbijanje distribucije te vrste oružja i druge programe za smanjenje nasilja vatrenim oružjem.
"Zločin s kojim se sada borimo rezultat je generacija štetnih politika koje su održavane rasizmom i nejednakošću, a zatim pogoršane nesigurnošću uzrokovanom pandemijom i njenim posljedicama", rekla je članica Vijeća DC iz odjela 1 Brianne Nadeau.
U maju, lokalni lideri planiraju pokrenuti program prevencije nasilja pod nazivom "Izliječite ulice" u četvrti Columbia Heights. Koristio bi ljude koji su ukorijenjeni u zajednici da pomognu u posredovanju u sporovima prije nego što prerastu u nasilje.
"Nivo nasilja koji imamo u ovoj oblasti za mene je neprihvatljiv i neću se smiriti dok se ne (nasilje) smiri", rekla je Nadeau.
See all News Updates of the Day
Tužilaštvo BiH predložilo pritvor za ministra Nešića i još dvojicu osumnjičenih za korupciju
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) predložilo je pritvor za ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića, osumnjičenog za korupciju, saopšteno je 28. decembra.
U saopštenju Tužilaštva dodaje se da je, nakon ispitivanja, Sudu BiH dostavljen prijedlog da se trojici osumnjičenih odredi pritvor.
Osim Nešića, imena druge dvojice osumnjičenih nisu navedena u saopštenju.
Nešić je uhapšen 26. decembra, u zajedničkoj akciji Tužilaštva BiH i MUP-a Republike Srpske (RS).
Sumnjiči se za visoku korupciju i pranje novca.
Osim Nešića, uhapšeni su i Milan Dakić, direktor javnog preduzeća "Putevi RS", Mladen Lučić, brat bivšeg ministra u Vijeću ministara BiH Miloša Lučića, i još četiri osobe.
Oni su osumnjičeni da su na poziciji rukovodilaca u "Putevima RS" i neimenovanog preduzeća počinili više krivičnih djela, među kojima su pranje novca, zloupotreba službenog položaja i primanje mita.
Kako je navelo Tužilaštvo, javnom preduzeću "Putevi RS" naneta je višemilionska šteta.
Nenad Nešić je od 2022. godine na funkciji ministra sigurnosti BiH, a direktor "Puteva RS" je bio od 2016. do 2020. godine.
NATO će pojačati prisustvo u Baltičkom moru poslije novog incidenta sa prekinutim kablom
NATO će pojačati vojno prisustvo u Baltičkom moru poslije navodne sabotaže podmorskog kabla za napajanje električnom energijom koji povezuje Finsku i Estoniju, izjavio je šef zapadne vojne alijanse Mark Rutte.
Na Božić, podmorski kabl Estlink 2 koji prenosi struju od Finske do Estonije isključen je iz mreže, nešto više od mjesec dana nakon što su dva telekomunikaciona kabla prekinuta u švedskim teritorijalnim vodama na Baltiku.
Finske vlasti saopštile su da istražuju naftni tanker Eagle S, koji je isplovio iz ruske luke, u okviru istrage o "teškoj sabotaži".
Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je: "Situaciju imamo pod kontrolom i moramo da nastavimo da budno radimo zajedno kako bismo bili sigurni da našu kritičnu infrastrukturu neće oštete oni sa druge strane".
Zvaničnici sumnjaju da je tanker dio ruske "flote u sjenci", što se odnosi na brodove koji prevoze rusku naftu i naftne derivate pod embargom koji je uveden zbog ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Brod Eagle S, koji plovi pod zastavom Kukovih ostrva u južnom Pacifiku, bio je na putu za Port Said u Egiptu. Policija sumnja da je sidro naftnog tankera možda oštetilo kabl za napajanje.
Rutte je rekao da je razgovarao sa predsednikom Stubbom o istrazi Finske, dodajući u postu na X-u: "Izrazio sam punu solidarnost i podršku. NATO će pojačati svoje vojno prisustvo u Baltičkom moru".
Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur rekao je ranije u petak da je ta zemlja započela pomorske patrole kako bi zaštitila podmorski kabl koji snabdeva strujom iz Finske.
On je u odvojenoj izjavi rekao da Talin želi da pošalje jasnu poruku da je spreman da zaštiti svoje veze sa Finskom vojnim i nevojnim sredstvima.
Rutte je obećao podršku NATO-a Estoniji i Finskoj i osudio napade na kritičnu infrastrukturu nakon razgovora sa estonskim premijerom Kristen Michal.
Dodatne sankcije EU
Evropska unija je također zaprijetila daljim sankcijama protiv ruske flote u senci nakon ovonedeljnog incidenta.
Članice bloka, njih 27, složilo se ranije ovog mjeseca da stavi na crnu listu još oko 50 naftnih tankera iz ruske flote u sjenci korištenih da se zaobiđu sankcije Zapada, čime se ciljani broj popeo na oko 80.
Međunarodne organizacije koje podržavaju Ukrajinu željele su da obuzdaju sredstva koja idu u ratnu mašinu Kremlja uvođenjem ograničenja cena i ograničenja na ključni ruski izvoz nafte.
Da bi zaobišla mjere, Rusija je pribegla korištenju takozvane "flote u sjenci" sačinjene često od starih plovila koja posluju pod sumnjivim vlasništvom ili bez odgovarajućeg osiguranja.
Tenzije su porasle oko Baltika nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
U septembru 2022. godine, serija podvodnih eksplozija pokidala je gasovod Sjevernog toka koji je prenosio ruski gas u Evropu, čiji uzrok tek treba da se utvrdi.
U oktobru 2023, podmorski gasovod između Finske i Estonije je zatvoren nakon što ga je oštetilo sidro kineskog teretnog broda.
Sredinom novembra ove godine presječene su sekcije dva telekom kabla u švedskim teritorijalnim vodama. Sumnje su upućene na Ii Peng 3, koji je prema lokacijama za praćenje brodova plovio preko kablova otprilike u vrijeme kada su presječeni.
Trgovine rješavaju problem jednokratne plastične ambalaže
UN procjenjuje da se u svijetu godišnje proizvede više od 430 milijuna metričkih tona plastičnog otpada, a najveći izvor je ambalaža za jednokratnu upotrebu. Valdya Baraputri izvještava o pokretu za smanjenje takvog otpada.
SAD: Veliki broj sjevernokorejskih žrtava u Kursku
Veliki broj sjevernokorejskih vojnika stradao je na linijama fronta ruskog rata u Ukrajini, a samo prošle nedelje je u ruskoj Kurskoj oblasti poginulo ili ranjeno hiljadu pripadnika trupa koje je Pjongjang poslao u Rusiju, rekao je u petak portparol Bijele kuće John Kirby.
Cifra, koju je Kirby iznio, daleko je veća od one koju su američki zvaničnici prethodno objavili.
"Jasno je da ruski i sjevernokorejski vojni lideri tretiraju te vojnike kao nebitne i da ih šalju u beznadežne napade na ukrajinsku odbranu", rekao je Kirby.
Sjevernokorejska misija pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku nije odgovorila na zahtjev agencije Rojters za komentar. Ruska ambasada pri UN-u odbila je da komentariše vijest o sjevernokorejskim žrtvama.
Kirby je rekao da će predsjednik Joe Biden narednih dana vjerovatno odobriti novu vojnu pomoć Ukrajini. Biden je ove nedjelje osudio ruski napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i neke gradove na Božić, i od Pentagona zatražio da nastavi da šalje oružje Kijevu.
Jedan američki vojni zvaničnik rekao je sredinom decembra da je nekoliko stotina sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u borbama protiv ukrajinskih snaga u Kursku.
Zvaničnik, koji je govorio za medije pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da su među žrtvama vojnici nižeg ranga do onih "pri samom vrhu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da je više od 3.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u Kursku, pozivajući se na preliminarne podatke. Reuters nije mogao da to potvrdi iz nezavisnih izvora.
Anketa: Amerikanci za smrt direktora zdravstvenog osiguranja krive i sistem i optuženog za ubistvo
Većina Amerikanaca vjeruje da je sistem zdravstvenog osiguranja, kojem je cilj profit i koji pacijentima odbija da pokrije troškove liječenja, jednako odgovoran za smrt direktora osiguravajuće kuće UnitedHealthcare - kao i optuženi za njegovo ubistvo.
To su rezultati ankete koju je sproveo Centar za istraživanje javnog mnijenja (NORC) Univerziteta u Chicagu.
Oko 8 od 10 odraslih Amerikanaca je reklo da optuženi za ubistvo, Luigi Mangione, snosi "veliki ili dobar deo odgovornosti" za smrt direktora osiguravajuće kuće Briana Thompsona, koji je ubijen u centru Njujorka 4. decembra.
Uprkos tome, mnogi 26-godišnjeg Mangionea vide kao heroja i sve više ljudi javno iskazuje svoje nezadovoljstvo kompanijama za zdravstveno osiguranje. Policija je objavila da su na čahurama od metaka, koje su pronađene na licu mjesta, bile urezane reči "odloži", "odbij" i "ukloni" koje se često koriste da opišu taktike osiguravajućih kuća da odbiju da pokriju troškove liječenja.
UnitedHealthcare je saopštio da Luigi Mangione nije bio njihov klijent.
Oko 7 od 10 ispitanika u anketi kaže da su odbijanje osiguranja da pokrije troškove i profit koji te kompanije zarađuju, također u određenoj meri odgovorni za smrt Thomsona. Mlađi Amerikanci su posebno skloni tome da misle da je ubistvo rezultat nekoliko faktora, a ne akcija jedne osobe.
Koji su faktori doveli do ubistva?
Istraživanje pokazuje da se priča intenzivno pratila u javnosti. Čak 7 od 10 ispitanika je reklo da je čitalo "mnogo" ili "ponešto" o Thomsonovom ubistvu.
U igri su mnogi faktori, smatraju ispitanici. Polovina smatra da "određen dio" odgovornosti leži u bogatstvu i nejednakosti u primanjima, dok političke podele u SAD ne vide kao jednako važan faktor u ovom slučaju.
Pacijenti i ljekari se često žale na to da osiguranje odbija da pokrije troškove liječenja, ili na druge komplikacije u vezi sa medicinskom njegom - posebno kada je riječ o ozbiljnim bolestima poput raka ili ALS-a. Kritičari industrije zdravstvenog osiguranja često pitaju da li je profit osiguravajuće kuće iznad dobrobiti pacijenata.
Kompanija UnitedHealthcare je prošle godine imala ukupno 281 milijardu dolara prihoda, i 16 milijardi dolara profita. Osiguravajuće kuće, međutim, tvrde da im profit uglavnom ode na pokrivanje troškova liječenja pacijenata. UnitedHealthcare je nedavno saopštio da pokriva oko 90 odsto troškova pacijenata, ali nije rečeno o kom broju pacijenata i njihovih faktura je riječ.
Mladi misle da krivicu dijele sistem i ubica
Amerikanci mlađi od 30 godina su skloniji da misle da je za Thompsonovu smrt odgovoran skup faktora.
Smatraju da su odbijanja osiguravajućih kuća da plate troškove liječenja, kao i njihov profit, većinom krivi za njegovo ubistvo. Oko 7 od 10 Amerikanaca starosti između 18 i 29 godina smatra da "u velikoj ili određenoj mjeri" odgovornost pada na profit koji zarađuju velike osiguravajuće kuće i na to što odbijaju da plate liječenje.
Mladi su također manje skloni da misle da "veliki dio" odgovornosti pada na ubicu - samo 4 od 10 ispitanika tako misli, u poređenju sa 6 od 10 ispitanika u starosnoj grupi od 30 do 59 godina. Oko 8 od 10 ispitanika starijih od 60 godina smatra da optuženi za ubistvo snosi "veliki dio" odgovornosti.
Oko dvije trećine mladih ljudi smatra da bar "umjerenu odgovornost" snosi i ekonomska nejednakost.
Ispitanici mlađi od 3o godina su skloniji da krive medije - čak 54 odsto njih u odnosu na trećinu starijih ispitanika.
Koliko ljudi ima problem sa zdravstvenim osiguranjem?
Frustracija osiguravajućim kućama i pokrivanjem troškova liječenja, kao i komplikovanim američkim zdravstvenim sistemom, među pacijentima postoji već godinama.
Oko 3 od 10 Amerikanaca kaže da su u protekloj godini imali problem sa pokrivanjem troškova liječenja - bilo da im je bilo teško da nađu zdravstvenu ustanovu koja prima njihovo osiguranje, ili da im je odbijeno da se pokrije liječenje, ili da nisu unaprijed dobili odobrenje od osiguranja da će pokriti troškove neke procedure. Većinom su navedene probleme imali Amerikanci stariji od 60 godina.
Oko 3 od 10 ispitanika kaže da je u protekloj godini njihov član porodice ili neko od bliskih prijatelja imao problem sa osiguranjem jer mu nije pokrilo troškove liječenja. Ispitanici mlađi od 30 godina u najvećoj mjeri kažu da nemaju osiguranje.
Većina Amerikanaca ima osiguranje preko poslodavca ili kupuju individualne polise od privatnih osiguravajućih kuća. Programi koje finansira vlada pokrivaju osiguranje za najsiromašnije, starije od 65 godina i one sa teškim bolestima ili invaliditetom.
U istraživanju NORC-a, sprovedenom od 12-16. decembra, učestovao je 1.001 ispitanik. Margina greške, kako se navodi, je 4,2 procenta.
