Noćnu tišinu u četvrti Washingtona, D.C., razbili su zvuci pucnjave ranije ovog mjeseca. Kada je policija stigla na lice mjesta, otkrila je beživotno tijelo afroameričkog tinejdžera, koji je upucan i ležao je na ulici.

Ubistvo 15-godišnjeg Malachija Jacksona 11. aprila dogodilo se u trenutku kada mnoge američke zajednice doživljavaju val nasilja vatrenim oružjem u koji su uključeni maloljetnici koji se sve više identificiraju među žrtvama i počiniocima.

Policija DC-a kaže da je Jackson do sada bio najmlađa žrtva i treći tinejdžer mlađi od 18 godina koji je ubijen u pucnjavi u glavnom gradu u ovoj godini. Njegova smrt uticala je na mnoge u gradskoj četvrti Columbia Heights u kojoj je mladi tinejdžer ubijen.

"Moj sin nije trebalo da bude ubijen", rekla je Jacksonova majka u televizijskom intervjuu za NBC 4. "Prosto me tjera da se zapitam, da li ljudi uopšte više vrednuju nešto?"

Nije bilo hapšenja, ali detektivi vjeruju da bi ubistvo moglo biti rezultat svađe u susjedstvu u kou su bili uključeni i drugi mladi ljudi.

"To je veoma alarmantno", rekao je komandir trećeg okruga policije DC Han Kim. "Vrlo mi je teško da zaista izrazim koliko je to zabrinjavajuće i koliko ozbiljno ovo shvatamo."

Zvaničnici u Washingtonu su ove godine zabilježili više od 46 smrtnih slučajeva vatrenim oružjem, uključujući ubistvo dvoje 16-godišnjaka u februaru i martu.

"Ovdje je nasilje oružjem van kontrole", rekla je Mary Rogers, koja živi u Columbia Heightsu. Ona vjeruje da je Jacksonova smrt treće ubistvo na tom području u koje je umiješana mlada osoba u posljednjih šest mjeseci.

"Moramo izvući oružje iz ruku tinejdžera", rekao je Rogers za Glas Amerike. "Kada maloljetnici budu uhvaćeni da pucaju u nekoga i osuđeni na sudu, treba ih strogo kazniti."

Gradonačelnica D.C. Muriel Bowser nedavno je pokrenula nekoliko programa širom grada koji imaju za cilj smanjenje oružanog nasilja i predložila je zapošljavanje stotina dodatnih policajaca.

"Potreban nam je model policije 21. vijeka koji nastoji da spriječi više zločina nego da samo odgovori na njih", rekao je Richard Aborn, predsjednik Komisije za građanske zločine u New Yorku.

"Govorim o policiji koja nastoji da shvati šta je pokretač kriminala ili nasilja bandi", rekao je Aborn za Glas Amerike. "Policijska služba mora da se udruži sa zajednicom kako bi vladine službe bile u onim kvartovima širom zemlje u kojima je to najpotrebnije."

Masovna pucnjava

Tragedije svakodnevnog nasilja vatrenim oružjem, koje je uzrok većine smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Državama, često su zasjenjene izvještajima o masovnim pucnjavama, definiranim kao četiri ili više ubijenih ljudi.

U Pittsburghu, u Pensilvaniji, dvoje 17-godišnjaka je ubijeno, a nekoliko je povrijeđeno kada su zvaničnici rekli da je više od 90 hitaca ispalilo više ljudi na kućnoj zabavi kojoj je prisustvovalo 200 tinejdžera tokom uskršnjeg vikenda.

Zvaničnici su rekli da je jedno od korištenog oružja bio jurišni pištolj u stilu AR-15.

"Na ulicama ima više ilegalnog oružja nego što sam i ranije vidio i mnogo je oružja u rukama maloljetnika", rekao je šef policije Pittsburgha Scott Schubert u intervjuu za CNN. "Oružano nasilje je nacionalno pitanje."

Prema neprofitnoj organizaciji Gun Violence Archive, u 2021. godini prijavljeno je skoro 21.000 smrtnih slučajeva zbog upotrebe oružja u SAD-u. Bilo je 693 masovnih pucnjava koje su odnijele 702 života.

Masovne pucnjave dovele su mnoge zajednice na ivicu, a stanovnici zahtijevaju da se učini više da se preokrene trend. Nekoliko zakonodavaca u Kongresu uvelo je zakon za sprječavanje masovnih pucnjava i pomoć zajednicama u kojima se nasilje dogodilo, ali je zakon zastao na Capitol Hillu.

Suzbijanje nasilja vatrenim oružjem

Američki predsjednik Joe Biden dao je prioritet borbi protiv oružanog nasilja i nastavlja vršiti pritisak na zakonodavce da donesu nove zakone o oružju. Mjere bi zahtijevale provjere prošlosti za sve nabavke oružja, zabranu jurišnog oružja i magacina velikog kapaciteta, te ukidanje zaštite proizvođača oružja od odgovornosti za pucanje.

Zagovornici prava na oružje obećali su da će se žestoko boriti protiv svih prijedloga, držeći da mjere krše ustavna prava vlasnika oružja.

Predsjednik Biden je također predložio federalne mjere za ograničavanje oružja bez serijskih brojeva, poznatog kao "oružje-duhovi".

"Ovo oružje je izbor za mnoge kriminalce", rekao je Biden tokom događaja u Bijeloj kući ranije ovog mjeseca. "Oružje-duhovi" se prodaje u kompletima koje potrošači mogu sami sastaviti.

Zvaničnici za provođenje zakona rekli su da je ovo oružje popularno jer nema serijske brojeve, što otežava policiji da ih uđe u trag kada se oružje koristi za počinjenje zločina.

Nove vladine regulative učinile bi nezakonitim za kompanije da proizvode takve komplete bez serijskog broja i da ih licencirani prodavač oružja prodaje bez provjere prošlosti.

Ministarstvo pravde kaže da su 2021. godine agencije za provođenje zakona pronašle oko 20.000 takvog oružja tokom krivičnih istraga, 10 puta više nego što je policija pronašla 2016. godine.

Policija i vladini zvaničnici u Washingtonu podržavaju napore za suzbijanje distribucije te vrste oružja i druge programe za smanjenje nasilja vatrenim oružjem.

"Zločin s kojim se sada borimo rezultat je generacija štetnih politika koje su održavane rasizmom i nejednakošću, a zatim pogoršane nesigurnošću uzrokovanom pandemijom i njenim posljedicama", rekla je članica Vijeća DC iz odjela 1 Brianne Nadeau.

U maju, lokalni lideri planiraju pokrenuti program prevencije nasilja pod nazivom "Izliječite ulice" u četvrti Columbia Heights. Koristio bi ljude koji su ukorijenjeni u zajednici da pomognu u posredovanju u sporovima prije nego što prerastu u nasilje.

"Nivo nasilja koji imamo u ovoj oblasti za mene je neprihvatljiv i neću se smiriti dok se ne (nasilje) smiri", rekla je Nadeau.

Trumpova najava dolazi nakon što je njegov sekretar za trgovinu Howard Lutnick kazao da će carine za Kanadu i Meksiko „vjerovatno” biti odložene.

Ovo je drugo jednomjesečno odlaganje koje je Trump najavio od kada je prvi put najavio uvozne takse početkom februara. Odlaganje bi se odnosilo na robu koja je u skladu sa trgovinskim sporazumom koji je Trump dogovorio sa Kanadom i Meksikom u svom prvom mandatu.

„Radimo naporno, zajedno, na granici, kako u smislu sprječavanja ulaska ilegalnih stranaca u Sjedinjene Države, tako i u smislu zaustavljanja fentanila”, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.

Trumpove prijetnje tarifama koje se ponavljaju uzburkale su finansijska tržišta, snizile povjerenje potrošača i donijele mnogim preduzećima neizvjesnu atmosferu koja bi mogla da odloži zapošljavanje i ulaganja.

Lutnick je naglasio da će recipročne carine, u kojima Sjedinjene Države primjenjuju uvozne takse na zemlje koje tarifiraju američki izvoz, i dalje biti primjenjivane od 2. aprila.

Američka tržišta su odskočila od najnižeg nivoa za dan ubrzo nakon što je Lutnick govorio.

Također u četvrtak, kanadski premijer Justin Trudeau je nagovijestio da očekuje da će njegova zemlja biti u trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Državama u doglednoj budućnosti.

On je rekao da se šira jednomjesečna pauza „usklađuje sa nekim od razgovora koje smo vodili sa zvaničnicima administracije”.

Kanadski lider je rekao da je potez Trumpove administracije „znak koji obećava”, ali da takođe „znači da tarife ostaju na snazi i da će stoga naš odgovor ostati”.

Kratka saopštenja drugih državnih institucija nisu ponudila odgovore na ključna pitanja građana da garantuju vladavinu prava, piše Detektor.

Direktor SIPA-e Darko Ćulum samo je povećao neizvjesnost kada je za Euronews rekao da je donio odluku kako će se odnositi prema zabrani rada Agencije koju predvodi u Republici Srpskoj, ali da je neće otkriti javnosti. Dok novinari danima traže odgovore od Ćuluma kako će se SIPA odnositi prema zabrani rada u jednom od entiteta, on izbjegava jasne odgovore koje zakone trenutno poštuje.

Takvo njegovo postupanje nije izazvalo neizvjesnost samo kod građana. Tri nezavisna izvora Detektora iz Agencije potvrdila su nezvanično da su uposlenici u dilemi kako da postupaju.

Jedan izvor Detektora iz SIPA-e kaže da je atmosfera u Agenciji napeta i da je uposlenicima sugerisano da uzmu bolovanje ili rade administrativne poslove, bez odlaska na teren.

Sva tri izvora su potvrdila da svi uposlenici dolaze na posao, te da će službene zadatke na području Republike Srpske nastavljati obavljati, po dogovoru s Ministarstvom unutrašnjih poslova RS-a.

Predsjednik Sindikata SIPA-e Edin Kahrimanović kaže da su svi uposleni na radnom mjestu.

“Nema razlike u odnosu na prethodne dane”, kaže Kahrimanović.

Iz više nezvaničnih izvora Detektoru je potvrđeno da su od jutros u toku sastanci u sjedištu SIPA-e u Istočnom Sarajevu. Novinari Detektora vidjeli su u jutarnjim satima dva vozila EUFOR-a koja su ušla u krug SIPA-e, gdje su se zadržala oko 20 minuta.

Do objave ovog teksta iz EUFOR-a nisu odgovorili na upit Detektora o ovoj posjeti.

Dodik je ranije zaprijetio svim uposlenicima državnih institucija da moraju preći u entitetske ili će biti krivično gonjeni, zbog čega je izmijenjen i Krivični zakonik RS-a.

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a u četvrtak je pozvalo uposlenike SIPA-e da pređu u entitetsku policiju.

U četvrtak je stupio na snagu zakon koji zabranjuje rad državnih pravosudnih i policijskih institucija na području RS-a. Već ranije su mediji u BiH počeli objavljivati informacije koje nije moguće zvanično potvrditi – da entitetska policija odbija saradnju s državnim institucijama te da se SIPA suzdržava da radi u RS-u.

MUP RS-a nije odgovorio na upit Detektora od prije tri dana.

Direktor SIPA-e Ćulum, o čijoj ostavci postoje špekulacije, također nije odgovorio na pozive i poruke, ali je za nekoliko medija rekao da je već donio odluku, ali je još uvijek neće otkriti.

“Bitno je ostati trezvene glave, sačuvati mir i stabilnost”, rekao je Ćulum.

Detektor je kontaktirao i regionalne urede SIPA-e u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli. Oni nisu željeli govoriti i preusmjerili su upite na centralu u Istočnom Sarajevu i direktora Ćuluma.

Na pozive nije odgovarala ni portparolka SIPA-e Jelena Miovčić.

Generalna sekretarka predsjednika RS-a Jelena Pajić Baštinac najavila je, gostujući u jutarnjem programu RTRS-a u četvrtak, da će entitetski MUP ponuditi pripadnicima SIPA-e, koji rade na prostoru RS-a, da pređu u entitetsku policiju.

“Mislim da su podzakonski akti već spremni”, rekla je Pajić Baštinac.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao je kasno u srijedu ukaz o stupanju na snagu četiri zakona koje je prošle sedmice usvojila Narodna skupština. Među njima je i Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH. Ovim zakonom zabranjuje se rad i postupanje SIPA-e na teritoriji RS-a. Zakon je kasno u srijedu, sa ostala tri, objavljen u Službenom glasniku RS-a, a u četvrtak je stupio na snagu.

Stručnjak za sigurnost Sandi Dizdarević smatra da šutnja SIPA-e nema za cilj da izazove bilo kakve tenzije.

“Mislim da se radi dobro planiranje u kontekstu svih onih radnji koje bi trebale uslijediti u narednom periodu”, kaže on.

Napominje da je SIPA državna institucija osnovana zakonom koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Poduzima istražne radnje iz nadležnosti Suda BiH i djeluje po naredbama Tužilaštva BiH. Ona nije ovlaštena da postupa po naredbama entitetskih zakona, tako da sam duboko uvjeren da će SIPA nastaviti svoj rad, u okviru svojih nadležnosti, na teritoriji čitave BiH”, kaže Dizdarević za Detektor.

Iz Tužilaštva BiH je saopšteno da od decembra 2024. godine provode istražne radnje zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo “napad na ustavni poredak”, a da Tužilaštvo radi u punom kapacitetu.

Za utorak je zakazana hitna sjednica Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, a jedna od tačaka dnevnog reda je aktuelna sigurnosna situacija. Predsjedavajući Komisije Jasmin Imamović potvrdio je za Detektor da su na sjednicu pozvani predstavnici svih sedam sigurnosnih agencija u BiH.

To saopštenje uslijedilo je dan nakon što je Trump rekao da će "biti pakao" ako Hamas ne oslobodi preostale taoce koji se drže u Gazi.

"Oslobodite sve taoce sada, a ne kasnije, i odmah vratite sva mrtva tijela ljudi koje ste ubili, ili je za vas GOTOVO", napisao je Trump u poruci na društvenim mrežama.

"Samo bolesni i uvrnuti ljudi čuvaju tijela, a vi ste bolnesni i uvrnuti! Šaljem Izraelu sve što je potrebno da završi posao, nijedan član Hamasa neće biti bezbjedan ako ne uradite kako ja kažem", napisao je Trump naglašavajući da je to "posljednje upozorenje":

"Također, za narod Gaze: Lijepa budućnost vas čeka, ali ne ako držite taoce. Ako to uradite, mrtvi ste! Donesite PAMETNU odluku. Oslobodite taoce SADA, ILI ĆE PLATITI PAKLOM KASNIJE!"

Prva faza prekida vatre završena je u subotu. Hamas je u sklopu toga oslobodio 33 izraelska taoca i pet Tajlanđana, dok je Izrael oslobodio oko 2.000 palestinskih zatvorenika.

Bijela kuća je u srijedu potvrdila da je ušla u direktne pregovore sa Hamasom. Izvori upoznati sa ovim pitanjem rekli su da je fokus razgovora bio na oslobađanju američkih talaca koji se još drže u Gazi.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt opisala je razgovore kao "napor u dobroj vjeri da se učini ono što je ispravno za američki narod".

Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je Izrael "izneo Sjedinjenim Državama svoj stav u vezi sa direktnim razgovorima sa Hamasom".

Rat u Gazi počeo je napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, dok je 250 ljudi uzeto kao taoce. U izraelskoj kontraofanzivi u Gazi ubijeno je više od 48.400 Palestinaca, prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

Nakon što je tokom obraćanja američkom Kongresu u utorak uveče, predsjednik Donald Trump rekao da je dobio pismo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je naveo da je Kijev spreman da sedne za pregovarački sto, stručnjaci koje je kontaktirao ruski servis Glasa Amerike govore o izgledima za razvoj pregovaračkog procesa između Kijeva i Moskve.

"Najgori scenario za Kijev se nije dogodio", ocijenio je Trumpov govor u Kongresu Andrej Zalatarev, direktor analitičkog centra Treći sektor. Prema njegovim riječima, mnogi su očekivali oštar govor predsjednika SAD.

"Naročito je postojala zabrinutost zbog navoda o korupciji u vezi sa pomoći Ukrajini, što je dan ranije otvoreno nagovijestio šef FBI Kash Patel", rekao je Zalatarev u intervjuu za Ruski servis Glasa Amerike.

"Očigledno da je na smirivanje situacije utjecalo 'pismo pokajanja' Zelenskog da je spreman da pod vodstvom Trumpa krene ka mirovnim pregovorima. Trump je, očigledno, bio zadovoljan, oluja je prošla".

Kao i uvijek, apetit prolazi poslije jela, dodaje Zalatarev: "Sada Trump govori o proširenoj verziji sporazuma o retkim metalima. Vjerovatno mu više ne odgovara prilično opšta priroda memoranduma, a u suštini protokola o namjerama, on želi nešto konkretno. Ipak, cijena povišenog glasa u Ovalnoj sobi je očigledna: obustavljeni su isporuke oružja i prenos obavještajnih podataka Ukrajini. Zelenski sada nije u najboljem svjetlu, pošto nije postigao ono što je želio i, u izvjesnom smislu, izgubio je obraz."

Očigledno,treba da se sačeka još jedna posjeta Zelenskog Washingtonu i da Kijev prihvati sve Trumpove uslove, sugeriše analitičar.

"Istina, već vidimo izjavu šefa kabineta predsednika Ukrajine da Rusija mora da zaustavi napade na ukrajinsku teritoriju kao preduslov za početak pregovora, pa da vidimo šta će da bude. Za sada, u svakom slučaju, postoji mala nada da bi Trumpov plan za okončanje rata mogao da funkcioniše. U novim uslovima Kremlju će biti teško da nastavi da igra svoju igru, da mi, navodno, želimo mir, a Zelenski ne", zaključio je Zalatarev.

Situacija je posle Trumpovog govora u Kongresu postala malo bolja, kaže direktor Penta centra za primenjena politička istraživanja Vladimir Fesenko. Po njegovom mišljenju, došlo je do izvjesnog odmrzavanja u američko-ukrajinskim odnosima.

"U isto vrijeme, počelo je vreme neizvjesnosti. Ne možemo više da računamo na dramatične promjene na bolje u odnosima Ukrajine i Sjedinjenih Država. Počeli su da se mijenjaju na gore i prije incidenta u Bijeloj kući. Jasno je da Sjedinjene Države pod Trumpom neće biti saveznik Ukrajine, i sam američki predsjednik je to jasno rekao", dodao je on u komentaru Glasu Amerike.

Stoga se, u najboljem slučaju, može nadati relativnoj normalizaciji bilateralnih odnosa, uz očuvanje ostataka partnerstva, primijetio je Vladimir Fesenko.

"Uključujući i obnavljanje isporuke oružja, koje je trebalo da stigne u Ukrajinu u skladu sa odlukama prethodne administracije. Ali za vrijeme Trumpa nije najavljena ili očekivana nikakva nova pomoć. Možda još neko ima iluzije da će Ukrajina moći da se sprijatelji sa Sjedinjenim Državama, ja uopšte nemam takvih iluzija", dodaje Fesenko.

Čini se da nas čeka teška runda pregovora o dogovoru o resursima, priznao je politikolog.

"I nakon nekog vremena, početak pravih pregovora o okončanju rata. Jer, u stvari, ovakvi pregovori još nisu održani na ovu temu. Neophodno je razgovarati o konkretnim pitanjima, kako obezbijediti prekid vatre, kada i kako ući u direktne pregovore sa Rusijom. To je najvažnije, a ne pitanje kada će se održati novi sastanak Zelenskog i Trumpa", dodaje on.

A dalji razvoj bilateralnih odnosa zavisiće od stvarnog napretka pregovaračkog procesa, zaključio je politikolog.