U petak su u to zdanje položeni njeni posmrtni ostaci – čime je postala prva žena u američkoj istoriji kojoj je ukazana takva čast.

U prethodna dva dana kovčeg sa njenim tijelom bio je izložen pred zgradom Vrhovnog suda – gdje od nje u tom periodu oprostilo više hiljada građana.

Kolone ljudi smjenjivale su se na stepenicama institucije čiji je sudija bila punih dvadeset sedam godina.

Dostignuća sudije Ginzberg u oblastima zaštite ljudskih prava, seksualnih manjina, prava žena - mnogobrojnim poštovaocima postala su životna inspiracija.

„Bez nje ne bi postojala jednaka prava za sve. Ne samo za žene, već i za muškarce, sve ljude. Obezbjedila mi je pravo da živim živo tovako kako ga živim. Da sudija Ginzberg nije promijenila zakon – danas ne bih mogla biti vlasnica svog stana. Ili, ne bih imala kreditnu karticu – ili još mnoštvo drugih stvari“, rekla je Glasu Amerike Lorejn Mejnkjuso koja je doputovala iz Njujorka da počivšoj sudiji Ginzberg oda poštu.

Najbolja studenktinja u svojoj klasi i prva profesorka prava na prestižnom Kolumbija univerzitetu – bila je i prvi sudija koja je vjenčala istopolni par – što je danas širom Sjedinjenih Država uobičajena praksa. Ono što je u svom životu postigla za druge donijeli su joj kultni i u status u popularnoj kulturi.

„Bila je dobra žena i sjajni sudija Vrhovnog suda“, kaže nam Tomas Hart, koji je i sam više decenija radio u Vrhovnom sudu – jedno vrijeme i kao izvještač iz najviše institucije američkog pravnog sistema.

Sudija Ginzberg nosila je nadimak "Ozloglašena RBG" zbog kako se vjeruje odlučne odbrane prava žena i manjina, ali i snage koju je pokazala noseći se sa zdravstvenim i privatnim životnim krizama.

Meri, koja je prije zgradu Vrhovnog suda došla iz države Virdžinija, kaže nam da je sudija Ginzberg bila heroj velikog broja ljudi.

„Prevashodno ženama, ali i svakome, ko vjeruje u jednakost. Bilo da pričamo o rasnoj jednakosti ili pravima LGBTQ osoba. Bila je sposobna da se nosi sa toliko različitih izazova“, podvlači Meri.

Istovremeno, Meri Harvud takođe iz Virdžinije, podsjeća na njene zasluge u oblasti rodne ravnopravnosti.

„Divim joj se. Mnogo mi je značilo što sam uspjela da uvidim i razumijem koliko se žestoko, između ostalog, borila za jednakost polova“, rekla nam je Meri Harvud – jedna od okupljenih građanki ispred zgrade Vrhovnog suda.

Rut Bejder Ginzberg važila je za jednu od četvoro sudija Vrhovnog suda liberalnije orijentacije. Nakon njene smrti, gotovo je izvjesno da će predsjednik Donald Tramp, povećati broj konzervativnijih sudija u Vrhovnom sudu – prije predsedničkih izbora koji se održavaju u novembru.

To je izazvalo kritike dijela američke javnosti, ali i pristalica sudije Ginzberg, koja je pijre smrti zatražila da se mjesto koje će ostati upražnjeno nakon nje – popuni poslije novembarskih izbora. Lorejn Mejnkjuso smatra da je tako nešto neprihvatljivo.

„U 2016. godini Antonin Skalija je iznenada preminuo (sudija konzervativnog usmerenja prim.nov). Obama (Barak Obama, bivši američki predsjednik u dva mandata do 2016. godine, prim.nov.) imao je pravo da ga zamijeni – ali su se republikanci usprotivili tome. Odjednom mijenjaju pravilo koje su postavili 2016. Jer im to sada odgovara. To se direktno suprotstavlja onome što je Rut Ginzberg predstavljala - vladavini prava. Ili svi igraju po istim pravilima, jer se u suprotnom postavlja pitanje, čemu ta pravila uopšte služe“, pita se njujorčanka Lorejn Mejnkjuso.

Mogućnost da američka javnost već u subotu sazna ime nasljednice Rut Ginzberg na funkciji sudije Vrhovnog suda – naišla je na kritike i ostalih naših sagovornika.

Meri Harvud podvlači da sa imenovanjem novog sudije Vrhovnog suda ne treba žuriti.

„U potpunosti sam uvjerena da bi Kongres trebalo da sačeka i da bi imenovanje trebalo da se odloži za period poslije izbora“, ukazuje Harvud – dok Marta, pristalica sudije Grinzberg iz Virdžinije, prema toj inicijativi ima oštriji stav.

„Ideja koju trenutno imamo, po kojoj senatori govore da će podržati kandidata iako im još nije poznato ime te osobe, ukazuje da im je nebitno ko će biti novi sudija Vrhovnog suda“, podvlači Marta iz Virdžinije.

Inače, nasljednika Antonina Skalije sudije preminulog 2016, devet mjeseci prije predsjedničkih izbora, naslijedio je Nil Gorsuč. Nominovao ga je tada novoizabrani predsjednik Donald Tramp, 31. januara 2017. Republikanci su osam mjeseci blokirali prijedlog koji je za nasljednika Skalije iznio bivši predsjednik Barak Obama.

Mič Mekonel, vođa republikanske većine u Senatu, 2016. protivio se mogućnosti da nasljednika sudije Skalije predloži tadašnji predsjednik Obama navodeći da bi tu odluku trebalo prepustiti pobjedniku predsjedničkih izbora. Sada, međutim, podržava i zagovara da predsjednik Tramp nominuje nasljednicu preminule Rut Bejder Ginzburg.

Različite stavove iznesene 2016. i 2020. godine, branio je tvrdnjama da su prije četiri godine različite stranke kontrolisale Senat i Belu kuću, dok sada ista stranka kontroliše oba nivoa vlasti.

Prema anketi koju je sprovela televizija CNBC, 37 odsto anketiranih glasača smatra da bi aktuelni predsjednik Tramp trebalo da imenuje nasljednika Rut Ginzberg, čak i u slučaju da izgubi predsjedničke izbore – nasuprot 57 odsto koji smatraju da, u slučaju poraza, to ne bi trebalo da čini.

Šestočasovni sastanak u Istanbulu prošlog četvrtka, na kojem su delegacije radile na pokušaju da povrate normalno funkcionisanje ambasada, bio je posljednji znak otopljavanja odnosa SAD i Rusije.

Predsjednik SAD Donald Trump promijenio je politiku o ratu u Ukrajini, otvarajući bilateralne razgovore s Moskvom i pauzirajući vojnu pomoć Kijevu poslije sukoba s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući prošle nedjelje.

Moskva i Washington su imali niz diplomatskih sukoba oko osoblja i imovine ambasada posljednjih godina.

Rusija nema ambasadora u Washingtonu od prošlog oktobra kada je prethodni ambasador Anatolij Antonov otišao s te funkcije.

Darčijev (64) je dva puta dugo bio u ruskoj ambasadi u Washingtonu i bio je ambasador u Kanadi od 2014. do 2021. godine.

Stručnjak za interlingvistiku i esperanto, s doktoratom iz kompjuterskih nauka, upozorava na plagijat, eho-komore i dezinformacije, naglašavajući važnost kritičkog mišljenja.

Generativna umjetna inteligencija (genAI, GAI ili AGI) donosi niz izazova, posebno u akademskom kontekstu, gdje studenti često koriste chatbotove u procesu učenja i pisanja radova. Iako su neki od problema koje genAI donosi novi zbog obima podataka i dostupnosti alata, mnogi etički aspekti prisutni su već desetljećima, još prije pojave velikih jezičnih modela.

Profesor Gobbo primjećuje kako postoji nekoliko problema kod korištenja generativne umjetne inteligencije u obrazovanju, zbog načina na koji učenici i studenti koriste ove alate.

Algoritmi umjetne inteligencije nisu internet pretraživači

„Jedan od najvažnijih problema je plagijat. To je lako prepoznati kada student jednostavno kopira i zalijepi tekst iz AI chatbota, mnogo je teže kada taj tekst prepravi vlastitom rukom. Ovo postaje još složenije u programiranju, gdje studenti mogu koristiti genAI za generisanje koda. Jedini pravi odgovor na ovaj problem, barem zasad, jeste iskrenost, priznati jesmo li koristili genAI alate dok smo pisali svoje radove. To vrijedi i za studente i za istraživače”, istakao je dr. Gobbo.

On također primjećuje da dosta ljudi, uključujući studente, koristi generativnu umjetnu inteligenciju kao pretraživač.

„Algoritmi iza genAI nisu dizajnirani za pretragu informacija, već za generisanje odgovora na osnovu jezičnih uzoraka. Zbog toga studenti često dobijaju netačne ili obmanjujuće informacije”, dodao je.

Gobbo prepoznaje i problem takozvanih halucinacije generativne umjetne inteligencije, kada ovi alati izmišljaju informacije kako bi se popunile praznine u znanju.

„Ove informacije često djeluju uvjerljivo i logično, što može navesti korisnike na pogrešne zaključke. Rješenje se krije u sistematičnoj provjeri izvora”, kazao je dr. Gobbo i dodao: „ako studenti budu trenirani da provjeravaju svoje izvore, koristeći knjige i originalne autore umjesto komentatora, ovaj problem se može smanjiti, ako ne i izbjeći”.

Umjetna inteligencija može stvoriti eho-komore koje sužavaju poglede na svijet

Još jedan izazov primjene ove tehnologije je, prema dr. Gobbou, efekt eho-komore.

„Chatbotovi su programirani da ugađaju korisnicima, potvrđujući njihove predrasude umjesto da ih izazivaju. Time se sužava perspektiva studenata i izbjegavaju informacije koje bi mogle proširiti njihove poglede na svijet. Rješenje? Samosvijest. Jedini način da ovo izbjegnemo jeste da budemo svjesni sebe – kako u ličnom, unutrašnjem smislu, tako i u društvenom kontekstu.”

On je naglasio i kako tehnologija često ima oreol magije jer ne razumijemo u potpunosti kako funkcioniše.

„Moramo demistifikovati naš odnos s tehnologijom.”
Professor Gobbo smatra kako je čitanje knjiga izuzetno važno i za razvoj samosvijesti i kritičkog mišljenja.

„Navikli smo se na brzu konzumaciju informacija, što vodi pojednostavljivanju teksta. Nekada je bilo normalno da studenti humanističkih nauka za jedan ispit pročitaju 2000 stranica. Danas bi se takav zahtjev smatrao radikalnim.”

Na kraju, važna lekcija dolazi iz esperanta.

„Esperanto je čudo – jezik bez političke moći, koji opstaje zahvaljujući idealima bratstva i međusobnog poštovanja. Njegova humanistička osnova uči nas kako da budemo bolji ljudi, bez obzira na razlike u pasošima, polu, prihodima ili etničkoj pripadnosti. Također, zanimljivo je kako eho-komora funkcioniše drugačije kada koristimo AI chatbotove na više jezika, uključujući esperanto. To nas čini svjesnijima kako algoritmi rade, a što ih bolje razumijemo, to ih možemo etičnije koristiti.”