Otprilike 1,3 miliona ultraortodoksnih Jevreja čini oko 13% stanovništva Izraela i protive se regrutaciji jer vjeruju da je redovno studiranje u vjerskim odgojno-obrazovnim institucijama njihova najvažnija dužnost.
Oslobođenje od regrutacije za ultra-pravoslavne seže do osnivanja Izraela 1948. godine, kada je mali broj darovitih naučnika bio izuzet od poziva.
Dvije stranke koje pripadaju Haredimu, ili na hebrejskom "bogobojazni", ključni su dijelovi krhke koalicije premijera Benjamina Netanyahua, ali široka izuzeća od obavezne vojne službe ponovo su otvorila duboku podjelu u zemlji i razbjesnila veliki dio javnosti tokom rata u Gazi.
Šta ta odluka znači za Netanyahuovu vladu?
Netanyahuova koalicija ima malu većinu od 64 mjesta u 120-članom parlamentu, što često zahtijeva od njega da kapitulira pred zahtjevima manjih stranaka poput ultraortodoksnih.
Ako te stranke izađu iz vlade, zemlja bi vjerojatno bila prisiljena na nove izbore ove jeseni. Netanyahuova popularnost je niska dok rat u Gazi traje već deveti mjesec.
Ministar stanovanja Yitzhak Goldknopf na čelu je jedne od ultraortodoksnih stranaka u Netanyahuovoj koaliciji. U objavi na X, Goldknopf je odluku Vrhovnog suda nazvao "vrlo nesretnom i razočaravajućom", ali nije rekao hoće li njegova stranka napustiti vladu. Predsjednik ultraortodoksne stranke Shas, Aryeh Deri, osudio je odluku i rekao da je religijsko učenje "naše tajno oružje protiv svih neprijatelja".
Sud je ove godine privremeno zamrznuo državne subvencije za sjemeništa u kojima studiraju izuzeti ultraortodoksni muškarci. Zajedno s odlukom o uvrštenju, sud je također u utorak presudio da se taj novac treba trajno obustaviti.
Mnoge vjerske odgojno-obrazovne institucije ovise o financiranju vlade i "opća je pretpostavka da vlada neće preživjeti ovu krizu", rekao je Barak Medina, profesor prava na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu i stručnjak za ustavno pravo.
Što su sudovi presudili?
Vojna služba obavezna je za većinu Jevreja i Jevreja, koji služe tri, odnosno dvije godine u aktivnoj službi, kao i pričuvnu dužnost do otprilike 40. godine.
Izraelski Vrhovni sud presudio je da se obvezna vojna služba odnosi na ultraortodoksne kao i na sve druge Izraelce. Suci su rekli da dopuštanje određenoj zajednici "opsežnog izbjegavanja" službe predstavlja diskriminaciju.
Izraelsko pravosuđe igra veliku ulogu u kontroli izvršne vlasti vlade. Netanyahu je pokušao revidirati pravosuđe prošle godine, što je potaknulo masovne proteste širom zemlje prije nego što je veliki dio reforme oboren.
Kada će ovo stupiti na snagu?
Za vojsku će biti izazovno integrirati veći broj ultraortodoksnih koji se duboko protive tome.
Ultraortodoksni kažu da će integracija u vojsku ugroziti njihov generacijski način života, te da njihov pobožni životni stil i predanost održavanju židovskih zapovijedi štite Izrael koliko i jaka vojska.
Sudovi u svojoj presudi nisu odredili brojeve za regrutaciju, ali je izraelsko državno tužilaštvo predložilo da se najmanje 3.000 ultraortodoksnih vojnika prijavi u narednoj godini. Sud je u svojoj presudi naveo da oko 63.000 ultraortodoksnih studenata ispunjava uslove za upis.
Desetljećima je vojska pokušavala ugoditi ultraortodoksnim vojnicima stvaranjem zasebnih jedinica koje su im dopuštale održavanje vjerskih običaja, uključujući minimiziranje interakcije sa ženama. Jedna od jedinica stvorenih u tu svrhu, Netzah Yehudah, suočila se s mogućim američkim sankcijama zbog postupanja prema Palestincima, iako su SAD na kraju odlučile ne uvesti sankcije.
Kakav će to utjecaj imati na rat u Gazi?
Presuda će imati mali neposredni učinak na rat u Gazi, gdje je ubijeno više od 37.600 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravstva teritorija, koje ne pravi razliku između boraca i civila u svom brojanju. Broj ultraortodoksnih koji bi se mogli prijaviti zbog presude premali je da bi imao značajan utjecaj na svakodnevne borbe.
Medina, profesor prava, rekao je da bi, ako presuda sruši vladu, mogla dati Netanyahuu više prostora za postizanje dogovora o prekidu vatre koji bi mogao okončati rat u Gazi.
"Trenutno, jedan od glavnih razloga zašto je spriječen u postizanju sporazuma za kraj rata je to što će to značiti kraj njegove koalicije", rekao je Medina.
Ako ultraortodoksne stranke napuste koaliciju, Netanyahu nema "šta izgubiti", rekao je. A to bi moglo dovesti do promjene politike bez pritiska krajnje desničarskih ministara koji se protive bilo kakvom prekidu vatre. Netanyahu će također biti pod velikim pritiskom da okonča borbu ako se raspišu prijevremeni izbori, kako bi izbjegao izlazak na izbore bez talaca i dok je rat još uvijek u toku, rekla je Medina.
