Bob Dole je predstavljao saveznu državu Kansas u Kongresu od 1961. do 1996. godine, te je bio jedna od ikona američke političke scene u prošlom stoljeću. Prvih osam godina proveo je u Zastupničkom domu, a narednih 27 godina kao Senator.
U Senatu je obnašao niz važnih pozicija, a u posljednjih 11 godina mandata je bio lider Republikanaca. Ovaj dom Kongresa je napustio kako bi 1996. godine bio predsjednički kandidat, na izborima na kojima ga je porazio Bill Clinton. U dva navrata prije toga je neuspješno tražio predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, a na izborima 1976. godine je bio potpredsjednički kandidat Geraldu Fordu, također neuspješno, jer je predsjednik postao Jimmy Carter.
Dole je teško ranjen u Drugom svjetskom ratu prilikom oslobađanja Italije od fašista, a od tada nije mogao koristiti desnu ruku. Kao ratni veteran, dobar dio karijere je posvetio borbi za prava veterana, te očuvanju uspomena na američke napore u Drugom svjetskom ratu. Borio se za prava osoba sa invaliditetom, te je zaslužan za njihovu zaštitu od diskriminacije pri zapošljavanju u obrazovanju i javnim službama. Osim toga, ostavio je snažan zakonodavni trag u oblasti poreza i programa za poljoprivredu i prehranu.
Kao jedan od najuticajnijih političara svoje generacije, imao je reputaciju pragmatične osobe, koja je uvijek nastojala postići kompromis, čak i kad je to značilo suprotstavljanje stavovima vlastite stranke.
Devedesetih godina u Kongresu se istakao kao veliki prijatelj Bosne i Hercegovine i borio se za njene interese. Protivio se politici Bijele kuće o zadržavanju embarga na oružje za Bosnu i Hercegovinu, te je smatrao da je umjesto neefikasnih stranih trupa bolje dozvoliti bosanskohercegovačkoj strani da sama nabavi oružje.
„Moj pogled je da bismo trebali urgirati našim kolegama, Francuzima, Britancima, Holanđanima i drugima, da odu, podignu embargo i omoguće Bosancima da se bore za sebe.“, rekao je Bob Dole pred Kongresom SAD tada.
Nedugo nakon ovih njegovih riječi, Senat je, nasuprot željama Clintonove administracije, glasao da se embargo na oružje podigne.
Tom prilikom Dole je rekao:
„Ne znam kako ćete Amerikanizirati rat ako povučete zaštitne snage i podignete embargo na oružje. Demokratski lideri su rekli da čim se to dogodi, tamo će se pojaviti američke trupe. Ko je to rekao? Pretpostavljam da će predsjednik doći u Kongres. Oni od nas ne traže da umiremo za Bosnu, oni od nas traže da im damo šansu da se brane, a oni će umirati za svoju zemlju.“
Dole je Bosnu i Hercegovinu posjetio u više navrata, uključujući i dolazak ratne 1994. godine sa tadašnjim senatorom, a sadašnjim predsjednikom Sjedinjenih Država, Joe Bidenom. Osim sastanka sa političkim liderima, oni su tada obišli i bolnice, te mjesto masakra na tržnici Markale.
Nakon rata je insistirao na hapšenju ratnih zločinaca, kako prilikom dolazaka u Bosnu i Hercegovinu, tako i u američkoj javnosti.
„Danas smo ovdje da pozovemo predsjednika Clintona da se pobrine da svi ratni zločinci u bivšoj Jugoslaviji budu uhapšeni i privedeni pravdi. Danas smo ovdje da kažemo da ima još mnogo toga da se uradi kako bismo postigli stabilan, pravedan i istinski mir u Bosni. Ako ne uhapsimo počinioce ovih zločina genocida, rizikovat ćemo investiciju od milijardi dolara, trenutno je to oko sedam miliardi dolara, zatim hiljade vojnog i civilnog osoblja, kao i naš prestiž i uticaj kao najveće nacije na planeti zemlji.“, govorio je Dole u julu 1995.
Bob Dole je proglašen počasnim građaninom Sarajeva, a 2019. godine mu je uručen Ključ grada Sarajeva.
Preminuo je u snu, u nedjelju ujutro.