Ukrajinske trupe nastavile su napredovanje kroz oblast Kursk u srijedu, 9. dana prvog takvog upada na rusko tlo od Drugog svjetskog rata. Ukrajinske snage sada kontrolišu do 1.000 kvadratnih kilometara zemlje i više od 70 naselja unutar Rusije.
„Grupa odbrambenih snaga nastavlja da sprovodi ofanzivnu operaciju na teritoriji Kurske oblasti“, rekao je glavni ukrajinski vojni komandant general Oleksandr Sirski predsjedniku Volodimiru Zelenskom tokom video konferencije u srijedu. “Od početka ovog dana ukrajinske trupe su napredovale od jednog do dva kilometra.”
Vladislav Seleznjov, bivši portparol generalštaba ukrajinskih oružanih snaga, rekao je ruskoj službi Glasa Amerike da su ukrajinska obavještajna služba i visoko pokretni artiljerijski raketni sistemi koje su obezbijedili SAD, poznati kao HIMARS, bili ključni za zapanjujući napredak.
„Ukrajinska obavještajna služba radila je savršeno“, rekao je. „Zbog toga su neke od neprijateljskih kolona koje su jurile u pomoć ruskoj vojsci u regionu Kursk uništene zahvaljujući artiljeriji i bespilotnim letjelicama. Možda i avijacijom.
„I naravno, prava pošast za rusku vojsku su HIMARS sistemi, koji pretvaraju u pepeo ogromnu količinu naoružanja, opreme i osoblja ruske vojske“, rekao je on.
Ipak, tempo ukrajinskog napredovanja je usporen u posljednjih nekoliko dana - ne toliko zbog otpora ruskih trupa koliko zbog rastegnutih linija snabdijevanja ukrajinskih snaga.
Ključ za suprotstavljanje ovom nedostatku, prema nekim stručnjacima, jeste da je Ukrajini data veća diskrecija da koristi zapadno oružje dugog dometa — posebno, MGM-140 Army Tactical Missile System, ili ATACMS, koji sadrži taktičku balističku raketu koja može poletjeti do 300 kilometara.
“Mislim da je Washington glavni problem ovdje”, rekao je John Hardie, zamjenik direktora ruskog programa u Fondaciji za odbranu demokratija.
„Da su SAD dale zeleno svjetlo ATACMS-u, njihovoj upotrebi na ruskoj teritoriji, mislim da bi Britanci i možda Francuzi slijedili njihov primjer sa svojim krstarećim projektilima koje su isporučili Ukrajini“, rekao je Hardie za Glas Amerike.
“Mislim da bi ovo oružje bilo korisno u ovoj ofanzivi, uključujući i udare na ruska komandna mjesta, logistička čvorišta ili druge ciljeve dalje nego što HIMARS može dosegnuti”, rekao je.
Uprkos uspjehu ukrajinskih snaga u ruskoj oblasti Kursk, Rusija nastavlja svoju ofanzivu duž fronta u istočnoj Ukrajini, sa svojim snagama koje vrše pritisak na gradove kao što su Pokrovsk i Toretsk.
Ipak, prema Angeli Stent, nerezidentnom višem saradniku na Brookings institutu i profesoru na Univerzitetu Georgetown, preseljenje Ukrajine u Kursk ne bi trebalo smatrati "činom očaja".
„Rekla bih da su Ukrajinci pokušali da daju Rusima dozu sopstvenog lijeka: da izazovu izvjesnu nesigurnost u Rusiji, a možda i da dovedu u pitanje kompetentnost ruske vojske“, rekla je ona za Glas Amerike. “I oni su to postigli.”
Uprkos tome što je morao da brani rusko tlo prvi put poslije decenija, ruski predsjednik Vladimir Putin – koji je od početka insistirao na tome da svoju invaziju na Ukrajinu u punom obimu naziva „specijalnom vojnom operacijom” – i dalje nerado priznaje da je uveo svoju zemlja u rat.
Od prošle sedmice ukrajinsku ofanzivu opisuje kao "provokaciju velikih razmjera", a u utorak je kao odgovor najavio početak "kontraterorističke operacije".
Prema ruskom političkom analitičaru Ivanu Preobraženskom, Putin pažljivo izgovara termine jer ne želi da skrene pažnju na neuspjeh u odbrani granica zemlje.
U međuvremenu, ruske oružane snage navodno kopaju rovove kako bi zaštitile dijelove regije Kursk koje još uvijek kontroliraju — uključujući oko sela Viktorovka, oko 45 kilometara od granice Rusije s Ukrajinom — dok zvaničnici u Kijevu razgovaraju o mogućem stvaranju vojnog zapovjedništva na ruskoj teritoriji koju su sada okupirale ukrajinske trupe.
Ovaj članak je nastao u ruskoj službi Glasa Amerike.
