Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je antimikrobna rezistencija bakterija (AMR) direktno odgovorna za više od milion smrtnih slučajeva svake godine, zbog zloupotrebe i prekomjerne upotrebe antibiotika kod ljudi, životinja i biljaka.
Potencijalni antibiotik ne optećuje mikrobiom crijeva
Tim sa Univerziteta Illinois u Urbana-Champaign identifikovao je specifične lijekove, koje je razvila farmaceutska kompanija AstraZeneca, a koji ciljaju sistem za transport proteina (Lol sistem) u bakterijama. Ovaj sistem se genetički razlikuje između bakterija koje uzrokuju bolesti i onih koje su korisne, kao što su one koje se prirodno nalaze u crijevima.
Trenutni antibiotici mogu ciljati različite kategorije bakterija, kao što su gram-negativne bakterije, koje imaju duplu membranu zbog koje ih je teže ubiti. Međutim, to znači da su i infektivne i zdrave gram-negativne bakterije na meti, što oštećuje mikrobiom crijeva i povećava rizik od zdravstvenih komplikacija.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature, istraživači su dizajnirali različite strukture Lol sistema i pronašli jednu varijaciju (lolamicin) koja može selektivno ubiti nekoliko infektivnih sojeva gram-negativnih bakterija.
Potrebna dodatna klinička istraživanja
Kada je lolamicin dat miševima sa sepsom ili upalom pluća otpornom na lijekove, svi miševi sa sepsom su preživjeli, dok je 70% onih sa pneumonijom preživjelo.
Sastav bakterija u crijevima ovih životinja također nije bio značajno promijenjen, kako tokom tretmana, tako i 28 dana nakon njega.
Biće potrebno uraditi testiranja ove suspstance na ljudima u kliničkim studijama kako bi se pokazala stvarna efikasnost i sigurnost potencijalnog lijeka.
