Mohammadi (51) je nastavila sa svojim aktivizmom uprkos brojnim hapšenjima od strane iranskih vlasti i godinama iza rešetaka.
"Ova nagrada je prije svega priznanje za veoma važan rad cijelog pokreta u Iranu s neprikosnovenom liderkom Nargisom Mohammadijem", rekla je Berit Reiss-Andersen, predsjednica norveškog Nobelovog komiteta koja je nagradu objavila u Oslu.
Ona je rekla da se komitet nada da je nagrada "ohrabrenje da se nastavi rad u bilo kojem obliku koji ovaj pokret smatra prikladnim". Također je pozvala Iran da pusti Mohammadi na ceremoniju dodjele nagrada 10. decembra.
Gotovo cijelog njenog života Iranom je upravljala šiitska teokratija na čelu s vrhovnim vođom zemlje. Dok žene imaju poslove, akademske pozicije, pa čak i imenovanja u vladi, njihovi životi se strogo kontrolišu.
Zakoni zahtijevaju da sve žene barem nose maramu, ili hidžab, da pokriju kosu u znak pobožnosti. Iran i susjedni Afganistan ostaju jedine zemlje sa tim zahtjevima.
U izjavi za New York Times, Mohammadi je rekla da me "globalna podrška i priznanje mog zalaganja za ljudska prava čini odlučnijom, odgovornijom, strastvenijom i punom nade".
"Također se nadam da će ovo priznanje učiniti da Iranci protestuju za promjene jači i organizovaniji", dodala je. "Pobjeda je blizu."
Prema Reiss-Andersenu, Mohammadi je 13 puta bila u zatvoru i pet puta je osuđena. Ukupno je osuđena na 31 godinu zatvora.
Njeno posljednje zatvaranje počelo je kada je privedena 2021. godine nakon što je prisustvovala komemoraciji za osobu ubijenu u protestima izazvanim povećanjem cijena benzina.
Držana je u ozloglašenom zatvoru Evin u Teheranu, čiji su zatvorenici i oni sa zapadnim vezama i politički zatvorenici.
Mohammadi je 19. žena koja je dobila Nobelovu nagradu za mir i druga Iranka, nakon što je aktivistkinja za ljudska prava Shirin Ebadi osvojila nagradu 2003. godine.