Izdvojeno
Nikola Špirić jedno priča, drugo radi
Nikola Špirić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), u martu ove godine je ostvario pravo na otpremninu od 30 hiljada maraka, jer je stekao uslove za penziju.
Kaže da bi promijenio zakon koji parlamentarcima omogućuje visoke otpremnine kad bi za to imao priliku, piše CIN.
“Kad bi Nikola Špirić mogao sam da mijenja zakone – zakon bi bio promijenjen”, kazao je za N1 televiziju. Međutim, on nije bio iskren. Imao je priliku da to uradi više puta, ali je uvijek glasao protiv.
Naime, delegati Državnog doma naroda su se 2020. godine posljednji put izjašnjavali o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH na osnovu kojih bi im otpremnine bile smanjene sa 30 na oko 12 hiljada maraka.
Uz Špirića su protiv ovog prijedloga, od parlamentaraca koji su u martu ostvarili pravo na otpremninu, glasali i delegati Lazar Prodanović iz SNSD-a i Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH.
Uz njihova tri glasa otpremnine parlamentarcima su mogle biti smanjene.
Osim njih, još trojica političara su ostvarila pravo na otpremninu od po gotovo 30 hiljada maraka, jer su stekla uslove za odlazak u penziju: delegat Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije, te zastupnici Dragan Mektić iz Srpske demokratske stranke (SDS) i Mirko Šarović, predsjednik SDS-a.
Otpremnina iznosi šest neto plata, a isplaćuje se da bi se radnicima nakon višedecenijskog radnog staža olakšala penzija. Zbog visokih prosječnih plata (oko 4.800 KM), za otpremnine šest delegata i zastupnika se izdvaja gotovo 174 hiljade KM.
Nakon što im otpremnine budu isplaćene, njih šesterica mogu podnijeti zahtjeve za sticanje statusa stalnih zaposlenika u Parlamentarnoj skupštini BiH, kao što su to radile i njihove kolege.
Predlagač izmjene Zakona, zastupnik u Državnom parlamentu Damir Arnaut iz Naše stranke kaže da je svrha otpremnine da radniku olakša tranziciju sa plate na penziju.
“Mi ovdje govorimo o ljudima koji tranziciju i nemaju. Naprotiv, oni primaju ogromnu platu, uzmu basnoslovnu otpremninu, a već idući dan ponovo zasnuju radni odnos i ne samo da nastave primati tu ogromnu platu, već od tog dana počnu primati i natprosječno visoku penziju”, rekao je Arnaut.
On kaže da je Špirić tri puta glasao protiv ovog zakona: „Dakle, Nikola Špirić laže. U prošlom sazivu je u Predstavničkom domu u svakoj fazi glasao protiv ovog zakona”.
Arnaut je istakao da je Zakon na glasanje uputio peti put, da će uskoro u Dom naroda, i da će Špirić ponovo imati priliku da glasa.
Špirić kao delegat u Domu naroda ima mjesečna primanja oko 6.100 KM, što uključuje platu, topli obrok, naknadu za odvojeni život i paušal.
Špirić je jedan od bogatijih delegata u Državnom parlamentu. U imovinskom kartonu 2018. je naveo da, osim naslijeđene kuće te stana i poslovnog prostora koje je procijenio na 350.000 KM, na bankovnom računu ima i 752.000 KM.
See all News Updates of the Day
Kash Patel vidi jasan put za reformu FBI poslije najave direktora Wrayja da podnosi ostavku
Napor novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da preoblikuje američku vladu trebao bi da obuhvati jednu od vodećih agencija za provođenje zakona i obavještajnih službi u zemlji. Novinar Jeff Seldin izvještava o Trumpovom izboru Kasha Patela da vodi i reformiše FBI.
Tajvan se priprema za novi Trumpov mandat usred sve većeg kineskog vojnog pritiska
Dok svijet čeka povratak novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u Bijelu kuću sljedećeg mjeseca, Tajvan se nalazi između rastuće kineske agresije i neizvjesnosti oko odnosa SAD-a i Tajvana.
Od vojnog osoblja do civila, stanovnici Tajvana se pripremaju za neizvjesnu budućnost s novim predsjednikom SAD-a koji će uskoro preuzeti dužnost i sve veći pritisak iz Kine.
Peking smatra samoupravni Tajvan dijelom Kine i kaže da će upotrijebiti silu ako bude potrebno.
Dok je predsjednik Joe Biden opetovano govorio da će SAD priteći u pomoć Tajvanu ako Kina napadne, novoizabrani predsjednik Trump je sugerirao da bi Tajvan trebao platiti SAD-u za svoju odbranu.
28-godišnja stanovnica Tajpeja Angel Chi kaže da je zabrinuta jer je teško razlučiti šta Trump govori i šta zapravo radi iza kulisa. Ona kaže da je Trump uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesu SAD-a.
„Pomalo sam zabrinuta jer je teško reći šta Tramp govori, šta zapravo radi i šta radi iza kulisa, stvari koje mi ne možemo da vidimo. On je uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesima Sjedinjenih Država”, kaže ona.
Dok je Trump izabrao istaknutog kineskog tvrdolinijaša Marca Rubija i Michaela Waltza kao potencijalne kandidate za kabinet, njegovi komentari o Tajvanu su nejasni.
Evo Trumpovog odgovora u julu 2023. u intervjuu za Fox News.
„Ne želim da kažem šta mislim. Ako odgovorim na to pitanje, to će me staviti u veoma lošu pregovaračku poziciju”, rekao je Trump.
Michael Cole, geopolitički analitičar, kaže: „U ovom trenutku ne znamo misli li to, kada kaže da želi vratiti Sjedinjene Države na izolacionističku poziciju.”
Stav Kine je jasan sa konferencije za štampu od 7. novembra.
„Kina se čvrsto protivi bilo kakvom obliku službene interakcije između Sjedinjenih Država i Tajvana”, rekao je Mao Ning, portparol Ministarstva vanjskih poslova Kine.
Neki stanovnici Tajvana misle da će vrijednosti demokratskog ostrva pomoći u učvršćivanju odnosa sa SAD-om i državama istomišljenika.
55-godišnji Chen Cheng-yi kaže da Trump želi da se razlikuje od Bidena, tako da ima svoje lične stavove. Ali Chen ne misli da će to uticati na vrijednost Tajvana u SAD-u i na međunarodnom planu.
Stručnjaci se također slažu. Velike promjene u odnosima SAD-a i Tajvana pod sljedećom administracijom nisu vjerovatne.
„Raspoloženje je da ćemo biti veoma pažljivi i veoma budni u vezi sa razvojem(ima), ali ne paničimo. Također, imamo vrlo snažnu dvostranačku podršku u Kongresu, a to uvijek može biti najbolji bastion Tajvana za održavanje i poboljšanje odnosa Tajvan-SAD na različitim poljima”, kaže Lai I-Chung, predsjednik Fondacije Prospect sa sjedištem u Tajvanu.
Dok se Tajvan i dalje priklanja SAD-u i priprema za nadolazeću Trumpovu administraciju, Kina je pojačala vojni pritisak.
Predsjednik Lai Ching-te preuzeo je dužnost u maju – sa vježbama oko Tajvana i upadima obalske straže. Akcije su isto toliko usmjerene na vlasti Tajvana, kao i na glasače, kaže Cole.
„Oni se nadaju da će stvaranje ovog osjećaja borbe i obuzdavanja Tajvana na kraju natjerati tajvanske glasače, ako ne i tajvansku vladu, da se uključe u izbjegavanje rizika”, kaže Cole.
Cole kaže da bi nivo agresije Pekinga prema Tajvanu moao ovisiti o procjeni politike nove Trumpove administracije prema Tajvanu i Kini.
Avion Azerbejdžan Airlinesa srušio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, kažu izvori
Avion Azerbejdžan Airlines koji se u srijedu srušio u Kazahstanu oborio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, izjavila su za Reuters četiri izvora u Azerbejdžanu upoznata sa istragom.
Putnički avion Embraer (EMBR3.SA) srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 ljudi, nakon što je skrenuo s područja Rusije u kojem Moskva posljednjih mjeseci koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih bespilotnih.
Avion J2-8243 Azerbejdžan Airlinesa odletio je stotinama kilometara od svoje redovne rute od azerbejdžanskog Bakua do Groznog, u ruskoj Čečeniji, da bi se srušio na suprotnoj obali Kaspijskog mora, nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.
Zvaničnici nisu odmah objasnili zašto je avion preletio more, ali do pada je došlo nakon što su ukrajinski dronovi ovog mjeseca pogodili čečenski region na jugu Rusije. Najbliži ruski aerodrom na trasi aviona zatvoren je u srijedu ujutro.
Ruski, azerbejdžanski i kazahstanski zvaničnici pozvali su na istragu o nesreći.
Rusija kaže da je spriječila ukrajinske zavjere da se ubiju visoki oficiri
Ruska Federalna služba sigurnosti saopštila je u četvrtak da je osujetila nekoliko zavjera ukrajinskih obavještajnih službi da ubiju visoke ruske oficire i njihove porodice u Moskvi koristeći bombe prikrivene u prenosivi punjač (power bank) ili fascikle s dokumentima.
Dana 17. decembra, ukrajinska obavještajna služba SBU ubila je general-pukovnika Kirilova, načelnika ruskih jedinica za nuklearnu, biološko i hemijsku zaštitu, u Moskvi ispred njegove stambene zgrade detonacijom bombe pričvršćene za električni skuter.
Izvor SBU potvrdio je Reutersu da je ukrajinska obavještajna agencija stajala iza napada. Rusija je rekla da je ubistvo teroristički napad Ukrajine, s kojom je u ratu od februara 2022. godine, i obećala osvetu.
"Federalna služba bezbjednosti Ruske Federacije spriječila je niz pokušaja atentata na visoko rangirano vojno osoblje Ministarstva odbrane", saopštio je FSB.
"Četiri ruska državljana koja su učestvovala u pripremi ovih napada su privedena", navodi se u saopštenju.
Ukrajinska SBU nije odmah odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar.
FSB, glavni nasljednik KGB-a iz sovjetskog doba, rekao je da su ruske državljane regrutovale ukrajinske obavještajne službe.
Jedan od muškaraca je u Moskvi uzeo bombu prikrivena u prenosivi punjač koja je trebala biti pričvršćena magnetima na automobil jednog od najviših zvaničnika Ministarstva odbrane, saopštio je FSB.
Još jedan Rus bio je zadužen za izviđanje visokih ruskih zvaničnika odbrane, navodi se, a jedna zavjera je uključivala isporuku bombe prikrivene u fasciklu s dokumentima.
"Eksplozivna naprava prikrivena u prenosni punjač (power bank), sa pričvršćenim magnetima, morala je biti postavljena ispod službenog automobila jednog od visokih čelnika ruskog ministarstva odbrane", navodi se.
Uhapšen ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić uhapšen je zbog sumnje za koruptivna krivična djela, potvrđeno je iz Državnog tužilaštva.
Osim Nešića, uhapšeni su i direktor „Puteva Republike Srpske” Milan Dakić, Mladen Lučić i još četiri osobe koje su pod istragom Tužilaštva i Uprave za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).
Prema saopćenju, sumnjiče se da su kao rukovodioci „Puteva RS“ i lica koja su poslovala sa ovim preduzećem, počinili krivična djela – udruženje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, te primanje mita.
Više detalja iz Tužilaštva BiH nisu iznijeli.
O hapšenju Nešića oglasio se Milorad Dodik na Twitteru, koji smatra da je Tužilaštvo BiH pokazalo da je postalo instrument pojedinih stranih ambasada i sarajevska političke javnosti za obračun s RS.
„Ovakav način rada predstavlja progon kadrova iz Republike Srpske s ciljem njene destabilizacije”, rekao je Dodik.
Iz MUP-a RS su samo potvrdili da je privedeno sedam osumnjičenih u akciji „Tunel 2” i da su u toku su pretresi stambenih i poslovnih jedinica na području Banjaluke, Istočnog Sarajeva i Bijeljine.
Detektor je ranije izvjestio da je Nešić kao vršilac dužnosti direktora „Puteva RS” saslušan 2018. u Policijskoj upravi Istočno Sarajevo zbog sumnje da je počinio krivično djelo prinuda.
