Planirano je da ruski šef diplomatije prvo posjeti Sarajevo, gdje će se sastati sa ministrom vanjskih poslova BiH Igorom Crnadkom i članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a u poslijepodnevnim satima odlazi za Banja Luku.
„Ministar (Crnadak) je iz političke opcije kojoj ne pripada Milorad Dodik kod koga on ide u Banja Luku, već to implicira da on posjećuje, barem kadaje u pitanju politička scena Republike Srpske dvije suprotstavljene strane”, obrazlaže Ćurak. „Tako da ta ideja o o uticanju na izbore u smislu davanja preferencije jednoj političkoj opciji čisto loigčki ne može da stoji.”
Ćurak kaže da ne misli da se time Rusija rukovodi kada se organiziraju posjete.
Za profesora Ćurka je od neprocjenjive važnosti da članovi Predsjedništva BiH u razgovoru sa Lavrovom zatraže očitovanje o tome da li je Rusija „još uvijek na poziciji teritorijalnog integriteta i političkog suvereniteta BiH i da li je to neupitna pozicija koja se ni u kakvoj geopolitičkoj arhitekturi neće mijenjati”.
„I ovu priliku treba iskoristiti da se dobije jedna takva nedvosmislena poruka”, smatra profesor Ćurak.
Od domaćih političara, kako bi ojačali svoju poziciju u BiH, profesor Ćurak očekuje pokušaje da Rusiju na neki način instrumentaliziraju.
„Ali ko je bilo ko u ovoj nemoćnoj zemlji da može instrumentalizirati Rusiju”, kaže Ćurak. „Čini mi se da ti unutrašnji razlozi u samoj BiH neće biti oni krucijalni razlozi koji će određivati poziciju Ruske Federacije naspram BiH.”
Kao prazno polje moći iz razloga što ne postoji jaka unutrašnja državna struktura, kako to opisuje Ćurak, BiH je „najbolji poligon da se velike sile naprosto međusobno iskušavaju, geopolitički pozicioniraju radi nekih sasvim drugih razloga”.
Pozicija Rusije u BiH
Govoreći o poziciji Rusije u BiH, Ćurak navodi da je Zapad bio apsolutno dominirajući u BiH do prije dvije godine. Ali, kako kaže, Rusija je iskoristila tektonske poremećaje u političkoj strukturi Zapada.
„Rast neokonzervativne, ksenofobne desnice, pobjedu recimo Trumpa, trijumf raznih rigidnih desničara u Evropi. Na kraju krajeva, Rusija je i potpomogala te procese”, navodi Ćurak.
Ćurak opisuje BiH kao zemlju podijeljenog unutrašnjeg suvereniteta, a što pogoduje Rusiji da se snažno pozicionira bez obzira na suprotsavljanje pojedinih političkih aktera.
„Na način da baš odatle krene jedna vrsta geopolitičke utakmice sa Zapadom, sa jednim, kako bi rekao, izraženim ruskim interesom, ne toliko za BiH već da se u srcu Balkana demonstrira neka vrsta ruske moći u odmjeravanju sa Zapadom”, kaže Ćurak, te pojašnjava da u prilog Rusiji ide politička i kulturna podrška u Srbiji, kao i Republici Srpskoj.
Ćurak navodi da se ne može reći da je pozicija BiH pozitivna, ali se ne može reći ni da je dramatično negativna.
„Bilo bi dobro da BiH iskaže jedan vanjskopolitički suverenitet i da negdje stvori uvjete da u budućnosti Sarajevo bude glavni akter razgovora sa Ruskom Federacijom, a ne neki niži dio strukture, dakle kao što je entitet”, kaže Ćurak.
Potrebno je da BiH što prije postane dio euroatlantskih struktura i da se odnosi sa Rusijim podignu na viši nivo, zaključuje Ćurak.
