Stoltenberg je rekao novinarima da, dok se NATO priprema za mogućnost da Rusija poduzme vojnu akciju, NATO ostaje spreman uključiti se u "smislen dijalog" i pronaći diplomatsko rješenje za krizu.
“NATO nastavlja pozivati Rusiju na deeskalaciju. Svaka daljnja ruska agresija imala bi teške posljedice i imala bi visoku cijenu”, rekao je.
Sjedinjene Države i drugi zapadni saveznici pripremaju ekonomske sankcije protiv Rusije u nadi da će uvjeriti ruskog predsjednika Vladimira Putina da povuče više od 100.000 vojnika koje Rusija ima u blizini granice. Rusija je zanijekala da planira invaziju na Ukrajinu.
Stoltenberg je u četvrtak rekao da je došlo do "značajnog kretanja ruskih vojnih snaga u Bjelorusiju", sjevernog susjeda Ukrajine gdje bi Rusija ovog mjeseca trebala sudjelovati u zajedničkim vojnim vježbama.
"Ovo je najveće rusko raspoređivanje tamo od Hladnog rata", rekao je Stoltenberg.
Rusija je zahtijevala od NATO-a da povuče trupe i oružje raspoređeno u istočnoeuropskim zemljama članicama, te da jasno stavi do znanja da se Ukrajina ne može pridružiti 30-članom vojnom savezu.
NATO i Ukrajina odbili su te zahtjeve, rekavši da zemlje mogu slobodno birati svoje saveznike.
No, Stoltenberg je u četvrtak rekao da je NATO spreman razgovarati s Rusijom o odnosima između dviju strana, te o smanjenju rizika, povećanju transparentnosti i kontroli naoružanja.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sastaje se u četvrtak s ukrajinskim predsjednikom Volodymyrom Zelenskim, što je posljednja u nizu posjeta Kijevu svjetskih čelnika i diplomata kako bi pokazali potporu Ukrajini i pokušali unaprijediti mirno rješenje krize.
Erdoan je sugerirao da bi Turska, članica NATO-a koja također ima dobre odnose s Rusijom, mogla djelovati kao posrednik.
Razgovori u srijedu između Putina i britanskog premijera Borisa Johnsona nisu doveli do pomaka. Očekuje se da će francuski predsjednik Emmanuel Macron imati telefonski razgovor s Putinom kasnije u četvrtak.
Macron i američki predsjednik Joe Biden razgovarali su o situaciji između Rusije i Ukrajine u pozivu u srijedu, a Bijela kuća je rekla da su dvojica čelnika preispitala diplomatske napore i "pripreme za nametanje brzih i ozbiljnih ekonomskih troškova Rusiji ako ona dodatno napadne Ukrajinu".
Norveško vijeće za prava također je upozorilo u četvrtak na posljedice na one koji žive u istočnoj Ukrajini ako kriza eskalira.
Nakon godina nasilja u regijama Donjecka i Luganska, gdje se ukrajinske snage bore protiv separatista koje podržava Rusija, humanitarna organizacija je priopćila da su humanitarne potrebe već velike s gotovo 3 miliona ljudi koji se oslanjaju na pomoć.
Pojačane borbe bi "devastirali već oštećenu civilnu infrastrukturu, dodatno ograničili kretanje ljudi, blokirali pristup zajednicama kojima je potrebna i poremetile osnovne javne usluge kao što su voda, struja, transport i bankarstvo", stoji u priopćenju NRC-a.
SAD su u srijedu objavile da šalju još 2.000 vojnika u Europu, većinu u Poljsku, i premještaju 1.000 vojnika iz Njemačke u Rumuniju kako bi podržali zemlje istočnog boka NATO-a.
Dodatne američke trupe, dio 82. zračno-desantne divizije vojske, "neće se boriti u Ukrajini" u slučaju ruske invazije na Ukrajinu, rekao je glasnogovornik Pentagona John Kirby novinarima. Umjesto toga, rekao je, oni su zamišljeni kao "nepogrešiv signal da stojimo uz NATO".
Kirby je rekao da novo raspoređivanje nije trajno, ali da bi SAD mogle poslati više vojnika prema zahtjevu. Kirby je rekao da je raspoređivanje odvojeno od 8.500 američkih vojnika koji su prošli tjedan stavljeni u pojačanu pripravnost zbog mogućeg slanja u Europu.
Glasnogovornik Ministarstva obrane rekao je da SAD još uvijek ne vjeruju da je Putin "donio odluku o invaziji Ukrajine".
No Kirby je rekao da ruski čelnik "ne pokazuje znakove spremnosti na deeskalaciju" i da je nastavio dodavati vojnike u Bjelorusiji koja je povezana s Rusijom na sjeveru Ukrajine i duž granice Rusije s istočnom Ukrajinom.
Kirby je rekao da su SAD "spremne za niz nepredviđenih situacija" koje uključuju Putinove akcije prema Ukrajini.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba osvrnuo se na sukob u širem kontekstu na konferenciji za novinare u srijedu, rekavši: “Uvjeren sam da će ruski rat protiv Ukrajine i šire Europe konačno završiti kada se riješe dva temeljna pitanja. Prvo, Zapad bi se trebao okrenuti s reaktivnih na proaktivne strategije kada se bavi Rusijom.”
Dodao je: “Dvosmislenosti o ulozi Ukrajine kao nedjeljivog dijela Zapada mora se stati na kraj. Ukrajinski narod je izabrao ovaj put i branio ga po visokoj cijeni.”
"Mi smo povijesno, politički i kulturno dio Zapada", rekao je Kuleba. “Vrijeme je da se okonča štetna dvosmislenost koja služi kao iskušenje za Kremlj da nastavi s pokušajima potkopavanja Ukrajine ili preokrene njezin kurs protiv volje ukrajinskog naroda.”
Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su iz Agencije France-Presse i Reutersa.
