Generalni sekretar Mark Rutte rekao je da će misija, nazvana Baltic Sentry, uključivati fregate, pomorske patrolne avione i flotu pomorskih dronova kako bi obezbijedili "poboljšani nadzor i odvraćanje".
"Širom alijanse, vidjeli smo elemente kampanje za destabilizaciju naših društava putem cyber napada, pokušaja atentata i sabotaža, uključujući moguću sabotažu podmorskih kablova u Baltičkom moru", rekao je Rutte novinarima nakon sastanka u Helsinkiju s čelnicima savezničkog Baltika nacije.
Najavljujući novu operaciju, Rutte je napomenuo da je više od 95% internet saobraćaja osigurano putem podmorskih kablova, a 1,3 miliona kilometara kablova garantuje procijenjenih 10 biliona dolara vrijednih finansijskih transakcija svakog dana.
Čak i dok se Rutte sastajao u Helsinkiju sa liderima baltičkih zemalja, na poljskom državnom emiteru TVP World pojavili su se izvještaji da je brod koji pripada ruskoj "floti u sjeni" viđen kako kruži oko plinovoda koji vodi od Norveške do Poljske. Flotu čine stotine ostarjelih tankera neizvjesnog vlasništva i sigurnosne prakse koji izbjegavaju sankcije i održavaju prihod od nafte za Moskvu.
Poljski premijer Donald Tusk, govoreći na kasnijem brifingu za novinare u Helsinkiju, rekao je da još nije dobio izvještaj o tom pitanju, ali da će obavijestiti javnost kada sazna više.
Rutte je rekao da protivnici NATO-a moraju znati da alijansa neće prihvatiti napade na svoju kritičnu infrastrukturu, ističući da će "učiniti sve što je u našoj moći da osiguramo da uzvratimo, da možemo vidjeti šta se dešava i onda preduzmemo sljedeće korake kako biste bili sigurni da se to više ne ponovi."
Na sastanku su učestvovali lideri iz Finske, Njemačke, Poljske, Danske, Švedske, Latvije, Litvanije i Estonije.
U saopćenju, saveznici s Baltičkog mora upozorili su da "zadržavamo svoja prava, u skladu s međunarodnim pravom, da preduzmemo mjere protiv svih plovila za koje se sumnja da zaobilaze sankcije i ugrožavaju našu sigurnost, infrastrukturu i okoliš".
Rekli su da "rusko korištenje takozvane flote u sjeni predstavlja posebnu prijetnju pomorskoj i ekološkoj sigurnosti". Rekli su da pored ugrožavanja podmorske infrastrukture, takođe "značajno podržava finansiranje ruskog ilegalnog agresorskog rata protiv Ukrajine".
Kao odgovor, čelnici su se obavezali da će "početi s primjenom inovativnih rješenja, razvojem novih tehnologija za nadzor i praćenje sumnjivih plovila i podmorskim nadzorom".
Oni su također obećali da će istražiti nove pravne načine za borbu protiv izazova i pojačati razmjenu informacija. Rekli su da će njihovi napori "uključivati poboljšana partnerstva sa privatnim sektorom, posebno infrastrukturnim operaterima i kompanijama sa najsavremenijom tehnologijom".
Sigurnosnim strahovima su doprinijeli brojni incidenti. 26. decembra, finska policija i graničari ukrcali su se na brod Eagle S, povezan sa susjednom Rusijom, dok su istraživali da li je oštetio strujni kabel Baltičkog mora i nekoliko kablova za prenos podataka.
Kancelar Olaf Scholz je u odvojenim komentarima novinarima u Helsinkiju rekao da će Njemačka učestvovati u misiji Baltic Sentry. Upitan da li to znači da će Njemačka dati brodove ili osmatračke avione i da li je dao konkretnu ponudu, on je odgovorio: „Učestvovaćemo sa svime što imamo u pogledu pomorskih sposobnosti; to će varirati, što se tiče konkretnih mogućnosti raspoređivanja."
Švedska je također objavila u nedjelju da planira da doprinese sa tri ratna broda kako bi povećala prisustvo alijanse u Baltičkom moru dok pokušava da se zaštiti od sabotaže podvodne infrastrukture.
Pod pritiskom za više detalja o tome šta bi operacija mogla uključivati, Rutte je odbio dati brojeve brodova, rekavši da cifra može varirati iz sedmice u sedmicu, i "ne želimo da neprijatelja učinimo mudrijim nego što je on ili ona već".
"Iskoristit ćemo cijeli niz mogućnosti koje kao savez imamo," rekao je Rutte.
