Rutteovo imenovanje postalo je formalnost nakon što je njegov jedini rival za tu funkciju, rumunski predsjednik Klaus Iohannis, prošle sedmice objavio da je napustio trku jer nije uspio dobiti podršku.
"Sjevernoatlantsko vijeće odlučilo je imenovati nizozemskog premijera Marka Ruttea za sljedećeg glavnog sekretara NATO-a, koji će naslijediti Jensa Stoltenberga", stoji u priopćenju NATO-a.
"Gospodin Rutte će preuzeti funkcije generalnog sekretara od 1. oktobra 2024, kada gospodinu Stoltenbergu ističe mandat nakon deset godina na čelu Alijanse", dodaje se.
Nakon što je prošle godine izjavio da je zainteresiran za tu funkciju, Rutte je rano dobio podršku ključnih članica Alijanse, uključujući Sjedinjene Države, Britaniju, Francusku i Njemačku.
Drugi su bili suzdržaniji, posebno zemlje istočne Evrope koje su tvrdile da bi to mjesto trebalo da pripadne nekome iz njihovog regiona po prvi put.
Ali na kraju su stali iza Ruttea, žestokog kritičara ruskog predsjednika Vladimira Putina i čvrstog saveznika Ukrajine.
Stoltenberg je rekao da srdačno pozdravlja izbor Ruttea za njegovog nasljednika.
"Znam da ostavljam NATO u dobrim rukama", rekao je Stoltenberg.
NATO donosi odluke konsenzusom, tako da je Rutte, koji se povlači iz holandske politike nakon skoro 14 godina kao premijer, mogao biti potvrđen tek nakon što ga podrže svih 32 članice Alijanse.
Rutte će se suočiti sa izazovom da održi podršku saveznika u borbi Ukrajine protiv ruske invazije, istovremeno čuvajući se od toga da NATO bude direktno uvučen u rat sa Moskvom.
Morat će se boriti i s mogućnošću da se NATO-skeptik Donald Trump vrati u Bijelu kuću nakon predsjedničkih izbora u SAD-u u novembru.
Trumpov mogući povratak uznemirio je lidere NATO-a jer je bivši republikanski predsjednik doveo u pitanje spremnost SAD-a da podrže druge članice Alijanse ako budu napadnute.