Vezhen, brod u vlasništvu Bugarske, priveden je ove sedmice u Baltičkom moru, osumnjičen da je vukao sidro preko morskog dna, prekinuvši kabl za prenos podataka između Švedske i Letonije.
Aleksander Kalchev, generalni direktor kompanije koja je vlasnik Vezhena, negirao je da je šteta nastala namjerno.
Ipak, švedske sigurnosne službe ukrcale su se na brod radi dalje istrage.
Letonski ministar odbrane Andris Spruds, u pisanom odgovoru Glasu Amerike u srijedu, potvrdio je da Latvija blisko sarađuje sa Švedskom i NATO-om na rješavanju incidenta.
"Ronilački tim Pomorskih snaga Letonije izvršio je inspekciju na mjestu oštećenja i prikupio dokaze u saradnji sa brodovima švedske obalske straže", rekao je Spruds za Glas Amerike.
Naglasio je da će Letonija primijeniti nove tehnologije i nastaviti blisku saradnju sa NATO saveznicima na poboljšanju zaštite kritične morske infrastrukture. "Ove sabotažne akcije neće biti tolerisane, a mi ćemo nastaviti da sprovodimo hrabre akcije u okviru vladavine prava", rekao je Spruds.
Rastući obrazac napada
Finski premijer Petteri Orpo, čija je zemlja 25. decembra pokrenula istragu sabotaže o oštećenju podmorskog kabla za napajanje Estlink 2 koji povezuje Finsku i Estoniju, naglasio je hitnost situacije.
"Ovo se ne može nastaviti", rekao je ove sedmice za finsku Lannen Media. Pozvao je na jaču koordinaciju unutar Evropske unije kako bi se spriječili dalji napadi. "Moramo biti na zajedničkom frontu u sankcijama Rusiji. To se odnosi na svaku zemlju EU", rekao je on finskom novinaru.
Vlada Poljske, još jedne zemlje Baltičkog mora sa više od 1.000 kilometara obale, pozvala je na pojačane mjere sigurnosti.
U intervjuu za Glas Amerike, poljski ministar unutrašnjih poslova Tomasz Siemoniak rekao je da su nedavni napadi na podmorske kablove — poput onih između Letonije i Švedske, kao i Estonije i Finske — u skladu sa širim obrascima sabotaže uočenih u regionu. Dok su istrage u toku, Poljska na ove incidente gleda kao na namjerne radnje, rekao je on.
"Čak i ako danas nema direktnih dokaza, sabotaže i provokacije su dio standardnog ruskog arsenala... Nalazimo se na tački u kojoj moramo pretpostaviti da je ovo svjesna, namjerna akcija", rekao je on za Glas Amerike u utorak.
Poljski zvaničnici također naglašavaju potrebu za koordinisanijim mjerama pomorske sigurnosti.
"Želimo da se takve policijske misije počnu odvijati u Baltičkom moru. Mnogo je saobraćaja kada su u pitanju brodovi i plovila... a sigurnost je apsolutno fundamentalno pitanje ovdje", rekao je on za Glas Amerike.
S obzirom na njegov strateški značaj i sve veće prisustvo ruske pomorske aktivnosti, rekao je, NATO mora dati prioritet Baltičkom moru kao kritičnoj sigurnosnoj zoni.
"Baltičko more je postalo arena u kojoj su dozvoljeni svi trikovi", rekao je Siemoniak.
Politički i strateški motivi
Dok se dokazi još prikupljaju, geopolitičke implikacije ovih napada postaju sve jasnije. Analitičari vjeruju da sabotaža nije samo pokušaj da se poremete komunikacijske mreže, već i proračunati napor da se testiraju sposobnosti NATO-a za odgovor i posije razdor među državama članicama.
Zakonodavci u Finskoj, najnovijoj članici NATO-a, izrazili su zabrinutost da bi ovi incidenti mogli biti dio šireg sukoba koji mnoge zapadne vlade oklijevaju da priznaju.
"Ako ne znamo da li smo u ratu, uvijek je najbolje pretpostaviti da jesmo," rekao je Jussi Halla-aho, predsjednik finskog parlamenta u intervjuu ranije ovog mjeseca u dnevniku Turku Turun Sanomat.
Suprotstavljanje hibridnom ratu
Značajan izazov za NATO i njegove saveznike je kako efikasno odgovoriti na ove incidente. Za razliku od konvencionalne vojne agresije, ova djela sabotaže uključuju civilna plovila i infrastrukturu, što otežava direktnu odmazdu.
"Ako otvoreno optužimo Rusiju ili Kinu za ove napade, sljedeće logično pitanje je: šta ćemo učiniti u vezi s tim?" Matti Posio, finski stručnjak za vanjsku politiku i glavni urednik u Lannen Media Oy, rekao je u intervjuu za Glas Amerike. "Realnost je da su opcije ograničene, a počinioci upravo na to računaju."
Uz rastuće tenzije, NATO razmatra dodatne mjere za osiguranje Baltičkog mora, rekli su zvaničnici i posmatrači za Glas Amerike. Jedna opcija uključuje povećanje pomorskih patrola i nadzora ključnih pomorskih ruta. Međutim, "drastičniji prijedlozi - kao što je zatvaranje dijelova Finskog zaljeva za plovila vezana za Rusiju - ostaju politički osjetljivi i pravno složeni", rekao je Posio.
Dilema za NATO i EU
Finska ministarka vanjskih poslova Elina Valtonen, koja je ove sedmice posjetila Latviju, dala je saopštenje sa svojim letonskim kolegom.
"Svjesni smo da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju svjetskom miru i međunarodnom poretku; stoga, mjere odvraćanja i odbrane NATO-a moraju biti dodatno ojačane, uz koordinaciju savezničkog odgovora na sve veću prijetnju koju predstavlja Rusija", navodi se u njihovom saopštenju.
Kako tenzije rastu, NATO je pokrenuo Baltic Sentry 2025 kako bi poboljšao sigurnost i otpornost. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen naglasila je potrebu za većom koordinacijom u zaštiti kritične infrastrukture od sabotaže.
Ministri unutrašnjih poslova EU sastaće se u četvrtak u Varšavi. Između ostalih tema, oni će se pozabaviti rastućom zabrinutošću zbog sabotaže usmjerene na kritičnu infrastrukturu u Evropi.
Očekuje se da će ministri razgovarati o potencijalnim protumjerama i naporima koordinacije za jačanje sigurnosti i odvraćanja od budućih poremećaja.
