Neki Amerikanci već biraju za predsjednika. Prijevremeno glasanje je u toku u mnogim državama.
Ali preostaju glasači koji kažu da se nisu odlučili između Donalda Trumpa i Kamale Harris. Neodlučnih birača čini oko 3 posto biračkog tijela, pokazuju istraživanja javnog mnijenja.
„Mnogi birači još nisu počeli obraćati toliku pažnju. I tako, mislim da kada dođete i pitate ih, to je odgovor koji bi mogli dati. Neki ljudi na Srednjem zapadu možda će biti suzdržani da vam kažu za koga će glasati, pa bi i oni mogli biti dio od toga”, kaže John Johnson, istraživač na pravnom fakultetu Univerziteta Marquette.
Ciljana kampanja Harris i Trumpa pokreće neke neodlučne birače, kaže Tatishe Nteta, politikolog Univerziteta Massachusetts.
„Populacija neodlučnih birača se smanjuje. I smanjuje se svakim danom. Većina ljudi će se odlučiti dan pred izbore, a ono što će zaista biti važno biće mobilizacija Demokratske i Republikanske stranke na terenu, na izborima koji će vjerovatno biti izuzetno tijesni”, kaže Nteta.
Trump i Harris imaju različite izazove u uvjeravanju neodlučnih birača, kaže Darrell West sa Instituta Brookings.
„On treba uvjeriti Amerikance da, prvo, poštuje vladavinu prava, da neće biti lud i haotičan ako postane predsjednik. Ona je, s druge strane, manje iskusna. Prije nekoliko godina zauzela je mnogo liberalnije stavove od politike koju ona sada zastupa, tako da mora uvjeriti birače da će današnju Kamalu Harris dobiti za predsjednicu.”
Tramp, kao poznatiji kandidat, ima i prednosti i mane kada su u pitanju neodlučni birači, Johnson.
„Donald Trump je kandidat koji se po treći put kandidira za predsjednika, tako da većina ljudi već ima čvrsto mišljenje o njemu. I tako, od tog dijela ljudi koji su ostali neodlučni, samo jednocifreni postotak ljudi, obje stranke naporno rade kako bi ih uvjerili da glasaju”, kaže Johnson.
Razlog tome je što bi neodlučni birači mogli napraviti razliku u državama koje će vjerovatno odlučiti pobjednika.