Linkovi

Izdvojeno

EU ne da novac za RS dok ne prekinu blokadu institucija BiH

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi.

Evropska unija (EU) neće davati finansijska sredstva Republici Srpskoj (RS) dok se ne stabilizuju prilike u ovom entitetu države Bosne i Hercegovine (BiH), najavio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi.

On je 21. februara na kraju susreta ministara inostranih poslova EU koji su raspravljali između ostalog i o krizi u BiH, podvukao da je i ranije upozoravao da se postojećom krizom ugrožavaju velike investicije.

"U Evropskoj komisiji su primili zahtjeve za (finansijsku) podršku EU za željezničke/drumske veze na Koridoru Vc, uključujući dva koji se nalazi na teritoriji Republike Srpske. Sporazumi o doprinosu EU za ova dva projekta, u vrijednosti od 600 miliona eura, može da se postignu tek nakon povratka u puno funkcionisanje državnih institucija", saopštio je Varhelyi na Twitteru.

Varhelyi je takođe upozorio da su potrebne potpuno funkcionalne državne institucije kako bi BiH imala koristi od pozitivne agende EU, kako kada je riječ o reformama, tako i u sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan.

Na kraju ministarskog susreta, evropski komesar je ocijenio da su se šefovi evropskih diplomatija složili da je 2021. godina propuštena u BiH gdje je bilo veoma malo napretka u ispunjavanju 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o spremnosti BiH da bude zemlja kandidat za članstvo u EU.

On je također pozvao da se hitno pronađe rješenje za izborni zakon u BiH.
EU će iskoristiti sankcije za BiH samo kao posljednju opciju

Josep Borrell
Josep Borrell

Evropski šef diplomatije Josep Borrell je potvrdio da će EU iskoristiti sankcije za BiH samo kao posljednju opciju.

"Spremni smo da koristimo sve raspoložive instrumente. Restriktivne mjere će biti korištene kao posljednje sredstvo i svakako bismo više preporučili dijalog između strana", izjavio je Borrell nakon završetka sastanka ministara inostranih poslova EU.

Na ovom sastanku je situacija u BiH bila jedna, među dvije najvažnije teme sastanka (pored Ukrajine).

Borrell je ponovio poziv političkim liderima u BiH da preuzmu odgovornost za očuvanje zemlje i povratak u državne institucije.

"U Evropi nema mjesta za podijeljenu BiH a one koji rade u tom smjeru jako griješe", poručio je Borell.

Šefovi evropskih diplomatija su raspravljali o dokumentu koji je pripremio Borrellov tim a u kojem se također sankcije spominju samo u slučaju pogoršanja situacije.

Milorad Dodik
Milorad Dodik

EU do sada nije bila u stanju da donese zajedničko stajalište o restriktivnim mjerama protiv onih koji djelima ugrožavaju rad državnih institucija Bosne i Hercegovine.

Sjedinjene Američke Države su u 5. decembra donijele proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, članu Predsjedništva BiH i lideru Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće partije u bh. entitetu Republika Srpska.

Evropski parlament je u više navrata pozvao EU da slijedi američki primjer i uvede sankcije protiv Dodika i njegovih saradnika.

See all News Updates of the Day

Tajvan se priprema za novi Trumpov mandat usred sve većeg kineskog vojnog pritiska

Tajvanska i američka zastava
Tajvanska i američka zastava

Dok svijet čeka povratak novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u Bijelu kuću sljedećeg mjeseca, Tajvan se nalazi između rastuće kineske agresije i neizvjesnosti oko odnosa SAD-a i Tajvana.

Od vojnog osoblja do civila, stanovnici Tajvana se pripremaju za neizvjesnu budućnost s novim predsjednikom SAD-a koji će uskoro preuzeti dužnost i sve veći pritisak iz Kine.

Peking smatra samoupravni Tajvan dijelom Kine i kaže da će upotrijebiti silu ako bude potrebno.

Dok je predsjednik Joe Biden opetovano govorio da će SAD priteći u pomoć Tajvanu ako Kina napadne, novoizabrani predsjednik Trump je sugerirao da bi Tajvan trebao platiti SAD-u za svoju odbranu.

28-godišnja stanovnica Tajpeja Angel Chi kaže da je zabrinuta jer je teško razlučiti šta Trump govori i šta zapravo radi iza kulisa. Ona kaže da je Trump uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesu SAD-a.

„Pomalo sam zabrinuta jer je teško reći šta Tramp govori, šta zapravo radi i šta radi iza kulisa, stvari koje mi ne možemo da vidimo. On je uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesima Sjedinjenih Država”, kaže ona.

Dok je Trump izabrao istaknutog kineskog tvrdolinijaša Marca Rubija i Michaela Waltza kao potencijalne kandidate za kabinet, njegovi komentari o Tajvanu su nejasni.

Evo Trumpovog odgovora u julu 2023. u intervjuu za Fox News.

„Ne želim da kažem šta mislim. Ako odgovorim na to pitanje, to će me staviti u veoma lošu pregovaračku poziciju”, rekao je Trump.

Michael Cole, geopolitički analitičar, kaže: „U ovom trenutku ne znamo misli li to, kada kaže da želi vratiti Sjedinjene Države na izolacionističku poziciju.”

Stav Kine je jasan sa konferencije za štampu od 7. novembra.

„Kina se čvrsto protivi bilo kakvom obliku službene interakcije između Sjedinjenih Država i Tajvana”, rekao je Mao Ning, portparol Ministarstva vanjskih poslova Kine.

Neki stanovnici Tajvana misle da će vrijednosti demokratskog ostrva pomoći u učvršćivanju odnosa sa SAD-om i državama istomišljenika.

55-godišnji Chen Cheng-yi kaže da Trump želi da se razlikuje od Bidena, tako da ima svoje lične stavove. Ali Chen ne misli da će to uticati na vrijednost Tajvana u SAD-u i na međunarodnom planu.

Stručnjaci se također slažu. Velike promjene u odnosima SAD-a i Tajvana pod sljedećom administracijom nisu vjerovatne.

„Raspoloženje je da ćemo biti veoma pažljivi i veoma budni u vezi sa razvojem(ima), ali ne paničimo. Također, imamo vrlo snažnu dvostranačku podršku u Kongresu, a to uvijek može biti najbolji bastion Tajvana za održavanje i poboljšanje odnosa Tajvan-SAD na različitim poljima”, kaže Lai I-Chung, predsjednik Fondacije Prospect sa sjedištem u Tajvanu.

Dok se Tajvan i dalje priklanja SAD-u i priprema za nadolazeću Trumpovu administraciju, Kina je pojačala vojni pritisak.

Predsjednik Lai Ching-te preuzeo je dužnost u maju – sa vježbama oko Tajvana i upadima obalske straže. Akcije su isto toliko usmjerene na vlasti Tajvana, kao i na glasače, kaže Cole.

„Oni se nadaju da će stvaranje ovog osjećaja borbe i obuzdavanja Tajvana na kraju natjerati tajvanske glasače, ako ne i tajvansku vladu, da se uključe u izbjegavanje rizika”, kaže Cole.

Cole kaže da bi nivo agresije Pekinga prema Tajvanu moao ovisiti o procjeni politike nove Trumpove administracije prema Tajvanu i Kini.

Avion Azerbejdžan Airlinesa srušio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, kažu izvori

Specijalisti za hitne slučajeve na mjestu pada putničkog aviona Azerbejdžanske erlajnse u blizini grada Aktaua na zapadu Kazahstana 25. decembra 2024.
Specijalisti za hitne slučajeve na mjestu pada putničkog aviona Azerbejdžanske erlajnse u blizini grada Aktaua na zapadu Kazahstana 25. decembra 2024.

Avion Azerbejdžan Airlines koji se u srijedu srušio u Kazahstanu oborio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, izjavila su za Reuters četiri izvora u Azerbejdžanu upoznata sa istragom.

Putnički avion Embraer (EMBR3.SA) srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 ljudi, nakon što je skrenuo s područja Rusije u kojem Moskva posljednjih mjeseci koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih bespilotnih.

Avion J2-8243 Azerbejdžan Airlinesa odletio je stotinama kilometara od svoje redovne rute od azerbejdžanskog Bakua do Groznog, u ruskoj Čečeniji, da bi se srušio na suprotnoj obali Kaspijskog mora, nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.

Zvaničnici nisu odmah objasnili zašto je avion preletio more, ali do pada je došlo nakon što su ukrajinski dronovi ovog mjeseca pogodili čečenski region na jugu Rusije. Najbliži ruski aerodrom na trasi aviona zatvoren je u srijedu ujutro.

Ruski, azerbejdžanski i kazahstanski zvaničnici pozvali su na istragu o nesreći.

Rusija kaže da je spriječila ukrajinske zavjere da se ubiju visoki oficiri

Opšti pogled na tornjeve Kremlja i crkvu Ivana Velikog uoči
Opšti pogled na tornjeve Kremlja i crkvu Ivana Velikog uoči

Ruska Federalna služba sigurnosti saopštila je u četvrtak da je osujetila nekoliko zavjera ukrajinskih obavještajnih službi da ubiju visoke ruske oficire i njihove porodice u Moskvi koristeći bombe prikrivene u prenosivi punjač (power bank) ili fascikle s dokumentima.

Dana 17. decembra, ukrajinska obavještajna služba SBU ubila je general-pukovnika Kirilova, načelnika ruskih jedinica za nuklearnu, biološko i hemijsku zaštitu, u Moskvi ispred njegove stambene zgrade detonacijom bombe pričvršćene za električni skuter.

Izvor SBU potvrdio je Reutersu da je ukrajinska obavještajna agencija stajala iza napada. Rusija je rekla da je ubistvo teroristički napad Ukrajine, s kojom je u ratu od februara 2022. godine, i obećala osvetu.

"Federalna služba bezbjednosti Ruske Federacije spriječila je niz pokušaja atentata na visoko rangirano vojno osoblje Ministarstva odbrane", saopštio je FSB.

"Četiri ruska državljana koja su učestvovala u pripremi ovih napada su privedena", navodi se u saopštenju.

Ukrajinska SBU nije odmah odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar.

FSB, glavni nasljednik KGB-a iz sovjetskog doba, rekao je da su ruske državljane regrutovale ukrajinske obavještajne službe.

Jedan od muškaraca je u Moskvi uzeo bombu prikrivena u prenosivi punjač koja je trebala biti pričvršćena magnetima na automobil jednog od najviših zvaničnika Ministarstva odbrane, saopštio je FSB.

Još jedan Rus bio je zadužen za izviđanje visokih ruskih zvaničnika odbrane, navodi se, a jedna zavjera je uključivala isporuku bombe prikrivene u fasciklu s dokumentima.

"Eksplozivna naprava prikrivena u prenosni punjač (power bank), sa pričvršćenim magnetima, morala je biti postavljena ispod službenog automobila jednog od visokih čelnika ruskog ministarstva odbrane", navodi se.

Uhapšen ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić

Arhiv - Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić
Arhiv - Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić uhapšen je zbog sumnje za koruptivna krivična djela, potvrđeno je iz Državnog tužilaštva.

Osim Nešića, uhapšeni su i direktor „Puteva Republike Srpske” Milan Dakić, Mladen Lučić i još četiri osobe koje su pod istragom Tužilaštva i Uprave za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).

Prema saopćenju, sumnjiče se da su kao rukovodioci „Puteva RS“ i lica koja su poslovala sa ovim preduzećem, počinili krivična djela – udruženje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, te primanje mita.

Više detalja iz Tužilaštva BiH nisu iznijeli.

O hapšenju Nešića oglasio se Milorad Dodik na Twitteru, koji smatra da je Tužilaštvo BiH pokazalo da je postalo instrument pojedinih stranih ambasada i sarajevska političke javnosti za obračun s RS.

„Ovakav način rada predstavlja progon kadrova iz Republike Srpske s ciljem njene destabilizacije”, rekao je Dodik.

Iz MUP-a RS su samo potvrdili da je privedeno sedam osumnjičenih u akciji „Tunel 2” i da su u toku su pretresi stambenih i poslovnih jedinica na području Banjaluke, Istočnog Sarajeva i Bijeljine.

Detektor je ranije izvjestio da je Nešić kao vršilac dužnosti direktora „Puteva RS” saslušan 2018. u Policijskoj upravi Istočno Sarajevo zbog sumnje da je počinio krivično djelo prinuda.

Tri bebe umrle od smrzavanja u šatorskim kampovima u Gazi posljednih dana

Arhiv - Pogled na improvizovani šatorski kamp u kojem borave Palestinci raseljeni zbog izraelskog bombardovanja pojasa Gaze, u oblasti Muwasi, južna Gaza, 1. januar 2024.
Arhiv - Pogled na improvizovani šatorski kamp u kojem borave Palestinci raseljeni zbog izraelskog bombardovanja pojasa Gaze, u oblasti Muwasi, južna Gaza, 1. januar 2024.

Beba je umrla od smrzavanja s utorka na srijedu u Gazi, dok se Izrael i Hamas međusobno optužuju da komplikuju napore za prekid vatre koji bi mogli zaustaviti 14-mjesečni rat.

Beba stara 3 sedmice bila je treća koja je umrla od hladnoće u šatorskim kampovima u Gazi posljednjih dana, rekli su doktori.

Izraelsko bombardovanje i kopnena invazija na Gazu ubili su više od 45.000 Palestinaca, više od polovine su žene i djece, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između boraca i civila.

Ofanziva je izazvala široko rasprostranjena razaranja i raselila oko 90 posto od 2,3 miliona stanovnika Gaze, često više puta.

Stotine hiljada osoba smještene su u šatorske kampove duž obale dok nastupa hladna zima. Grupe za pomoć se bore da dostave hranu i zalihe i kažu da nedostaje deka, tople odjeće i drva.

Izrael je povećao količinu pomoći, u prosjeku 130 kamiona dnevno ovog mjeseca, u odnosu na oko 70 dnevno u oktobru i novembru. Ipak, količina je i dalje znatna manja od prethodnih mjeseci, a Ujedinjene nacije kažu da nisu u mogućnosti podijeliti više od polovine pomoći jer izraelske snage uskraćuju dozvolu da se kreću unutar Gaze ili zbog neobuzdanog bezakonja i krađe iz kamiona.

Otac tronedjeljne Sile, Mahmoud al-Faseeh, zamotao ju je u deku kako bi pokušao da je ugrije u njihovom šatoru u oblasti Muwasi izvan grada Khan Younis, ali to nije bilo dovoljno, rekao je za Associated Press.

Rekao je da šator nije bio zaštićen od vjetra i da je tlo bilo hladno, jer su temperature u utorak navečer pale na 9 stepeni Celzijusa.

„Bilo je jako hladno preko noći i kao odrasli nismo to mogli ni podnijeti. Nismo se mogli ugrijati”, rekao je.

Sila se budila plačući tri puta preko noći, a ujutro su je zatekli kako ne reaguje, ukočenog tijela.

„Bila je kao drvo”, rekao je al-Faseeh.

Hitno su je prevezli u poljsku bolnicu gdje su ljekari pokušali da je ožive, ali su joj pluća već bila oštećena.

Ahmed al-Farra, direktor dječijeg odjela u bolnici Nasser u Khan Younisu, potvrdio je da je beba umrla od hipotermije. Rekao je da su još dvije bebe - jedna stara 3 dana, druga mjesec dana - dovedene u bolnicu u posljednjih dana nakon što su umrle od hipotermije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG