Sutkinja Sena Uzunović je nakon izlaganja završnih riječi 19. februara izricanje presude zakazala za srijedu, 26. februara.
Dodik i ljudi u vlasti koji ga okružuju najavili su radikalne poteze u slučaju osuđujuće presude. Sam Dodik je otišao toliko daleko da je prijetio raspadom države ako bude osuđen ili mu bude zabranjeno političko djelovanje. Slične prijetnje ponovio je i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Dodikova važnost u domaćoj politici i pritisci koje je pravio na sudije, dok su se njegove pristalice okupljale ispred zgrade Suda Bosne i Hercegovine, napravili su ovo suđenje jednim od najpraćenijih u poslijeratnom periodu države. Takva bi mogla biti i presuda koju će u srijedu izreći sutkinja Uzunović.
Novinari Detektora ispratili su svako ročište u ovom predmetu.
Za šta je optužen Dodik?
U ljeto 2023. godine Dodik je vodio još jednu od svojih bitki s visokim predstavnikom. Narodna skupština usvojila je zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u “Službenom glasniku”. Prije nego što je stupio na snagu, visoki predstavnik Christian Schmidt je poništio taj zakon. Kada je Dodik najavio da će potpisati ukaz o proglašenju zakona iako je on poništen, Schmidt je izmijenio Krivični zakon BiH tako da je nepoštivanje odluka visokog predstavnika učinio krivičnim djelom.
Prkoseći ovim odlukama, Dodik je ipak potpisao ukaz o proglašenju dva poništena zakona. Dva rukovodioca “Službenog glasnika” podnijela su ostavku u samo nekoliko mjeseci pa je na kraju Miloš Lukić, kao vršilac dužnosti direktora, usvojene zakone objavio u “Službenom glasniku”.
Tužilaštvo je nekoliko mjeseci poslije, u septembru 2023. godine, protiv njih dvojice podiglo optužnicu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, ali je Sud BiH ovu optužnicu vratio na doradu.
Dodik i Lukić su optuženi da su od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu dva zakona, nastavili s pravnim radnjama ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Prema prvoj tački optužnice, Dodik je, koristeći službene ovlasti, donio ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koji je svojeručno potpisao, a što je Narodna skupština usvojila 21. juna, na taj način ne primjenjujući i ne provodeći odluku visokog predstavnika kojom se obustavlja zakonodavni postupak donošenja navedenog zakona, kao i ukaz.
Tužioci su u optužnici tvrdili da je Dodik bio svjestan da su odluke visokog predstavnika obavezujuće u skladu s njegovim ovlaštenjima. Dodik je od početka osporavao Schmidtov mandat tvrdeći da nisu ispoštovane procedure za imenovanje u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
U drugoj tački se navodi da je Lukić, kao vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika Republike Srpske”, 9. jula potpisao obrazac kojim je omogućio objavljivanje odluka i zakona koje mu je proslijedio Dodik.
“Dodik i Lukić, kao službene osobe u institucijama Republike Srpske, nisu primijenili i proveli odluke visokog predstavnika za BiH”, stoji u optužnici, u kojoj se dodaje da su počinili krivično djelo “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”.
Tužioci Tužilaštva BiH optužnicom su predložili da se Dodiku i Lukiću izrekne mjera sigurnosti zabrane obavljanja funkcije.
Kakvu kaznu može dobiti?
Krivični zakon BiH za nepoštivanje odluka visokog predstavnika predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u završnoj riječi je zatražilo da optuženima budu izrečene strožije kazne, bliže zakonskom maksimumu, kao i mjere prestanka obavljanja funkcije, te zabrana vršenja službene dužnosti na period od deset godina.
Odbrane su u završnim riječima, koje su iznesene 19. februara, zatražile oslobađajuću presudu, između ostalog navodeći da Christian Schmidt nema zakonodavna ovlaštenja.
U decembru su Odbrane uložile set dokaza kojima nastoje osporiti legalnost imenovanja Christiana Schmidta na poziciju visokog predstavnika. Ranije je Tužilaštvo dokazivalo da Dodik nije poštovao njegove odluke.
U slučaju osuđujuće kazne zatvora do godinu dana, Dodik bi imao mogućnost da otkupi takvu kaznu i ne ode u zatvor.
Dodik može biti osuđen i na uslovnu kaznu, koja bi značila da je proglašen odgovornim ali ne bi služio zatvorsku kaznu. U tom slučaju bi bio određen period u kojem ne smije ponoviti krivično djelo odnosno suprotstavljati se odlukama visokog predstavnika, jer bi tako mogao preinačiti svoju kaznu u zatvorsku.
Zabrana političkog djelovanja može se izreći u slučaju osuđujuće presude.
Ovo će biti prva presuda za novo krivično djelo “nepoštivanje odluka visokog predstavnika”.
U srijedu će biti saopštena prvostepena presuda, koja nije pravosnažna, i Dodik ne bi snosio posljedice sve dok se ne izrekne drugostepena, odnosno pravosnažna presuda. Iz ranije prakse Suda BiH vjerovatno će proteći nekoliko mjeseci do drugostepene presude.
Kako je izgledalo suđenje?
Suđenje je počelo u februaru 2024. nakon više pomjeranja.
Krajem prošle godine predmet je bio u zastoju, zbog operacije Dodika, iako je vještak ustanovio da je sposoban da prati suđenje, njegova Odbrana je tvrdila da je nalaz vještaka u suprotnosti s otpusnim pismom. Ranije je postupak razdvojen u odnosu na Lukića zbog njegovog zdravstvenog stanja, ali je kasnije ponovo spojen. Iako je razmatrano ponovno razdvajanje postupka, to drugog puta nije učinjeno kada je Dodik bio na liječenju.
Prije ovoga, suđenje je često otkazivano i pomjerano, uglavnom na zahtjev Odbrane, zbog Dodikovih sastanaka.
Prije i tokom svakog ročišta, desetine Dodikovih sljedbenika okupljalo se ispred Suda BiH a njegovi najbliži saradnici suđenje su pratili iz galerije sudnice. Gotovo nakon svakog ročišta Dodik je pravio konferenciju za novinare, na kojima je kritikovao Sud BiH i pravio pritisak na sudije.
Kakvi su dokazi izneseni?
Tužilaštvo je među dokazima uložilo odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kojima se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, koje je Narodna skupština RS-a usvojila na sjednicama održanim u junu 2023.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je saslušalo mali broj svjedoka, među kojima pripadnike Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) koji su saslušavali tada osumnjičene Dodika i Lukića, te uložilo set dokaza u odgovoru na ranije prigovore Odbrana na autentičnost Dejtonskog sporazuma.
Dodik je na ročištu svjedočio u svoju korist, kada je izjavio da je potpisao ukaze o spornim zakonima prije nego što je bio zvanično upoznat da su objavljene izmjene po kojima je nepoštivanje odluka visokog predstavnika krivično djelo.
“Ja sam ukaz potpisao dan prije nego što je meni taj ‘Službeni glasnik’ predočen”, rekao je Dodik i precizirao u nastavku svjedočenja da je to bilo nekoliko dana kasnije od stupanja na snagu.
Njegova Odbrana je kao svjedoke izvela savjetnike, koji su posvjedočili kako su Dodika savjetovali da potpiše ukaze o dva zakona, navodeći da Ustav ne poznaje mogućnost nepotpisivanja ukaza i da bi, ako to ne učini, mogao odgovarati.
Odbrana Dodika je ulagala i zapise sa sjednica UN-a, kako bi dokazali da Christian Schmidt nije legalno postavljen za visokog predstavnika.
Dodikova Odbrana je u toku postupka propitivala ratnu prošlost sutkinje Suda BiH Sene Uzunović, tražila izuzeća, a nakon jednog od ročišta prvooptuženi je u izjavama vršio pritisak i na glavnog tužioca Milanka Kajganića.
Na upit Detektora Sudu zašto mu se, kako je to bio ranije slučaj s nekim predmetima, nije zabranilo istupanje u medijima o predmetu, rečeno je da odluku o tome donosi sudija– što se do danas nije desilo.
Zašto je ovo suđenje važno?
Osim što izaziva veliko interesovanje javnosti, suđenje Miloradu Dodiku moglo bi prethoditi novoj krizi u Bosni i Hercegovini ali je u isto vrijeme i test za domaće pravosuđe.
Dodik je godinama osporavao nadležnosti državnog pravosuđa i svojim nastupima pokušao stvoriti utisak da je iznad zakona i vladavine prava.
U ovom slučaju čak je sam protiv sebe podnio krivičnu prijavu kako bi pokazao slabosti državnog pravosuđa.
Samo podizanje optužnice protiv Dodika povratilo je dio izgubljenog povjerenja građana u državno pravosuđe i uopšte domaće tužioce i sudije. U demokratskim društvima suđenja i presude najvišim zvaničnicima pokazuju da niko nije iznad zakona.
Ali Dodik je već nekoliko puta ponovio da neće poštovati presudu ako bude osuđujuća i da neće ići u zatvor. Danima prije presude on najavljuje donošenje radikalnih odluka koje podsjećaju na pokretanje secesije Republike Srpske od BiH ukoliko bude osuđen. Rekao je da presuda može zadati “smrtni udarac BiH”. Narodna skupština najavila je niz odluka a boračka udruženja su na društvenim mrežama iskazivala svoju lojalnost i podršku predsjedniku entiteta.
Tako će presuda testirati ne samo snagu državnog pravosuđa nego uopšte vladavinu zakona u BiH. Odgovornost na sutkinji Uzunović i budućim sudijama koji budu donosili konačne odluke jeste ogromna, za premalo podrške koju dobijaju od pravosudne zajednice i društva.
Šta će se dalje dešavati?
Sud će 26. februara prvo donijeti nepravosnažnu prvostepenu presudu koja neće imati posljedice po Dodika sve dok se ne donese pravosnažna presuda.
Sud ima pravo da donese privremenu mjeru poput određenih zabrana za Dodika dok se ne donese drugostepena presuda, ali ranije takve odluke u slučajevima visokopozicioniranih optuženih bile su rijetke, kako bi se smanjile moguće posljedice zbog kojih optuženi mogu tražiti odštetu od države u slučaju kasnije oslobađajuće presude.
Nakon presude, tužioci i advokati optuženih, od trenutka kada prime otpravak presude, imaju dvije sedmice da izjave žalbe, koje Sud potom razmatra. Ne postoji najava datuma niti javno izricanje drugostepene presude. Ona se donosi i saopštava strankama u postupku, a potom i javnosti.
Prema dosadašnjoj praksi Suda BiH, obično protekne nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci između prvostepene i drugostepene presude.
Drugostepena presuda je obično i konačna, odnosno pravosnažna, osim u slučaju da prvostepena presuda bude oslobađajuća a drugostepena osuđujuća. Tada tužioci nemaju pravo žalbe, ali ima Dodikova Odbrana, što će značiti trećestepeni postupak.
Dodik će u slučaju osuđujuće presude imati pravo žalbe Ustavnom sudu, ali ova žalba ne odlaže izvršenje konačne pravosnažne presude.
