34-godišnji Evens je jedan od sve većeg broja ljudi iz karipske zemlje koju razara kriza, i koji pokušava da ostvari nešto što aktivisti nazivaju "meksičkim snom" - da izgradi život u zemlji koja je migrantima tradicionalno služila samo za brzi prolaz ka SAD.
"Želio sam da odem u Sjedinjene Države ali ne mislim da postoji druga zemlja koja nudi iste mogućnosti kao Meksiko u ovom trenutku", kaže on, koji se nada da će mu se njegova partnerka i mala kćerka uskoro pridružiti u glavnom gradu Meksika.
"U Meksiku vas prihvataju, ne samo Haićane, nego sve strance", izjavio je za AFP.
"Rade sve da vam omoguće da legalno dobijete dokumenta, a sa tim papirima možete da dovedete porodicu da živi sa vama", izjavio je.
Haiti je najsiromašnija zemlja zapadne hemisfere. Bezbjednost u zemlji je loša, godinama je potresa nasilje zbog bandi, a politički, ekonomoski i sistem javnog zdravlja su također urušeni. Luxama je prošle godine napustio zemlju nakon što je jedna banda otela njegovog rođaka i sestru njegove djevojke, koji su pušteni nakon što su platili otkup.
U to vrijeme, ambasada Meksika je bila jedina otvorena ambasada u Port-au-Princeu da procesira njegov zahtjev za vizu.
On nada radi u Meksiko Cityju kao montažer u kompaniji za video produkciju - kao jedan od 141.000 ljudi koji su potražili utočište u toj latinoameričkoj zemlji 2023. godine, a mahom dolaze iz Haitija, Hondurasa i Kube.
U nedavnom razgovoru sa roditeljima na Haitiju pitao je kakva je situacija kod kuće.
"Znaš i sam, sine - ima puno problema", odgovorio je njegov otac.
Haiti je potonuo još dublje u haos poslije ubistva predsjednika Jovenela Moisea 2021.
Bande vršljaju skoro bez kontrole u velikim dijelovima zemlje, a stopa ubistava na Haitiju je skoro udvostručena prošle godine na blizu 4.800, prema izvještaju UN-a koji je objavljen prošlog mjeseca.
U oktobru, Savjet bezbjednosti UN je odobrio raspoređivanje međunarodnih snaga da pomognu u uspostavljanju reda.
"Skoro je nemoguće živjeti na Haitiju", kaže Luxama, koji se plašio da će biti nemoćan da pomogne svojoj porodici kada joj zaprijeti opasnost.
"Meksički san postoji"
Migracija sa Haitija nije novi fenomen za Meksiko.
U septembru 2021. godine, posle smrtonosnog zemljotresa, hiljade haićanskih migranata su preplavile gradi Ciudad Acuna na granici Meksika i SAD, u nadi da će preći na američko tlo.
Zajednica Haićana već su postojale u Tijuani, na meksičko-američkoj granici, i južnom gradu Tapachuli, gdje su se hiljade okupile tražeći dozvolu da putuju kroz Meksiko ka SAD.
Ovih dana, Haićani su sve prisutniji u Meksiko Cityju, a mnogi obavljaju slabo plaćene, neformalne poslove. Neki spavaju na ulicama, u improvizovanim kampovima.
Promjena pravila i "militarizacija" na južnoj američkoj granici su jedan od razloga zbog kojih migranti ostaju u Meksiku", kaže Rafael Velasquez, direktor humanitarne grupe Međunarodni spasilački komitet.
"Mnogi ljudi tu dođu i kada vide da postoje mogućnosti, da 'meksički san' postoji, odluče da probaju da ga ostvare", izjavio je.
Iako Sjedinjene Države dozvoljavaju hiljadama Haićana čija su putna dokumenta istekla da ostanu u zemlji, to se odnosi samo na one koji su stigli prije 6. novembra 2022.
Na ulicama meksičke prijestolnice, petero Haićana buši asfalt da bi instalirali cijevi blizu napuštenog bioskopa. Jedan od njih, koji se predstavio kao Joni a govori španski, ima ulogu prevodioca između poslodavaca i ostalih radnika, koji govore haićanski kreolski jezik.
On je dio talasa Haićana koji su stigli prvo u Brazil, poslije razornog zemljotresa na Haitiju 2010. godine, u kome je poginulo više od 300.000 ljudi.
Za vrijeme pandemije Covida 19, mnogi su se uputili sjeverno od Brazila kao i Čilea, navodeći kao razloge diskriminaciju i teškoću da dobiju pravnni status, navodi Human Rights Watch.
Svakog dana, Joni putuje nekoliko sati metroom do svog radnog mjesta i nazad, a ponekad dannima čeka da mu se isplati plata.
Iako je prvo želio da ode u SAD, kaže da je ostao u Meksiku jer će odatle "jednog dana biti lakše da se vrati u Haiti".
