Izdvojeno
Migranti ostaju u privremenom kampu Lipa
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH) Selmo Cikotić i predstavnici Unsko-sanskog kantona (USK), dogovorili su u nedjelju, 3. januara da će stotine migranata koji borave u prihvatnom centru Lipa ostati na ovoj lokaciji dok se kamp adekvatno ne osposobi i postigne dogovor o ravnomjernoj raspodjeli tereta migrantske krize na sve dijelove države.
Cikotić je posjetio kamp Lipa i sastao se sa vlastima USK, nakon što su šef delegacije Evropske unije u BiH i austrijski, njemački i italijanski ambasadori zatražili da se iznađu hitna rješenja za „izuzetno zabrinjavajuću migracijsku situaciju“ u ovom kantonu, na sjeverazapadu BiH.
“Mora se taj teret ravnomjerno rasporediti na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine i namjera nam je da što prije stvorimo ovdje uslove za boravak migranata koji su sad na otvorenom i promrzli, a da se što prije onda iniciraju sveobuhvatni pregovori, odnosno razgovori na nivou BiH o otvaranju privremenih prihvatnih centara i u drugim dijelovima BiH,” izjavio je ministar sigurnosti Selmo Cikotić.
Skoro hiljadu migranata i izbjeglica još jednu noć su proveli pod otvorenim nebom nakon što su Oružane snage BiH postavile šatorsko naselje koje je izgorjelo u požaru 23. decembra.
Oni su tokom posjete bh. zvaničnika 3. januara prosvjedovali, a na transparentima koje su istakli mogle su se pročitati poruke na engleskom “Želimo pomoć EU”, te “Mi nismo životinje, mi smo ljudska bića”.
Blizu hiljadu migranata i izbjeglica koji su trebali biti premješteni u fabriku Bira u Bihaću, udaljnom tridesetak kilometara od Lipe, već nekoliko dana čekaju rješenje za smještaj u lošim uvjetima koji su dodatno pogoršani kišom koja pada danima.
"Situacija je potpuno neprihvatljiva. Životi i osnovna ljudska prava nekoliko stotina ljudi ozbiljno su ugroženi. Bosna i Hercegovina je potpisnica međunarodnih instrumenata za ljudska prava i mora ispuniti svoje obaveze, kao zemlja koja teži članstvu u EU,” izjavio je Johann Sattler, šef delegacije EU u pisanoj izjavi nakon sastanka sa Cikotićem 2. januara.
Kazao je kako je angažovanje Oružanih snaga BiH koje su obezbijedile neophodne šatore za privremeno sklonište migranata bio je prijeko potreban korak i pozvao vlasti na hitno djelovanje, posebno u osiguravanju priključaka za vodu i struju na lokalitetu privremenog kampa.
„Osnovni životni uslovi trebaju uvijek biti osigurani,“ rekao je Sattler i dodao kako je i dalje potrebno iznaći dugoročnije rješenje za nekoliko stotina ljudi u ovom kampu.
Noć prije izbijanja požara u privremenom prihvatnom centru Lipa, predstavnici Međunarodne organizacije za migracije (IOM) počeli sa povlačenjem osoblja iz kampa, najavljujući da prestaju sa svim uslugama koje su proteklih osam mjeseci pružali migrantima u tom kampu.
Vijeće ministara BiH je na sjednici u četvrtak, 31. decembra, donijelo odluku o smještanju migranata i izbjeglica iz kampa Lipa u objekat Bira u Bihaću, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa ministar sigurnosti Selmo Cikotić.
Odlukom od 11. marta 2019. godine, Vijeće ministara BiH odredilo lokaciju bivše tvornice Bira u Bihaću kao privremeni prihvatni centar za smještaj migranata, međutim lokalne vlasti i stanovništvo usprotivile su se ovoj odluci.
Prema procjenama, radovi na opremanju Lipe bi mogli biti završeni do kraja aprila ove godine, te je do tada kao alternativni centar predloženo korištenje Bire.
Operativna grupa za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na području Unsko-sanskog kantona (USK), jednog od 10 kantona Federacije Bosne i Hercegovine (BiH), na sastanku u četvrtak, 31. decembra, zatražila je od Vijeća ministara BiH da hitno nađu novu lokaciju za smještaj migranata i izbjeglica izvan ovog kantona.
Međutim, i pokušaj da se stotine ljudi izmjesti u bivšu vojnu kasarnu Bradina, na jugu BiH, propao je nakon što su se vlasti Hercegovačko-neretvanskog kantona suprotstavile prihvatu migranata.
Kamp Bira je zatvoren u septembru, odakle su migranti izmješteni u prihvatni centar Lipa.
See all News Updates of the Day
Amerikanci su iscrpljeni od politike, sve manje prate vijesti
Kao demokrata koji se udubio u političke vijesti tokom predsjedničke kampanje, Ziad Aunallah ima mnogo zajedničkog sa mnogim Amerikancima u postizbornom periodu. Prestao je da prati šta se dešava.
„Ljudi su psihički iscrpljeni”, kaže Aunulah (45) iz San Dijega. „Svi znaju šta dolazi i mi jednostavno uzimamo malo slobodnog vremena.”
Podaci o gledanosti televizija — a sada i nova anketa AP-a i američkog Centra za istraživanje javnog mnjenja (NORC) — jasno ilustruju taj fenomen. Prema anketi, oko dvije trećine punoljetnih Amerikanaca kažu da su nedavno osjetili potrebu da ograniče praćenje vijesti o vladi i politici zbog preopterećenosti.
Manji procenti Amerikanaca ograničavaju praćenje vijesti o sukobima u drugim dijelovima svijeta, ekonomiji ili klimatskim promjenama, pokazala je anketa.
Vijesti o izborima na CNN-u i MSNBC-u oduzimale su previše vremena Samu Gudeu prije izbora, kaže ovaj 47-godišnji električar iz Lincolna u Nebraski.
„Posljednja stvar koju sada želim da gledam je period između dvije vlasti”, navodi ovaj demokrata, koji nije pristalica novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.
Demokrate se povlače više od republikanaca
Anketa, sprovedena početkom decembra, pokazala je da oko sedam od 10 demokrata kažu da će manje pratiti političke vijesti. Procenat nije tako visok za republikance, koji imaju razloga da slave Trumpovu pobjedu. Ipak, oko šest od 10 republikanaca kažu da su takođe osjetilli potrebu da malo odmore, a procent je sličan i za nezavisne birače.
Razlike su daleko veće za TV mreže koje su zaokupljene političkim vijestima.
Nakon izborne noći do 13. decembra, gledanost MSNBC-a u udarnom terminu bila je u prosjeku 620.000, što je 54% manje u odnosu na predizborni period ove godine, saopštila je kompanija Nilsen. U istom vremenskom periodu, CNN-ov prosjek od 405.000 gledalaca pao je za 45%.
Na kanalu Foks njuz, omiljenoj informativnoj mreži Trumpovih pristalica, postizborni prosjek od 2,68 miliona gledalaca veći je za 13%, rekao je Nielsen. Nakon izbora, 72% ljudi koji su uveče gledali jednu od te tri kablovske mreže gledali su Fox News, u poređenju sa 53% prije izbornog dana.
Pad gledanosti za televizije naklonjene kandidatu koji je izgubio nisu novi trend. MSNBC je imao sličnih problema nakon što je Trump izabran 2016. godine. Foxu se to dogodilo 2020. godine, iako je situacija tu bila nešto komplikovanija - mnogi njegovi gledaoci tada su bili ogorčeni nakon što je mreža u izbornoj noći među prvima objavila da je u Arizoni najviše glasova dobio demokratski kandidat Joe Biden, pa su počeli da traže alternative.
MSNBC je imao problema sa ljutnjom gledalaca i nakon što su voditelji jutarnjeg programa Joe Scarborough i Mika Brzezinski posjetili Trumpa, nedugo nakon njegove pobjede na izborima 8. novembra. Iako je gledanost te emisije pala 35% od dana izbora, to je manji pad u odnosu na gledanost mreže u udarnom terminu.
CNN ističe da, iako imaju probleme sa gledanosti televizije, njihovi streaming i digitalni rejtinzi su konstantni.
Da li će interesovanje biti veće kada Trump preuzme dužnost?
MSNBC možda može pronaći utjehu u prošlosti. Prethodnih godina, gledanost televizijskih mreža bi se vratila kada se smanji depresija nakon izbornog poraza.
„Nemate izbora. Bez obzira da li želite to da čujete ili ne, to se dešava. Ako vam je stalo do vaše zemlje, nemate izbora nego da obratite pažnju”, kaže Aunallah o svom ponovnom praćenju političkih vijesti.
Ipak, to možda neće biti tako jednostavno. MSNBC-jev pad je već nego što je bio 2016. godine; a postoji i pitanje da li će Trumpovi protivnici htjeti da budu angažovani kao što su bili tokom njegovog prvog mandata. Ljudi takođe sve više ukidaju pretplate na kablovske televizije, iako MSNBC vjeruje da je spriječio ovaj trend.
Također, MSNBC se suočava sa korporativnim promjenama, jer je matična kompanija Comcast prošlog mjeseca objavila da će ta mreža postati dio nove kompanije, čime će dobiti novo rukovodstvo i biti razdvojena od mreže NBC News.
Anketa pokazuje da Amerikanci generalno žele da javne ličnosti manje govore o politici. Nakon izborne sezone u kojoj su glasovi poznatih ličnosti poput Taylor Swift dospjeli u prvi plan, istraživanje je pokazalo da Amerikanci češće ne odobravaju nego što odobravaju kada slavne ličnosti, velike kompanije i profesionalni sportisti pričaju o politici.
Gude, koji traži i druge načine da dođe do vijesti koje ga zanimaju, poput YouTubea, kaže da će MSNBC uvijek imati tvrdokornu publiku koja mrzi Trumpa, ali da ako žele da prošire tu publiku „onda moraju razgovarati o problemima i prestati pričati o Trumpu."
Kathleen Kendrick (36), prodavačica iz Colorada, koja je registrovana kao nezavisna glasačica, kaže da želi više dubine kada gleda vijesti, te da je veliki dio onoga što vidi jednostranost i plitkost.
„Dobijate priču, ali samo dio priče”, kaže ona. „Bilo bi lijepo kada biste dobili obje strane i više istraživanja.”
Aunallah također traži veću dubinu i raznolikost i kaže da ga više ne zanima da „gleda kako ljuti čovjek na uglu viče na mene”.
„Nekako su oni sami krivi što ne gledam”, dodao je. „Osjećam kao da su sve ovo vrijeme proveli pričajući o izborima. Toliko su se fokusirali na to da kada se glavni događaj završi, zašto bi ljudi željeli da nastave da gledaju?”
Anketa je sprovedena među 1.251 punoljetnom osobom, od 5. do 9. decembra 2024.
Kash Patel vidi jasan put za reformu FBI poslije najave direktora Wrayja da podnosi ostavku
Napor novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da preoblikuje američku vladu trebao bi da obuhvati jednu od vodećih agencija za provođenje zakona i obavještajnih službi u zemlji. Novinar Jeff Seldin izvještava o Trumpovom izboru Kasha Patela da vodi i reformiše FBI.
Tajvan se priprema za novi Trumpov mandat usred sve većeg kineskog vojnog pritiska
Dok svijet čeka povratak novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u Bijelu kuću sljedećeg mjeseca, Tajvan se nalazi između rastuće kineske agresije i neizvjesnosti oko odnosa SAD-a i Tajvana.
Od vojnog osoblja do civila, stanovnici Tajvana se pripremaju za neizvjesnu budućnost s novim predsjednikom SAD-a koji će uskoro preuzeti dužnost i sve veći pritisak iz Kine.
Peking smatra samoupravni Tajvan dijelom Kine i kaže da će upotrijebiti silu ako bude potrebno.
Dok je predsjednik Joe Biden opetovano govorio da će SAD priteći u pomoć Tajvanu ako Kina napadne, novoizabrani predsjednik Trump je sugerirao da bi Tajvan trebao platiti SAD-u za svoju odbranu.
28-godišnja stanovnica Tajpeja Angel Chi kaže da je zabrinuta jer je teško razlučiti šta Trump govori i šta zapravo radi iza kulisa. Ona kaže da je Trump uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesu SAD-a.
„Pomalo sam zabrinuta jer je teško reći šta Tramp govori, šta zapravo radi i šta radi iza kulisa, stvari koje mi ne možemo da vidimo. On je uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesima Sjedinjenih Država”, kaže ona.
Dok je Trump izabrao istaknutog kineskog tvrdolinijaša Marca Rubija i Michaela Waltza kao potencijalne kandidate za kabinet, njegovi komentari o Tajvanu su nejasni.
Evo Trumpovog odgovora u julu 2023. u intervjuu za Fox News.
„Ne želim da kažem šta mislim. Ako odgovorim na to pitanje, to će me staviti u veoma lošu pregovaračku poziciju”, rekao je Trump.
Michael Cole, geopolitički analitičar, kaže: „U ovom trenutku ne znamo misli li to, kada kaže da želi vratiti Sjedinjene Države na izolacionističku poziciju.”
Stav Kine je jasan sa konferencije za štampu od 7. novembra.
„Kina se čvrsto protivi bilo kakvom obliku službene interakcije između Sjedinjenih Država i Tajvana”, rekao je Mao Ning, portparol Ministarstva vanjskih poslova Kine.
Neki stanovnici Tajvana misle da će vrijednosti demokratskog ostrva pomoći u učvršćivanju odnosa sa SAD-om i državama istomišljenika.
55-godišnji Chen Cheng-yi kaže da Trump želi da se razlikuje od Bidena, tako da ima svoje lične stavove. Ali Chen ne misli da će to uticati na vrijednost Tajvana u SAD-u i na međunarodnom planu.
Stručnjaci se također slažu. Velike promjene u odnosima SAD-a i Tajvana pod sljedećom administracijom nisu vjerovatne.
„Raspoloženje je da ćemo biti veoma pažljivi i veoma budni u vezi sa razvojem(ima), ali ne paničimo. Također, imamo vrlo snažnu dvostranačku podršku u Kongresu, a to uvijek može biti najbolji bastion Tajvana za održavanje i poboljšanje odnosa Tajvan-SAD na različitim poljima”, kaže Lai I-Chung, predsjednik Fondacije Prospect sa sjedištem u Tajvanu.
Dok se Tajvan i dalje priklanja SAD-u i priprema za nadolazeću Trumpovu administraciju, Kina je pojačala vojni pritisak.
Predsjednik Lai Ching-te preuzeo je dužnost u maju – sa vježbama oko Tajvana i upadima obalske straže. Akcije su isto toliko usmjerene na vlasti Tajvana, kao i na glasače, kaže Cole.
„Oni se nadaju da će stvaranje ovog osjećaja borbe i obuzdavanja Tajvana na kraju natjerati tajvanske glasače, ako ne i tajvansku vladu, da se uključe u izbjegavanje rizika”, kaže Cole.
Cole kaže da bi nivo agresije Pekinga prema Tajvanu moao ovisiti o procjeni politike nove Trumpove administracije prema Tajvanu i Kini.
Avion Azerbejdžan Airlinesa srušio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, kažu izvori
Avion Azerbejdžan Airlines koji se u srijedu srušio u Kazahstanu oborio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, izjavila su za Reuters četiri izvora u Azerbejdžanu upoznata sa istragom.
Putnički avion Embraer (EMBR3.SA) srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 ljudi, nakon što je skrenuo s područja Rusije u kojem Moskva posljednjih mjeseci koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih bespilotnih.
Avion J2-8243 Azerbejdžan Airlinesa odletio je stotinama kilometara od svoje redovne rute od azerbejdžanskog Bakua do Groznog, u ruskoj Čečeniji, da bi se srušio na suprotnoj obali Kaspijskog mora, nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.
Zvaničnici nisu odmah objasnili zašto je avion preletio more, ali do pada je došlo nakon što su ukrajinski dronovi ovog mjeseca pogodili čečenski region na jugu Rusije. Najbliži ruski aerodrom na trasi aviona zatvoren je u srijedu ujutro.
Ruski, azerbejdžanski i kazahstanski zvaničnici pozvali su na istragu o nesreći.
Rusija kaže da je spriječila ukrajinske zavjere da se ubiju visoki oficiri
Ruska Federalna služba sigurnosti saopštila je u četvrtak da je osujetila nekoliko zavjera ukrajinskih obavještajnih službi da ubiju visoke ruske oficire i njihove porodice u Moskvi koristeći bombe prikrivene u prenosivi punjač (power bank) ili fascikle s dokumentima.
Dana 17. decembra, ukrajinska obavještajna služba SBU ubila je general-pukovnika Kirilova, načelnika ruskih jedinica za nuklearnu, biološko i hemijsku zaštitu, u Moskvi ispred njegove stambene zgrade detonacijom bombe pričvršćene za električni skuter.
Izvor SBU potvrdio je Reutersu da je ukrajinska obavještajna agencija stajala iza napada. Rusija je rekla da je ubistvo teroristički napad Ukrajine, s kojom je u ratu od februara 2022. godine, i obećala osvetu.
"Federalna služba bezbjednosti Ruske Federacije spriječila je niz pokušaja atentata na visoko rangirano vojno osoblje Ministarstva odbrane", saopštio je FSB.
"Četiri ruska državljana koja su učestvovala u pripremi ovih napada su privedena", navodi se u saopštenju.
Ukrajinska SBU nije odmah odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar.
FSB, glavni nasljednik KGB-a iz sovjetskog doba, rekao je da su ruske državljane regrutovale ukrajinske obavještajne službe.
Jedan od muškaraca je u Moskvi uzeo bombu prikrivena u prenosivi punjač koja je trebala biti pričvršćena magnetima na automobil jednog od najviših zvaničnika Ministarstva odbrane, saopštio je FSB.
Još jedan Rus bio je zadužen za izviđanje visokih ruskih zvaničnika odbrane, navodi se, a jedna zavjera je uključivala isporuku bombe prikrivene u fasciklu s dokumentima.
"Eksplozivna naprava prikrivena u prenosni punjač (power bank), sa pričvršćenim magnetima, morala je biti postavljena ispod službenog automobila jednog od visokih čelnika ruskog ministarstva odbrane", navodi se.
