Saopštenje Microsofta ukazuje na to koliko su savjetnici oba izborna štaba u opasnosti od digitalnih špijuna širom svijeta uoči predsjedničkih izbora 3. novembra.

Potpredsjednik Microsofta za bezbjednost korisnika Tom Burt saopštio je da je grupa ruskih špijuna u cyber prostoru, koja se miješala i u izbore 2016. godine, pokušavala protekle godine da hakuje naloge političkih savjetnika republikanaca i demokrata, kao i aktivističkih i tink-tenk organizacija.

Burt je naveo da su i kineski hakeri ciljali osobe "tijesno povezane sa američkim predsjedničkim kampanjama i kandidatima", među kojima je i neimenovani Bidenov saveznik čija je privatna mail adresa bila meta hakera, te "najmanje jedan istaknuti pojedinac koji je ranije bio povezan sa Trumpovom administracijom".

Dodao je da su iranski hakeri - koje je Microsoft već javno prozvao zbog pokušaja da špijuniraju Trumpovu administraciju - pokušali da se uloguju u naloge zvaničnika Trumpove administracije i članova izbornog štaba američkog predsjednika.

Objavljivanje Microsoftovog saopštenja bilo je planirano prije nego što je Reuters objavio vijest da je meta hakera bila firma za predizbornu strategiju i komunikacije "SKDKnickerbocker", sa sjedištem u Washingtonu, koja sarađuje sa Bidenom i drugim istaknutim demokratama.

Burt nije imenovao političke konsultante, koji su bili meta hakera, a Microsoft je odbio da komentariše da li je "SKDK" bio među njima.

"SKDK" je odbio da komentariše ovaj slučaj.

Burt je rekao da su kineski napori da kompromituju Bidenovog saveznika i iransko prisluškivanje Trumpove kampanje bili neuspješni, ali se u njegovom blogu ne iznose detalji hakerske kampanje koja se pripisuje Rusiji ili napora da se kompromituje poznati bivši Trumpov saradnik. On je u opštim terminima naveo da se strani hakerski napadi intenziviraju kako se približavaju izbori.

"Aktivnost koju smo objavili danas jasno pokazuje da strane aktivističke grupe intenziviraju napore čija su meta izbori 2020. godine, što je bilo i očekivano", naveo je Burt.

Zvaničnik Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost zadužen za cyber prostor Christopher Krebs​ rekao je da je upozorenje Microsofta u skladu sa ranijim uzpozorenjima obavještajne zajednice u pogledu ruskog, kineskog i iranskog špijuniranja meta povezanih sa izborima.

"Važno je naglasiti da ništa od toga nije povezano sa održavanjem ili funkcionisanjem izborne infrastrukture i da nema uticaja na izborne sisteme", naveo je Krebs

Bidenov izborni štab saopštio je da je svjestan pokušaja da se hakuju "mail nalozi pojedinaca povezanih sa kampanjom".

I Trumpov izborni štab takođe je naveo da je svjestan hakerskih napada.

Kineska i ruska ambasada u Washingtonu, i iranska misija pri Ujedinjenim nacijama u New Yorku nisu odgovorili na zahteve Reutersa za komentar. Sve tri zemlje su prethodno odbacile optužbe za cyber špijunažu.

Nije poznat termin sjednice.

Skupština RS je prošle sedmice, nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku u Sudu BiH, usvojila četiri neustavna zakona. Među njima su zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA)i zaštitu na teritoriji RS.

Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti, te zakon o "stranim agentima", koji dodatno ograničava rad civilnog društva.

U utorak, 4. marta su i članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić uputili zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz kabineta Bećirovića.

Bećirović i Komšić ističu kako je potrebno da Predsjedništvo BiH sagleda najnovije unutrašnjopolitičke okolnosti u državi, imajući u vidu napade organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i dužnost državnih institucija da zaštite ustavni poredak Bosne i Hercegovine, mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Ona je rekla da će krajem nedjelje objaviti koje proizvode će Meksiko ciljati, što možda ukazuje na to da se Meksiko i dalje nada deeskalaciji trgovinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump.

„Ne postoji motiv ili razlog, niti opravdanje koje podržava ovu odluku koja će uticati na naše ljude i naše nacije”, rekla je ona.

Carine koje je najavio Trump protiv Kanade i Meksika stupile su na snagu u utorak povećavajući rizik od osvete sjevernoameričkih saveznika Sjedinjenih Država.

Od 4. marta, uvoz iz Kanade i Meksika sada će se oporezovati po stopi od 25 odsto, a kanadski energenti podliježu uvoznim carinama od 10 odsto.

Američki predsjednik je takođe rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.

"Predsjednik je bio jasan da je usredsređen na mir. Potrebno je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Privremeno obustavljamo i razmatramo našu pomoć da bi osigurali da doprinosi rješenju", rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.

Agencija Reuters prenijela je, pozivajući se na izveštaj Bloomberga, da će biti obustavljeno slanje sve američke vojne opreme, uključujući oružje u tranzitu u avionima ili na brodovima ili koje se nalazi u tranzitnim područjima u Poljskoj.

Trump je prethodno novinarima u Beloj kući rekao da nije razgovarano o suspendovanju vojne pomoći Ukrajini, ali je dodao da bi Zelenski "trebalo da više cijeni" podršku Washingtona. Amerika je do sada izdvojila milijarde dolara vojne pomoći za Kijev.

Američki predsjednik je također u ponedeljak, na svojoj mreži "Truth social" ponovo oštro kritikovao Zelenskog zbog njegove izjave u nedjelju veče da je dogovor o kraju rata sa Rusijom "i dalje veoma daleko".

Trump je ocenio da je to "najgora izjava" i da "Amerika to neće još dugo tolerisati". Ponovio je i da Zelenski ne želi mir "dok god ima američku podršku".

"Evropa je na sastanku sa Zelenskim otvoreno poručila da ne mogu da obave posao bez SAD-a", napisao je Trump.

Zelenski je u ponedjeljak na X-u napisao da Ukrajina mora da bude angažovana "u sadržajnoj" diplomatiji da bi se rat brzo okončao.

"Radimo sa Amerikom i našim evropskim partnerima i veoma se nadamo američkoj podršci na putu do mira. Mir je potreban što je prije moguće", naveo je Zelenski.

Ukrajinski predsednik je ranije više puta istakao da primirje moraju da prate eksplicitne bezbjednosne garancije Zapada da bi se osiguralo da Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije tri godine i kontroliše oko 20 odsto njene teritorije, ne krene u novi napad.

Naredba je bila dio sveukupne ponovne procjene američkih operacija protiv Moskve, prema New York Timesu, sa nejasnim trajanjem ili obimom pauze.

Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje na upit AFP-a.

"Zbog operativnih zabrinutosti za bezbjednost, ne komentarišemo niti razgovaramo o cyber obavještajnim podacima, planovima ili operacijama", rekao je visoki zvaničnik odbrane.

"Za sekretara Hegsetha nema većeg prioriteta od bezbjednosti borca u ratu u svim operacijama, uključujući i cyber domen", dodao je on.

Izvještavanje medija o ovoj promjeni dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump insistira na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i nekoliko dana nakon što je američki lider vodio žustru raspravu sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na sastanku u Bijeloj kući.

Zapadne zemlje optužuju Kremlj da je organizovao niz incidenata sa ciljem da se potkopa podrška Ukrajini dok se ta zemlja bori protiv ruske invazije.

Trump se, u međuvremenu, predstavio kao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, sklanjajući Kijev i Evropu po strani dok se trudi da se približi Putinu.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz, govoreći u nedelju za CNN o ponovnom otvaranju veza sa Rusijom, demantovao je izvještaje o promeni cyber politike.

"To nije bio dio naših diskusija", rekao je on. "Biće svih vrsta šargarepe i štapa da se ovaj rat okonča."