Izdvojeno
Međusobne optužbe Državnog tužilaštva i Suda bez iznošenja detalja o uočenim nepravilnostima
Nakon što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo da će zatražiti stav Visokog sudskog i tužilačkog vijeća povodom akta i zaključaka Suda BiH i optužilo ovu instituciju da je dopis dostavilo samo pojedinim rukovodiocima u Tužilaštvu, iz Državnog suda su optužili Tužilaštvo da dezavuiše javnost i da se akt odnosi na uočene nepravilnosti u praksi sa ciljem vraćanja postupanja Tužilaštva u zakonite okvire.
Dok niti jedna niti druga institucija nisu navele detalje o kakvim mogućim nepravilnostima se radi, pravni stručnjaci smatraju ovakvu komunikaciju dvije državne pravosudne institucije neprimjernom, izvještava BIRN BiH.
Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić, kako je saopšteno iz ove institucije, održala je Prošireni kolegij glavnog tužioca i šefova tužilačkih odsjeka povodom zaključaka iz Suda BiH, koji su dostavljeni samo pojedinim rukovodiocima u ovoj instituciji.
Navedeni zaključci, navode iz Tužilaštva, dostavljeni su pojedinim rukovodiocima i tužiocima, a u njima Sud ukazuje na navodne “neregularnosti” prilikom izuzimanja dokumentacije u istražnim predmetima u kojima postupaju tužioci i ovlaštene službene osobe, te izdavanju usmenih naredbi sudaca za postupanje u predmetima.
“Tužioci su mišljenja da navedeni ‘zaključci’ predstavljaju izravno miješanje i opstrukciju rada Tužilaštva BiH u borbi za jačanje vladavine prava, te izravno miješanje i opstrukciju u pojedinim aktivnim predmetima u kojima postupa Tužilaštvo, a koji su od izuzetnog značaja za vladavinu prava”, saopšteno je iz Tužilaštva.
Zaključak kolegija tužilaca je da se VSTV upozna sa zaključcima te u najkraćem roku očituje o njima, kako ne bi nastupile štetne posljedice.
Iz Suda BiH su potom saopštili kako odlučno odbacuju zaključke proširenog tužilačkog kolegija, kojim je akt od 28. jula. 2020. godine neutemeljeno ocijenjen kao opstrukcija rada Tužilaštva, a posebno opstrukcija rada u aktivnim predmetima.
Predsjednica Krivičnog odjeljenja je, navode u Sudu, nakon elektronske sjednice zbog pandemije uzrokovane koronavirusom i više usmenih konsultacija, uputila akt na ruke glavne tužiteljice i četiri šefa odsjeka i odjela Tužilaštva BiH, a ne kako se to netačno navodi “samo pojedinim rukovoditeljima i tužiteljima”.
“Akt sadrži zaključak o uočenim nepravilnostima u praksi, suprotnih članu 35. Zakona o krivičnom postupku BiH, što je kao povreda odredaba procesnog zakona utvrđeno u ranijim presudama Apelacionog odjeljenja Suda. Dakle, upravo s ciljem vraćanja postupanja Tužilaštva u zakonite okvire, a ne s ciljem opstrukcije rada Tužilaštva, upućen je ovaj akt međuinstitucionalne saradnje. Nijednom riječju u aktu Suda nije ni na koji način implicirano ili aludirano na bilo koji pojedinačan, završen ili aktivan predmet, niti je to bila namjera, kako to krivo predstavlja Tužilaštvo, radi dezavuisanja javnosti”, saopšteno je iz Suda BiH.
Posebno začuđuje, dodaju iz Suda BiH, zašto Tužilaštvo izlazi u javnost sa netačnim informacijama i krivim predstavljanjem stanja stvari i kao razlog navode “pravljenje medijskog spektakla, koji ima za cilj narušavanje autoriteta i ugleda Državnog suda”.
Advokati sa kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pretpostavljaju da Sud upozorava Tužilaštvo da radi nešto što nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, ali ovakvu komunikaciju ovih institucija smatraju neprimjerenom.
Advokatica Tatjana Savić je mišljenja da obje institucije komuniciraju saopštenjima za javnost, a da pri tome javnost nisu obavijestili o kakvim se to “zaključcima” radi.
“I sad jedni druge demantuju, a javnost ne može da procijeni ko je u pravu. Djeluje da se radi o nekim pretresima, o zahtjevima za izuzimanje dokumentacije. A sad, komunicirati saopštenjima za javnost, a ne reći javnosti šta je sporno i pokazati te zaključke koje spominje i jedna i druga strana, po mom mišljenju je neprimjereno i samo dodatno utiče na opšte nepovjerenje građana u pravosuđe”, istakla je Savić.
Advokat Muhidin Kapo kaže kako je Tužilaštvo stranka u postupku i da je Sud institucija koja odlučuje o svemu.
“Naredbe faktički može izdavati samo Sud. Samo u pojedinoj fazi postupka u istrazi Tužilaštvo daje neke naredbe. Sud je taj koji daje naredbe i Tužilaštvu”, govori Kapo.
Tužilaštvo će, kako su naveli, od VSTV-a zatražiti da od Suda BiH pribavi detaljne informacije o održanoj sjednici i načinu donošenja zaključka, kao i da će dopis biti upućen i Uredu disciplinskog tužioca.
U Sudu BiH, sa druge strane, navode da niti VSTV niti Ured disciplinskog tužioca nemaju niti jednu nadležnost u ovom pitanju, a što bi, kako kažu, Tužilaštvo trebalo znati, kao i da Sud ovim aktom nije ništa naložio niti je pokušao narediti bilo šta, već je dao svoje mišljenje o navedenom problemu.
See all News Updates of the Day
SAD i Kolumbija postigle dogovor o deportaciji migranata nakon prijetnje tarifama
Bijela kuća objavila je kasno u nedjelju da Sjedinjene Države odustaju od niza mjera odmazde protiv Kolumbije, rekavši da su dvije zemlje postigle sporazum o američkim letovima koji šalju kolumbijske migrante kući.
U priopćenju Bijele kuće navodi se da su se dvije zemlje složile da će Kolumbija prihvatiti svoje migrante bez ograničenja, uključujući i njihovo vraćanje američkim vojnim avionima.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro ranije je odbio dva američka vojna aviona i rekao da će prihvatiti migrante samo kada se SAD prema njima budu ponašale dostojanstveno, uključujući korištenje civilnih aviona za deportacije.
Bijela kuća je također rekla da će nove tarife i sankcije protiv Kolumbije držati "u rezervi, ako Kolumbija ne ispoštuje ovaj sporazum".
Vizne sankcije State Departmenta protiv nekoliko kolumbijskih zvaničnika, kao i pojačane carinske inspekcije ostaće na snazi sve dok prvi avion kolumbijskih migranata ne sleti u Kolumbiju, saopštila je Bijela kuća.
Ministarstvo vanjskih poslova Kolumbije saopćilo je kasno u nedjelju da je prevazišlo ćorsokak sa Sjedinjenim Državama, te da ministar vanjskih poslova Luis Gilberto Murillo i kolumbijski ambasador u SAD-u Dnaiel García-Peña putuju u Washington na sastanke na visokom nivou radi praćenja sporazuma.
Kolumbija je rekla da će poželjeti dobrodošlicu svojim ljudima kući i da će im garantovati pristojne uslove kao građanima sa pravima.
Izjave su preokrenule seriju eskalirajućih izjava čelnika dviju zemalja koje se brzo razvijaju, u kojima je američki predsjednik Donald Trump najavio trenutne tarife od 25% na kolumbijsku robu, koje će porasti na 50% za sedmicu dana, i suspenziju viza obrada u američkoj ambasadi u Bogoti.
Petro je zauzvrat najavio carinu od 25% na američku robu, rekavši da Sjedinjene Države "nikada neće vladati nama".
“Migrant nije kriminalac i prema njemu se mora postupati s dostojanstvom koje ljudsko biće zaslužuje”, rekao je Petro. “Zato sam vratio američke vojne avione koji su prevozili kolumbijske migrante. ...U civilnim avionima, a da nas ne tretiraju kao kriminalce, primićemo naše sugrađane."
Kolumbija je treći po veličini američki trgovinski partner u Latinskoj Americi.
Do sukoba je došlo nakon što su američke vlasti počele hapsiti stotine migranata bez dokumenata dnevno i slati ih nazad u njihove matične zemlje, izvršavajući Trumpovo obećanje u kampanji iz 2024. da će deportirati mase migranata koji su ilegalno ušli u Sjedinjene Države.
"Mi ćemo sprovoditi zakone o imigraciji", rekao je potpredsjednik JD Vance za "Face the Nation" za CBS News u nedjelju.
Više od 1.000 migranata je uhapšeno, a stotine su vraćene u druge zemlje, uključujući Gvatemalu, prošle sedmice, tokom prvih dana nove Trumpove administracije, prema podacima koje su sakupile američka agencija za imigraciju i carinu i Bijela kuća.
Američka služba za imigraciju i carinu (ICE) saopštila je da je u nedjelju uhapsila 956 ljudi širom zemlje.
Nije precizirano koliko ih je bilo dio operacije fokusirane na područje Čikaga kojoj je svjedočilo nekoliko najviših zvaničnika Trumpove administracije, uključujući "cara granice" Toma Homana.
ICE je u saopćenju naveo da je sarađivao s drugim saveznim agencijama na provođenju "pojačanih ciljanih operacija danas u Čikagu kako bi se proveo američki zakon o imigraciji i očuvala javna sigurnost i nacionalna sigurnost zadržavanjem potencijalno opasnih kriminalnih stranaca izvan naših zajednica".
Homan je u nedjelju u emisiji ABC-ja "Ova sedmica" rekao: "Biće više hapšenja širom zemlje."
Trump je odobrio slanje 1.500 vojnika na američko-meksičku granicu, a Homan je rekao: “Vidjet ćete kako se broj povećava. Oni su tamo dole da stvore sigurnu granicu.”
Rekao je da SAD deportuju "koliko god možemo", s fokusom prvo na one osuđene za zločine u SAD-u, a zatim prelazi na pritvaranje i deportaciju onih čije su zahtjeve za azil odbili američki zvaničnici.
„U početnoj smo fazi“, rekao je Homan.
Vjeruje se da oko 11 miliona migranata bez dokumenata živi u SAD-u, što je zapanjujući broj za koji većina zvaničnika vjeruje da će biti nemoguće deportovati.
Republikanski senator Lindsey Graham, uvjereni Trumpov saveznik, pozvao je svoje republikanske kolege u Kongresu da odobre više troškova za deportaciju.
"Nismo Trumpovom timu dali resurse", rekao je Graham u emisiji "Meet the Press" na NBC-u. Rekao je da Homan „treba da unajmi više [imigracionih] agenata. On treba da završi [granični] zid [sa Meksikom] i tehnologiju. Treba da pređe sa 41.000 na 150.000 kreveta da bi ovo funkcionisalo.”
„Dakle, mojim republikanskim kolegama, posebno u Predstavničkom domu, dok se petljamo, naši planovi za imigraciju udaraju o zidove. Ne gradimo zidove, mi udaramo u zidove. Moramo dati Tomu Homanu novac sada da izvrši plan koji je smislio. A bez finansiranja Kongresa ovo će udariti u zid”, izjavio je Graham.
Trumpova administracija prestala je primati termine za migrante koji čekaju u Meksiku da zatraže azil putem mobilne aplikacije, ali Trumpovi antiimigracijski ukazi suočavaju se sa pravnim izazovima. Jedan sudija je već privremeno blokirao Trumpa nakon izjave da više ne priznaje ustavom zagarantovano državljanstvo za djecu migranata bez dokumenata rođenih u Sjedinjenim Državama.
Neki materijali za ovaj članak došli su od The Associated Pressa i Reutersa.
Zelenski kaže da bi Trump mogao da okonča rat u Ukrajini samo ako se Kijev uključi u pregovore
Američki predsjednik Donald Trump mogao bi ispuniti svoje obećanje da će okončati rat u Ukrajini, ali samo ako uključi Kijev u bilo kakve razgovore, rekao je u subotu predsjednik Volodimir Zelenski.
Zelenski je također rekao da su uvjeti bilo kakvog dogovora koji bi mogli nastati pod Trumpom još uvijek nejasni - a možda čak ni samom Trumpu - jer ruski predsjednik Vladimir Putin nema interesa da okonča rat.
Trump, koji je preuzeo dužnost u ponedjeljak, obećao je tokom svoje predizborne kampanje da će okončati rat u prva 24 sata u Bijeloj kući, ne govoreći kako. Saradnici su od tada sugerirali da bi dogovor mogao potrajati mjesecima.
Završetak rata ne bi bio moguć osim ako Trump ne uključi samu Ukrajinu u bilo kakve pregovore, rekao je Zelenski.
"U suprotnom neće uspjeti. Jer Rusija ne želi da okonča rat, dok Ukrajina želi da ga okonča", rekao je on.
U odvojenom intervjuu emitovanom kasnije u subotu, Zelenski je rekao da vjeruje da Trump zaista želi da vidi kraj rata.
"Za sada ne znamo kako će se to dogoditi jer ne znamo detalje", rekao je Zelenski italijanskoj novinarki Ceciliji Sala, koja je puštena ovog mjeseca iz pritvora u Iranu u kojem je provela 21 dan.
"Vjerujem da sam predsjednik Trump ne zna sve detalje. Jer, rekao bih, mnogo toga zavisi od toga kakav pravedni mir možemo postići. I da li Putin u principu želi da zaustavi rat. Vjerujem da ne želi to", rekao je Zelenski.
Trump je izrazio spremnost da razgovara s Putinom o okončanju rata, za razliku od odlazeće administracije Joea Bidena, koji je izbjegavao ruskog lidera.
Kijev, dugo zabrinut zbog mogućnosti da će o njegovoj sudbini odlučivati veće sile bez njegovog učešća, navodi da radi na organizovanju sastanka između Zelenskog i Trumpa.
Zelenski je rekao da vjeruje da bi evropski saveznici također trebali biti uključeni u sve buduće mirovne pregovore.
"Što se tiče rasporeda pregovora: Ukrajina, stvarno se nadam da će Ukrajina biti tamo, Amerika, Evropa i Rusi", rekao je Zelenski.
Trump kaže da bi Jordan i Egipat trebali prihvatiti više Palestinaca iz Gaze
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u subotu da bi Jordan i Egipat trebali prihvatiti više Palestinaca iz Gaze, gdje je izraelski vojni napad izazvao tešku humanitarnu situaciju i ubio desetine hiljada ljudi.
Na pitanje da li je ovo privremena ili dugoročna sugestija, Trump je rekao: "Može biti i jedno i drugo".
Washington je prošle godine rekao da se protivi nasilnom raseljavanju Palestinaca. Grupe za ljudska prava i humanitarne agencije mjesecima su izražavale zabrinutost zbog situacije u Gazi, jer je rat raselio gotovo cijelo stanovništvo i doveo do gladi.
Washington se također suočio s kritikama zbog podrške Izraelu, ali je zadržao podršku svom savezniku, rekavši da pomaže Izraelu u odbrani od militantnih grupa koje podržava Iran, kao što su Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i Huti u Jemenu.
Trump je u subotu razgovarao sa jordanskim kraljem Abdullahom.
"Rekao sam mu da bih volio da preuzmeš više jer trenutno gledam cijeli pojas Gaze i tu je nered, pravi je nered. Volio bih da uzme ljude", rekao je Trump, koji je uzeo uredu 20. januara, rekao je o svom subotnjem razgovoru sa jordanskim kraljem Abdulahom.
"Volio bih da Egipat uzme ljude", rekao je Trump novinarima, dodajući da će u nedjelju razgovarati s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom al-Sisijem.
Stanovništvo palestinske enklave prije početka rata između Izraela i Gaze bilo je oko 2,3 miliona.
"Ggotovo sve je srušeno i ljudi tamo umiru, pa bih radije uključio neke arapske nacije i izgradio kuće na drugoj lokaciji gdje bi možda mogli živjeti u miru za promjenu", rekao je Trump.
New York: Rasprava oko zahtjeva da se zabrane maske za lice u javnosti
Pozivi na zabranu maski za lice u javnosti izazivaju debatu u New Yorku. Pristalice kažu da bi to moglo suzbiti kriminal u podzemnoj željeznici, dok kritičari tvrde da ugrožava građanske slobode. Izvještava Aron Ranen.
State Department zamrzava nova sredstva za gotovo sve američke programe pomoći širom svijeta
State Department je u petak naredio potpuno zamrzavanje novih sredstava za gotovo svu američku stranu pomoć, čineći izuzetke za hitne programe hrane i vojnu pomoć Izraelu i Egiptu.
Naredba prijeti brzim zaustavljanjem mnogih od milijardi dolara u globalnim projektima koje finansiraju SAD za podršku zdravstvu, obrazovanju, razvoju, obuci za posao, borbi protiv korupcije, pomoći sigurnosti i drugim naporima.
SAD pružaju više strane pomoći na globalnom nivou nego bilo koja druga zemlja, oko 60 milijardi dolara u 2023, ili oko 1% budžeta SAD-a.
Naredbom državnog sekretara Marca Rubija, dostavljenoj američkim ambasadama širom svijeta, posebno je izuzela hitne prehrambene programe, poput onih koji pomažu da u prehrani miliona ljudi u rastućoj gladi u zaraćenom Sudanu.
U depeši se navodi izvršenje uredbe o zamrzavanju pomoći koju je predsjednik Donald Trump potpisao u ponedjeljak.
Ali uredba od petka posebno je razočarala humanitarne službenike jer nije uključila posebno izuzeće za zdravstvene programe koji spašavaju živote, kao što su klinike i programi imunizacije.
Globalno priznat program za borbu protiv HIV-a, Predsjednikov Plan hitne pomoći za pomoć AIDS-u, bio je među onima koji su uključeni u zamrzavanje potrošnje, koje bi trebalo trajati najmanje tri mjeseca. Poznat kao PEPFAR, program je zaslužan za spašavanje 25 miliona života, uključujući živote 5,5 miliona djece, budući da ga je pokrenuo republikanski predsjednik George W. Bush.
U Ujedinjenim narodima, zamjenik glasnogovornika Farhan Haq rekao je: "Ovo su bilateralne odluke, ali svejedno očekujemo da one nacije koje imaju sposobnost izdašno financiraju razvojnu pomoć."
Dok je Rubiova naredba izuzela vojnu pomoć saveznicima Izraelu i Egiptu od zamrzavanja, nije bilo naznaka sličnog izuzeća koje bi omogućilo vitalnu vojnu pomoć SAD-a Ukrajini.
Bidenova administracija izgurala je vojnu pomoć Ukrajini prije odlaska s dužnosti zbog sumnje hoće li je Trump nastaviti. Ali još uvijek postoji oko 3,85 milijardi dolara sredstava koje je odobrio Kongres za sve buduće isporuke oružja Ukrajini i sada je na Trumpu da odluči hoće li ih potrošiti ili ne.
Opsežnim zamrzavanjem započinje provedba obećanja Trumpa i drugih republikanaca da će srušiti američke programe pomoći.
Također u petak, agencija State Departmenta koja nadgleda izbjeglice i preseljenje poslala je smjernice agencijama za preseljenje s kojima radi, rekavši da moraju odmah "obustaviti sav posao" u okviru strane pomoći koju su primali. Iako je u uputama bilo malo jasnoće, obavještenje sugerira da bi agencije za preseljenje koje rade s izbjeglicama, uključujući Afganistance koji su stigli sa posebnim imigrantskim vizama, možda morali privremeno obustaviti svoj rad.
Očekuje se da će u narednih mjesec dana biti postavljeni standardi za reviziju cjelokupne strane pomoći kako bi se osiguralo da ona bude "usklađena sa vanjskopolitičkom agendom predsjednika Trumpa", navodi se u depeši. A u roku od tri mjeseca očekuje se da će revizija cijele vlade biti dovršena naknadnim izvještajem koji će se izraditi kako bi Rubio dao preporuke predsjedniku.
