U vrijeme kada represivni zakoni, nemiri i sukobi tjeraju veliki broj novinara u egzil, neprofitna organizacija "Freedom House - "Kuća slobode") zabilježila je porast napora neprijateljskih vlada da uzvrate kritičarima.
Tokom protekle decenije, najmanje 26 vlada je ciljalo novinare u inostranstvu u procesu poznatom kao transnacionalna represija, navodi se u izvještaju koji je grupa objavila u srijedu.
Dokumentovano je 112 slučajeva fizičke transnacionalne represije počinjene nad novinarima između 2014. i 2023. Neki od novinara rade za etablirane medije, drugi su slobodni (frilenseri), a u izvještaju se navode i slučajevi onih koji rade za sestrinske kuće Glasa Amerike.
"Sve su to pokušaji da se uguši njihovo kritičko izvještavanje. I mislim da je to na kraju zato što se vlade na vlasti plaše istine i plaše se informacija koje mogu da ih pozovu na odgovornost", rekla je za Glas Amerike koautorka izvještaja Džesika Vajt.
Počinioci na spisku su neke od autoritarnih vlada, uključujući Moskvu, Peking, Teheran i Pnom Pen.
"Najnovije poglavlje u narastajućoj knjizi autoritarizma je da se kreće za novinarima u izgnanstvu koji govore istinu o prioritetima režima, učinku i nedjelima", rekao je predsjednik Freedom Housea Majkl Abramovic u saopštenju.
Taktike variraju od napada do pritvora i protivpravnih deportacija. Ali indirektna i digitalna transnacionalna represija – poput online uznemiravanja i "doksovanja" (objavlivanje privatnih informacija kao što su adresa, porodične prilike, broj platne kartice... na jednoj ili više online platformi) – još je češća, kaže Vajt.
"Problem sa ovim indirektnijim i digitalnijim oblicima transnacionalne represije je to što ih je teže pratiti", rekao je Vajt.
Kina i Rusija - obje poznate po svom represivnom domaćem medijskom okruženju - nalaze se među onima koji targetiraju kritički nastrojene novinare u egzilu.
U nekim slučajevima, članovi porodice koji još žive u zemljama su maltretirani kao način da se indirektno prijeti reporteru. Ta taktika je dokumentovana u kineskom regionu Sinđang, gdje vlada prijeti i zatvara članove porodica ujgurskih novinara koji žive u egzilu.
"Kazna za osobe koje govore istinu o vlastima je kažnjavanje cijelih njihovih porodica", rekla je za Freedom House Gulčehra Hoja, novinarka Ujgurskog servisa Radija Slobodna Azija.
Neki od članova njene porodice bili su na meti pošto je počela da radi na Radiju Slobodna Azija, sestrinskom entitetu Glasa Amerike.
U saopštenju poslatom Glasu Amerike, portparol kineske ambasade u Vašingtonu demantovao je da Peking vrši odmazdu nad novinarima i kritičarima, rekavši da u Kini "ne postoji takva stvar kao što je 'transnacionalna represija'".
Liu Pengiu, portparol, rekao je da se Kina pridržava međunarodnog prava, da novinari "uživaju punu slobodu" da izvještavaju u skladu sa zakonom i da se masovno zatvaranje Ujgura u Pekingu odnosi na "suprotstavljanje nasilju, terorizmu i separatizmu... što uživa srdačnu podršku naroda"
Iranska vlada bila je među najdrskijim počiniocima, što je činjenica sa kojom je voditeljka Glasa Amerike na perijskom jeziku Masih Alinedžad dobro upoznata.
Alinedžad je bila meta pokušaja otmice 2021. godine u Njujorku, za koji FBI navodi da je bio dio zavjere Teherana da ona bude dovedena u Iran. A Sekretarijat za pravosuđe SAD je u januaru optužio tri osobe za koje se smatra da su dio istočnoevropske organizovane kriminalne bande, koja je u odvojenom slučaju navodno planirala ubistvo Alinedžad.
Od pokušaja otmice 2021. godine, iransko-američka novinarka dobila je zaštitu vlade SAD i često se kreće između sigurnih kuća.
Iransko ministarstvo spoljnih poslova nije odmah odgovorilo na email Glasa Amerike u kojem se traži komentar.
Prema riječima Alinedžad, svi bi trebalo da brinu o transnacionalnoj represiji - ne samo onima koji su direktno pogođeni.
"Transnacionalna represija nije prijetnja samo za nas, za disidente. To je prijetnja demokratiji", rekao je Alinedžad za centralnu redakciju Glasa Amerike.
"Zato mislim da bi svaka osoba koja živi u demokratiji trebalo da brine o tome, jer diktatori ne gađaju nas – oni ciljaju demokratiju. Oni ciljaju slobodu izražavanja. Oni ciljaju slobodu govora", rekla je ona.
Vajt je za Glas Amerike rekao da ako transnacionalna represija uspije, "rizik je da ćemo na kraju biti odsječeni od cijelih segmenata svijeta".
Demokratske vlade širom svijeta imaju dužnost da bolje podržavaju i štite novinare koji žive u egzilu u njihovim zemljama, rekao je Vajt, uključujući i tako što će humanitarne vize učiniti dostupnijim.
Kompanije društvenih medija takođe imaju odgovornost da zaštite proganjane reportere, pošto se digitalna transnacionalna represija odvija na njihovim platformama, dodao je Vajt.
Transnacionalna represija često uzima psihološki danak, kaže Vajt, i može da dovede novinare do autocenzure ili da potpuno prestanu da rade.
Masihi Alinedžad američka vlada je predložila da uđe u program zaštite svjedoka, rekla je ona. Ali zaustavljanje njenog rada nije dolazilo u obzir.
"Nemam oružje i metke - ne nosim oružje. Ali ova vlada, oni imaju sve, i stvarno me se plaše", rekla je Alinedžad, misleći na iransku vladu. "I to mi daje moć - da sam - vau - čak i sa svojim riječima, čak i sa svojim društvenim medijima, moćnija od njih".
