Izdvojeno
Matthew Palmer: Daytonski mirovni sporazum postigao je primarni cilj
Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, Matthew Palmer, kaže da je Daytonski sporazum doveo do mira, ali da još ima mnogo posla na razvoju bolje budućnosti za BiH. Prema njegovim riječima, evropske integracije su ključne za BiH, a izabrani lideri moraju biti odgovorni za svoje postupke.
Glas Amerike: Gospodine Palmer, kako 25 godina kasnije vidite Daytonski mirovni sporazum i njegove efekte na današnju Bosnu i Hercegovinu?
Palmer: Dozvolite mi da započnem prepoznajući važnost ove godišnjice. 25 godina je dug period. Daytonski mirovni sporazum bio je uspješan u postizanju svog primarnog cilja, u zaustavljanju rata, nasilja i patnje. U stvaranju osnove na kojoj bi građani Bosne i Hercegovine mogli graditi stabilniju, prosperitetniju i mirnu budućnost za sebe i svoju djecu. A Daytonski mirovni sporazum je uspješno stvorio tu priliku. Jasno je da još ima puno posla koji treba obaviti. Još nije ispunjena vizija Bosne i Hercegovine integrirane u evropsku porodicu. Ali uvjeren sam da će građani Bosne i Hercegovine radeći zajedno moći ostvariti tu viziju kako bi osigurali evropsku budućnost za sebe i svoju djecu.
Glas Amerike: Je li Dayton, koji je uspješno okončao rat, zapravo postao prepreka napretku zemlje ili u sadašnjim okvirima postoji značajan prostor za velike i važne reforme?
Palmer: Reforme će svakako biti ključne. Mislim da je Evropska unija u svojim najnovijim izvještajima izložila niz očekivanja od Bosne i Hercegovine. Promjene koje treba izvršiti, reforme koje treba sprovesti. Bosna i Hercegovina koja će se kvalificirati za članstvo u Evropskoj uniji bit će drugačija Bosna i Hercegovina. Sistem mora biti funkcionalniji. Sistem mora biti sposobniji za isporuku roba i usluga građanima Bosne i Hercegovine. I sistem mora držati odgovornim rukovodstvo. To mora biti transparentno.
Oni koji su na pozicijama moći i odgovornosti moraju biti odgovorni za svoje postupke. Sistem, država i institucije Bosne i Hercegovine moraju raditi za sve.
Glas Amerike: O tome smo razgovarali u prethodnim intervjuima. Također je ambasador Eric Nelson nedavno u intervjuu za Glas Amerike rekao da zemlja može biti funkcionalna kada želi da bude funkcionalna, odnosno, kada njeni lideri žele da bude funkcionalna. Ali to često nedostaje. Kako to riješiti?
Palmer: To je izazov, zar ne? Jer ono o čemu zapravo govorimo je politička volja. A lideri to moraju shvatiti tako da im je u interesu da nastave s reformama koje su neophodne da bi Bosna bila uspješna. Na kraju, na građanima Bosne i Hercegovine je da drže odgovornim svoje lidere, da izraze svoje želje, ambicije, očekivanja i u onoj mjeri u kojoj lideri ne uspijevaju ispuniti ta očekivanja da ih pozivaju na odgovornost, uključujući posebno na izborima. To je suština demokratske prakse.
Glas Amerike: Proteklog vikenda u Bosni su održani lokalni izbori. Kako komentirate izbore, izborni proces te promjene u velikim gradovima poput Sarajeva i Banja Luke?
Palmer: Kad god vidite takvu vrstu političkih promjena, mislim da je pošteno razmišljati da je poruka biračkog tijela da žele vidjeti promjenu u smislu onoga što dobivaju od svojih lidera. Jako smo zadovoljni što su izbori održani. Znam da je bilo pitanja o izbornim okolnostima i važno je da u izbornom procesu postoje transparentnost i odgovornost. Građani Bosne i Hercegovine trebaju imati povjerenja da rezultati izbora odražavaju volju zajednice i volju javnosti. Gledajući prema izborima u Mostaru, mislim da će tu biti važna prilika za stanovnike Mostara da konačno, kroz demokratski proces, odaberu ljude koji će zastupati njihove interese. To će biti važna i velika promjena u Mostaru.
Dosta gledamo na lokalnu vlast, na općinskom i kantonalnom nivou, kao na odražavanje prilika za eksperimentiranje sa različitim odgovorima na izazove sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava. A ideje se u demokratijama obično pojavljuju na nižim nivoima. Dakle, malo demokratske živosti može biti vrlo pozitivna stvar.
Glas Amerike: Već smo razgovarali o poboljšanjima i reformama. Šta iz vaše pozicije, kao osoba koja se toliko dugo bavi regionom, vidite kao ključne probleme i stvari koje treba popraviti?
Palmer: Mislim da bi ljudi trebali gledati na nagradu, a to je evropska perspektiva za Bosnu i Hercegovinu. Ideja bi bila stvoriti uvjete i okruženje, podržati institucije koje će pomoći Bosni i Hercegovini da krene naprijed prema evropskom cilju, evropskom snu i evropskoj viziji. A to može stvoriti mir, prosperitet i stabilnost za kojom svi žude, ne samo ljudi u Bosni i Hercegovini, nego bilo gdje. Tako da mogu normalno živjeti svoje živote, da njihova djeca mogu imati bolju budućnost od njih, da bude prilika, da mladi osjete da mogu pustiti korijene u Bosni i Hercegovini, ostati tamo i stvoriti porodicu, s očekivanjem da će postojati vladavina zakona, da će biti mogućnosti za izgradnju normalnog života u Bosni i Hercegovini. To je ono što želimo za ljude u Bosni i Hercegovini, ono što Bosanci i Hercegovci žele za sebe i svoje porodice i na to imaju svako pravo.
Glas Amerike: Uz sve što se iz godine u godinu događa sa procesom pristupanja Evropskoj uniji, kako iz bosanske tako i iz perspektive Unije, da li je taj evropski san uopšte više realan?
Palmer: Apsolutno. Zaista ovisi o ljudima u Bosni i Hercegovini i liderima u Bosni i Hercegovini koji trebaju razumjeti signale svoje javnosti. A to je da oni žele krenuti naprijed ka Evropi. Oni žele onu vrstu reformi koja će to omogućiti. Oni žele da imaju sisteme, institucije i upravljanje koje će im omogućiti normalan život i prilike. I to je zaista sve što bilo ko može tražiti. Priliku.
See all News Updates of the Day
Lideri EU podržavaju veću potrošnju za odbranu, kao i Zelenskog nakon zamrzavanja američke pomoći
Evropski lideri imaju za cilj da podrže hrabre mjere za povećanje potrošnje za odbranu i obećaju podršku Ukrajini u četvrtak nakon što je Donald Trump obustavio vojnu pomoć Kijevu podstakao zabrinutost da kontinent više ne može biti siguran u zaštitu SAD-a.
Liderima 27 zemalja Evropske unije pridružit će se i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na samitu u Briselu, iako bi njihov iskaz solidarnosti mogao biti narušen time što će Mađarska odbiti podržati izjavu u kojoj podržava Kijev.
Sastanak se održava u pozadini dramatičnih odluka o odbrambenoj politici vođenih strahom da bi Rusija, ohrabrena ratom u Ukrajini, mogla napasti zemlju EU i da se Evropa ne može osloniti na SAD da joj priteknu u pomoć.
Američki predsjednik Donald Trump insistirao je da je privržen sigurnosnom savezu NATO-a koji povezuje Sjevernu Ameriku i Evropu.
Ali on je također rekao da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost i ranije je sugerirao da SAD neće zaštititi saveznika u NATO-u koji ne troši dovoljno na odbranu.
Njegova odluka da pređe sa čvrste američke podrške Ukrajini na pomirljiviji stav prema Moskvi duboko je uznemirila Evropljane koji Rusiju vide kao najveću prijetnju njihovoj sigurnosti.
"Želim vjerovati da će Sjedinjene Države stati uz nas. Ali moramo biti spremni ako to nije slučaj", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron o ratu u Ukrajini u obraćanju francuskoj naciji uoči samita.
U znak ozbiljnosti trenutka, Macron je rekao da je Francuska otvorena za razgovore o proširenju zaštite koju njen nuklearni arsenal nudi svojim evropskim partnerima.
U utorak su se stranke koje imaju za cilj formirati sljedeću njemačku vladu složile da olabave ograničenja zaduživanja kako bi omogućile milijarde eura dodatne potrošnje na odbranu.
Evropska komisija – izvršno tijelo EU – također je predstavila prijedloge za koje je rekla da bi mogli mobilizirati do 800 milijardi eura za evropsku odbranu, uključujući plan da se pozajmi do 150 milijardi eura za pozajmljivanje vladama EU.
Diplomate očekuju od lidera na samitu da pozdrave prijedloge i upute zvaničnike da ih brzo pretvore u nacrt zakona. Članice EU će tada morati da se dogovore oko sitnica, što neće biti jednostavno.
Što se tiče Ukrajine, gotovo svi lideri EU žele uvjeriti Zelenskog da se i dalje može osloniti na Evropu za podršku nakon njegovog sukoba u Ovalnom uredu s Trumpom prošle sedmice.
Međutim, članice EU do sada nisu uspjele da se dogovore oko prijedloga šefice vanjske politike Kaje Kallas da se stavi brojka o vojnoj pomoći koju će ove godine obećati Ukrajini.
Zvaničnici su predložili da bi EU trebala obećati da će ove godine obezbijediti najmanje 20 milijardi eura, kao što je to učinila 2024. godine.
Plan predviđa da svaka država članica EU daje doprinos u skladu sa veličinom svoje ekonomije, usred pritužbi nordijskih i baltičkih država i Holandije da neke veće zemlje poput Francuske, Italije i Španije ne čine dovoljno.
Pariz, Rim i Madrid odbacuju te optužbe, tvrdeći da javne procjene ne odražavaju pravu vrijednost njihove vojne pomoći Ukrajini.
Očekuje se da će lideri pozvati zvaničnike da "brzo unaprijede rad na inicijativama, posebno na inicijativi visoke predstavnice (Kallas), za koordinaciju povećane vojne podrške EU Ukrajini", navodi se u nacrtu teksta koji je vidio Reuters.
Međutim, nejasno je hoće li tekst o Ukrajini podržati svih 27 lidera, zbog prijetnje vetom mađarskog premijera Viktora Orbana, Trumpovog saveznika koji je također održavao prijateljske veze s Kremljom.
U pismu predsjedniku Evropskog vijeća Antoniju Costi od subote, Orban je rekao da postoje "strateške razlike u našem pristupu Ukrajini koje se ne mogu premostiti".
Obraćanje predsjednika Trumpa naciji i Kongresu: Amerika se vratila!
Na samom početku, predsjednik SAD Donald Trump je započeo tradicionalni govor naciji i zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa riječima „Amerika se vratila!”.
Trump je kazao je kako je njegova administracija uradila više u 43 dana, nego bilo koja administracija u četiri ili osam godina, dodajući kako su tek počeli.
„Naš duh, pouzdanje i američki san su se vratili”, kazao je Trump. „Ovo je nešto čemu svijet nije ranije svjedočio i neće.”
Ilegalni prelasci granice na najnižem nivou ikad
Veći dio svog govora predsjednik Donald Trumpo posvetio je ilegalnoj imigraciji, rekaviš kako su ilegalni prelasci granice u prethodnih šest mjeseci najniži ikada. „Poslušali su me da ne dolaze”, rekao je.
Svog prethodnika, bivšeg predsjednika Joe Bidena je nazvao najgorim predsjednikom ikada u u historiji SAD. Bidenovu administraciju je optužio za sve loše što se desilo u Americi.
„Bidenova otvorena politika granica uvezla nam je ubice, gangstere, silovatelje, ali ih brzo vraćamo nazad”, rekao je Trump.
Naveo je kako je neophodno ukloniti prijetnje koje dolaze iz Meksika, a posebno je naglasio kartele droge i njihove pripadnike, kao i ilegalni uvoz fentanila koji je u SAD sve prisutniji.
Među Trumpovim gostima u prepunoj sali Kongresa bile su i porodice 2 mlade djevojke koje su mučki ubijene, nakon što su silovane, od strane ilegalnih migranata s teškim kriminalnim dosijeima.
Patimo od najgore inflacije u posljednje četiri godine
Tokom obraćanja Kongreu, Trump je kazao kako mu je apsolutni prioritet spasiti ekonomiju, i zaustaviti inflaciju koju je izazvala prethodna administarcija,kao i obezbijediti dramatično i trenutačno olakšanje radničkim obiteljima. Trump je naglasio da je užasna ekonomska politika prethodne administracije dovela do značajnog povećanja cijene energije, namirnica te dovela do najgore inflacije posljendih godina.
Trump je objavio da Administracija već radi na gigantskom plinovodu za prirodni plin na Aljasci, dodajući da su Japan, Južna Koreja i nekoliko drugih zemalja već izvijestili Administraciju da žele biti partneri u ovom velikom biznisu. Amerika inače leži na ogromnim zalihama prirodnog, zemnog plina.
„Naš fokus je smanjiti cijenu energije, gasa, životnih namirnica”, rekao je amwerički predsjednik. „Mi imamo više gasa pod našim nogama nego iko drugi. I zato ćemo bušiti.”
Ošto je kritizirao Zakon o CHIPS-u zakon vrijedan 280 milijardi dolara koji je usvojen za vrijeme Bidenove administracije kako bi se potaknula domaća proizvodnja poluvodiča.
Koliko nas oni budu oporezovali, toliko ćemo i mi njih
Pohvalio se carinama od 25 posto koje je uveo na strani aluminij, bakar, drvo i čelik. Naveo je kako želi smanjiti takse na domaću proizvodnju. Najavio je uvođenje carina svima, od Kanade, Meksike, Brazila, Indije, Kine, koje, kako je kazao „naplaćuju takse Americi”.
„Taj sistem je nepravedan i to će biti završeno s drugim Aprilom”, rekao je. „Svi oni koji su nam uveli carine, uvest ćemo i mi njima.”
Trump je obećao smanjenje poreza, predlažući da ono postane trajno i da se donese zakon kojim bi se ukinuli porezi na napojnice i prekovremeni rad. Između ostalog, predsjednik Trump je predstavio plan za poduzimanje koraka u vezi s domaćom proizvodnjom „rijetkih zemnih minerala”.
„Kasnije tokom sedmice poduzeti ću historijsku akciju da dramatično povećam proizvodnju kritičnih i rijetkih zemnih minerala u SAD-u”, dodao je predsjednik tokom svog obraćanja Kongresu.
Pohvalio je i velika ulaganja tehnoloških divova Applea, Oraclea i TSMC-a, ističući velike investicije koje su ove moćne kompanije, kao i proizvođač čipova TSMC najavili proteklih sedmica.
Apple je prošle sedmice objavio da će uložiti 500 milijardi dolara u razvoj svojih pogona u SAD-u, što uključuje izgradnju novog središta za proizvodnju poslužitelja u Houstonu u Teksasu za podršku Apple Intelligence-u.
U ponedjeljak je veliki tajvanski proizvođač čipova TSMC objavio da ulaže 100 milijardi dolara u svoje proizvodne operacije u SAD-u. Ulaganje će ići prema izgradnji triju naprednih planova za proizvodnju čipova u Arizoni, za koje je Trump kazao da će otvoriti desetke hiljada radnih mjesta.
Trump je rekao da će njegove carine „učiniti Ameriku ponovno bogatom”, dodati pravednost američkoj trgovini s inozemstvom i promicati američku industriju, uključujući čelik i poljoprivredu.
Upozorenje federalnim uposlenicima
Predsjednik SAD Donald Trump osvrnuo se i na efikasnost Vlade. Naveo je da je otvorio novi odjel za njenu efikasnost, na čijem je čelu Elon Musk. Uputio je upozorenje federalnim uposlenicima koji se opiru da se vrate na posao u urede, da će kako je kazao „odmah biti otpušteni”. Dodao je kako se stotine hiljada federalnih radnika nisu pojavili na poslu jer je njegova administracija naredila ukidanje pravila iz ere Covida koja dopuštaju veću fleksibilnost.
„Moja administracija će vratiti vlast od ove neodgovorne birokracije i ponovno ćemo vratiti istinsku demokraciju u Ameriku. I svaki savezni birokrat koji se bude protivio ovoj promjeni bit će odmah uklonjen s dužnosti”, kazao je Trump.
Dodao je kako su dani vladavine neizabranih birokrata prošli. Kazao je da radnici trebaju biti unaprijeđeni na osnovu znanja i svojih vještina, a ne prema statusu, rasi, naciji.
Radimo na završetku brutalnog rata između Rusije i Ukrajine
„Neumorno radim na okončanju brutalnog sukoba između Rusije i Ukrajine”, kazao je predsjednik Donald Trump govoreći pred Kongresom. „SAD su poslale milijarde dolara Ukrajini, bez ikakve garancije. Svake sedmice 2000 ljudi bude ubijeno, ranjeno u tom ratu, i Ukrajinaca i Rusa, i ja to želim zaustaviti. Ukoliko želite zaustaviti rat, onda morate pregovarati sa svim stranama uključenim u sukob.”
Poruka od Zelenskog
Trump je potom kazao je kako mu je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poslao pismo u kojem, kako je kazao. stoji: „Spreman što je prije moguće doći za pregovarački sto kako bi se postigao trajni mir… pod okriljem Amerike i predsjednika Trumpa… Kada je riječ o mineralima i sigurnosti, Ukrajina je spremna potpisati ga u bilo koje vrijeme koje vam odgovara.”
Traćenje miliona i miliona dolara
U svom obraćanju predsjednik Donald Trump je podsjetio kako je prethodna administracija rasipala novac, te da je i to spriječio, i još spriječava: „Zamrznuo sam svu američku stranu pomoć, izašli smo iz korumpirane Svjetske zdravstvene organizacije...”
Istakao je kako je prethodna administaracija potrošila na stotine miliona dolara finansirajući različite programe svih vrsta u brojnim zemljama svijeta, od Mozambika do Srbije - ali od koji su neki, kako je naglasio, najblaže rečeno bizarni, poput istraživanja transgenderizma na miševima.
Od polaganja zakletve do danas , predsjednik Trump je potpisao rekordan broj tzv. Predsjedničkih naredbi, iz sfere ekonomije, medjunarodne trgovine, migracije, te nekoliko naredbi koje se odnose na zaštitu zdravlja djece, zabranu tranzicije maloljetnika iz jednog spola u drugi bez odobrenja roditelja , te zabranu sudjelovanja trans-žena u sportovima za djevojčice u državnim školama - ili će u suprotnom ostati bez federalnih fondova.
Nekoliko minuta nakon što je započeo govor, predsjednika Trumpa su prekidali prosvjednim povicima neki od demokrata. Medjutim, kada su povici bili preglasni, predsjedavajući Kongresa, Mike Johnson je, po utvrdjenom protokolu, zatražio od specijalnih snaga koje štite Kongres , da izvedu najglasnijeg koji je nadvikivao predsjednika, demokratskog zastupnika iz Texasa Al Greena.
Odgovor demokrata
Dajući demokratski odgovor na obraćanje predsjednika Donalda Trumpa na zajedničkoj sjednici Kongresa, američka senatorica Elissa Slotkin rekla je u utorak da je Americi potrebna odgovorna promjena i da treba biti angažozvani lider u međusobno povezanom svijetu.
Slotkin je rekala da cijene namirnica, stanovanja i zdravstvene skrbi moraju pasti i da Trump nema vjerodostojan plan za njihovo rješavanje.
Rekla je da će Trumpova ekonomska politika natjerati Amerikance da „plate u svakom dijelu” svojih života, uključujući carine i trgovinske ratove, rastući nacionalni dug i potencijalnu recesiju.
„Predsjednik Trump pokušava svojim prijateljima milijarderima dati dar bez presedana”, rekao je Slotkin.
Također je spomenula biznismena Elona Muska, koji pod Trumpom vodi Odjel za učinkovitost vlade, ističući zabrinutost zbog raširenih otpuštanja saveznih radnika i pristupa podacima Amerikanaca koji njegov tim ima.
„Potrebna nam je učinkovitija vlada. Ako želite smanjiti otpad, pomoći ću vam u tome. Ali promjena ne mora biti haotična niti nas učiniti manje sigurnima”, rekla je Slotkin.
Također je govorila o žestokom sastanku u Bijeloj kući prošle sedmice kada je Trump prekorio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog „nepoštovanja”
Slotkin je rekla da je sastanak sažeo Trumpov pristup svijetu.
„On vjeruje u podilaženje diktatorima poput Vladimira Putina i udaranje naših prijatelja u zube poput Kanađana”, rekla je. „On vidi američko vodstvo kao ništa više od niza transakcija nekretninama"
Slotkin je rekla da je američka demokratija težnja svijeta i da je upravo sada u opasnosti.
Trump nastoji provesti vanjsku politiku „Amerika na prvom mjestu”, koja uključuje naredbe o povlačenju iz Pariškog sporazuma o klimi i Svjetske zdravstvene organizacije te o smanjenju rada Američke agencije za međunarodni razvoj.
Slotkin je rekla da bi radije imala Sjedinjene Države kao svjetskog lidera nego Rusiju ili Kinu.
„Postupci Donalda Trumpa sugeriraju da on u dubini srca ne vjeruje da smo iznimna nacija. On očito ne misli da bismo mi trebali upravljati svijetom”, rekla je.
Slotkinova je također kazala kako je sretna da je predsjednika Ronald Reagan vodio Ameriku u vrijeme Hladnog rata, kada je ona bila djevojčica, dodajući kako bi Trump izgubio hladni rat svojom politikom.
Rusko-ukrajinski rat ostaje duboko neriješen
Stanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine ostaje duboko neriješeno, a SAD su rekle da ne znaju da li je mir moguć, dok su se evropski lideri sastali u Londonu kako bi izrazili svoju stalnu podršku snagama Kijeva.
Novi razvoj događaja uslijedio je dva dana nakon eksplozivnog sastanka u Washingtonu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskyyja u petak koji se pretvorio u intenzivnu konfrontaciju dok je američki lider naredio svom kolegi da napusti Bijelu kuću, a potencijalni sporazum između SAD-a i Ukrajine o rijetkim zemnim mineralima ostao je nepotpisan.
"Potrebno nam je veoma radikalno resetovanje", rekao je lord Peter Mandelson, britanski ambasador u Sjedinjenim Državama, za emisiju ABC "Ova sedmica". Nisu zakazani mirovni pregovori.
Mandelsonova procjena došla je kada je britanski premijer Keir Starmer sazvao grupu od više od deset evropskih lidera, zajedno sa Zelenskim, da obećaju svoju stalnu podršku u naoružanju ukrajinskim borcima čak i kada se SAD pokolebaju.
Starmer je, dok je sjedio pored Zelenskog i ispred zastava Ukrajine i evropskih naroda, rekao da je to "trenutak koji se dešava jednom u generaciji za bezbjednost Evrope i da svi moramo da se pojačamo".
"Nadam se da znate da smo svi uz vas i narod Ukrajine koliko god je potrebno, svi za ovim stolom", rekao je Starmer ukrajinskom lideru. "Moramo se dogovoriti o tome koji koraci proizlaze iz ovog sastanka da se uspostavi mir kroz snagu za dobrobit svih."
Međutim, Trump je u petak rekao Zelenskom da je dobrodošao da se vrati u Bijelu kuću "kada bude spreman za mir".
Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz, govoreći o Zelenskom, rekao je za CNN-ovu emisiju “State of the Union”: “Ono što nam nije bilo jasno je da li dijeli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide u mir.”
Waltz je rekao da će na kraju Rusija i Ukrajina morati napraviti pregovaračke ustupke kako bi postigli mirovni sporazum. „Biće svih mrkve i štapa da se ovo uradi“, rekao je.
Američki državni sekretar Marko Rubio također je naglasio važnost dolaska obje strane za pregovarački sto.
"Pokušavamo da okončamo rat," rekao je Rubio. "Ne možete okončati rat osim ako obje strane ne dođu za sto, počevši od Rusa. I to je poenta koju je predsjednik rekao. I moramo da učinimo sve što možemo da pokušamo da ih dovedemo za sto da vidimo da li je to uopšte moguće."
"Ne obećavam vam da je moguće", dodao je. “Ne kažem vam da je 90% vjerovatno. Kažem da je vjerovatnoća 0% ako ih ne dovedemo za pregovarački sto. I što prije svi ovdje odrastu i shvate da je ovo loš rat koji ide u lošem smjeru sa smrću i uništenjem i svim vrstama opasnosti koje ga okružuju, a koje bi mogle prerasti u širi sukob, to prije ljudi odrastu i shvate da mislim da ćemo moći više napredovati."
Starmer je rekao da su se Britanija, Francuska i Ukrajina dogovorile da rade na planu prekida vatre koji će biti predstavljen Sjedinjenim Državama. Neke evropske zemlje rekle su da su spremne poslati mirovne trupe u Ukrajinu kako bi pomogle u provedbi potencijalnog mirovnog sporazuma, ali trebaju SAD da pruže rezervnu vojnu podršku kako bi se suprotstavili Rusiji u slučaju da predsjednik Vladimir Putin pristane na prekid vatre, a zatim ga prekrši ili pokrene novu invaziju.
Trump je odbio slanje takve podrške SAD-u i rekao da vjeruje da će Putin ispoštovati svako rješenje rata na koje pristane.
Starmerov samit zasjenjen je izvanrednim sastankom u Ovalnoj kancelariji u petak koji se pretvorio u žestoku razmjenu, jer su Trump i američki potpredsjednik JD Vance napali Zelenskog, optužujući ga da je nezahvalan za podršku SAD u ratu.
Zelenskyy se u više navrata zahvalio Sjedinjenim Državama, njihovom glavnom ratnom dobrotvoru. Ponovo je to učinio na društvenim mrežama nakon sastanka u petak.
Uoči razgovora sa svojim evropskim kolegama, Starmer je rekao da je fokusiran na pokušaj ponovnog angažmana s Trumpom, Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, umjesto da "pojača retoriku".
"Sada smo se složili da će Ujedinjeno Kraljevstvo, zajedno s Francuskom i možda još jednom ili dvije države, raditi s Ukrajinom na planu za zaustavljanje borbi, a zatim ćemo o tom planu razgovarati sa Sjedinjenim Državama", rekao je Starmer za BBC. Starmer i Macron su razgovarali s Trumpom od petka.
Starmer je rekao da ne vjeruje Putinu, ali vjeruje Trumpu.
„Da li verujem Donaldu Trampu kada kaže da želi trajni mir? Odgovor na to je da”, rekao je.
Starmer je rekao da se vode "intenzivne rasprave" da se dobije sigurnosna garancija od SAD kao jedna od nekoliko komponenti za trajni mir.
"Ako treba da dođe do dogovora, ako treba da dođe do prekida borbi, onda se taj sporazum mora braniti, jer je najgori od svih ishoda da dođe do privremene pauze i onda ponovo dođe Putin", rekao je Starmer. “To se dešavalo u prošlosti, mislim da je to pravi rizik, i zato moramo osigurati da ako postoji dogovor, to je trajni dogovor, a ne privremena pauza.”
Samit u Londonu uključuje i lidere Francuske, Njemačke, Danske, Italije, Holandije, Norveške, Poljske, Španije, Kanade, Finske, Švedske, Češke.
Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa i agencije France-Presse.
Izrael prekinuo pomoć Gazi u pokušaju pritiska na Hamas da prihvati novi prijedlog o prekidu vatre
Izrael je u nedjelju zaustavio ulazak sve robe i zaliha u pojas Gaze i upozorio na "dodatne posljedice" ako teroristička organizacija Hamas ne prihvati novi prijedlog za produženje prve faze krhkog primirja.
Hamas je optužio Izrael da pokušava poremetiti primirje i rekao da je njegova odluka o prekidu pomoći "jeftina iznuda, ratni zločin i eklatantan napad" na sporazum o primirju. Obje strane kažu da je prekid vatre okončan.
Prva faza prekida vatre, koja je uključivala povećanje humanitarne pomoći, istekla je u subotu. Dvije strane tek treba da pregovaraju o drugoj fazi, u kojoj je Hamas trebao osloboditi desetine preostalih talaca u zamjenu za izraelsko povlačenje i trajni prekid vatre.
Izraelski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman u skladu sa propisima, rekao je da je odluka o obustavi pomoći donijeta u koordinaciji sa Trumpovom administracijom.
Izrael kaže da novi prijedlog podržavaju SAD
Izrael je u nedjelju saopćio da podržava ono što je opisao kao prijedlog američkog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa da se produži prva faza primirja kroz Ramazan - muslimanski sveti mjesec posta koji je počeo tokom vikenda - i jevrejski praznik Pashe, koji se završava 20. aprila.
Prema tom prijedlogu, Hamas bi oslobodio polovinu talaca prvog dana, a ostatak kada se postigne sporazum o trajnom prekidu vatre, saopćeno je iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Hamas je upozorio da bi svaki pokušaj odgode ili otkazivanja postojećeg sporazuma o prekidu vatre imao "humanitarne posljedice" za taoce i ponovio da je jedini način da se oslobode provedba sporazuma i pregovaranje o drugoj fazi.
Hamas je rekao da je voljan osloboditi preostale taoce odjednom u Fazi 2, ali samo u zamjenu za oslobađanje još palestinskih zatvorenika, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih snaga.
Egipatski zvaničnik rekao je da Hamas i Egipat neće prihvatiti novi prijedlog koji ima za cilj vraćanje preostalih talaca bez okončanja rata. Zvaničnik je napomenuo da je sporazum pozvao dvije strane da počnu pregovore o Fazi 2 početkom februara.
Zvaničnik, koji nije bio ovlašten da izvještava medije i govorio je pod uvjetom anonimnosti, rekao je da posrednici pokušavaju riješiti spor. Nije bilo trenutačnog komentara iz Sjedinjenih Država ili Katara, koji su zajedno s Egiptom bili ključni posrednik s Hamasom.
Prekid vatre poremećen sporovima
U okviru prve, šestosedmične faze primirja, Hamas je oslobodio 25 izraelskih talaca i tijela osam drugih u zamjenu za oslobađanje skoro 2.000 Palestinaca koje je Izrael zatvorio. Izraelske snage koje su se povukle iz većine Gaze, a Izrael je dozvolio navalu humanitarne pomoći.
Ali prva faza je bila poremećena uzastopnim sporovima, pri čemu je svaka strana optuživala drugu za kršenje.
U izraelskim udarima ubijeno je desetine Palestinaca za koje je vojska rekla da su se približili njenim snagama ili ušli u područja kršenje primirja. Hamas je paradirao sa zarobljenicima - od kojih su neki bili iscrpljeni - pred gomilom u javnim spektaklima za koje su Izrael i Ujedinjene nacije rekli da su okrutni i ponižavajući.
Hamas je rekao da je obustava pomoći Izraela još jedan prekršaj, rekavši da bi se isporuke trebale nastaviti dok su strane pregovarale o drugoj fazi sporazuma.
Izrael je optužen za blokiranje pomoći tokom cijelog rata
Izrael je nametnuo potpunu opsadu Gaze u prvim danima rata, a kasnije ju je ublažio pod pritiskom SAD-a.
Agencije UN-a i humanitarne grupe optužile su Izrael da nije pružio dovoljno pomoći tokom 15 mjeseci rata, a Bidenova administracija ga je više puta pritiskala da učini više. Stručnjaci su u nekoliko navrata upozoravali da je glad u Gazi rasprostranjena i da postoji opasnost od gladi.
Međunarodni krivični sud saopćio je da postoji razlog za vjerovanje da je Izrael koristio "gladovanje kao metodu ratovanja", kada je prošle godine izdao nalog za hapšenje Netanyahua. Optužba je također ključna za slučaj Južne Afrike pred Međunarodnim sudom pravde koji optužuje Izrael za genocid.
Izrael je negirao optužbe i odbacio obje sudske akcije kao pristrasne protiv njega. Izrael kaže da je dozvolio ulazak dovoljno pomoći i okrivio je za nestašice, kako je rekao, nesposobnost UN-a da je distribuira. Također je optužio Hamas za izvlačenje pomoći.
Rat je počeo kada su teroristi predvođeni Hamasom upali u južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši 251 taoca. Hamas trenutno drži 59 talaca, od kojih se vjeruje da su 32 mrtva, nakon što je većinu ostalih oslobodio u dva sporazuma o prekidu vatre.
Izraelska ofanziva je ubila više od 48.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. U njemu se navodi da su više od polovine ubijenih bile žene i djeca, ali se ne precizira koliko je poginulih bilo boraca.
Izraelsko bombardovanje i kopnene operacije razbile su velike površine pojasa do ruševina a vrhunac sukoba raselio je oko 90% stanovništva od 2,3 miliona Palestinaca. Rat je ostavio većinu stanovništva Gaze ovisnom o međunarodnoj pomoći za hranu i druge osnovne potrepštine.
Trump ugostio Zelenskog u Bijeloj kući radi dogovora o mineralima
Predsjednik Donald Trump sastaje se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak u Bijeloj kući, s ciljem da osigura dogovor koji bi omogućio SAD pristup ukrajinskim rijetkim mineralima kako bi nadoknadila sredstva koja je Bidenova administracija dala za podršku ratnim naporima Kijeva.
Sporazum uključuje odredbe za suvlasništvo i upravljanje poslijeratnim fondom za obnovu Ukrajine, kojem će Ukrajina dodijeliti 50% budućih prihoda od prirodnih resursa zemlje.
Trump je sporazum o mineralima okarakterizirao kao vrstu "backstopa" umjesto sigurnosnih garancija u kojima SAD podržavaju evropske mirovne snage u Ukrajini nakon završetka rata s Rusijom.
„Moglo bi se reći da je to. Mislim da se niko neće igrati ako smo tamo sa puno radnika,” rekao je novinarima u četvrtak u Ovalnom kabinetu.
U sporazumu se navodi da će SAD zadržati "dugoročnu finansijsku posvećenost razvoju stabilne i ekonomski prosperitetne Ukrajine". Ne spominje se izravno na napore da se okonča ruska invazija na Ukrajinu ili o budućim sigurnosnim aranžmanima, osim jedne linije: “Vlada Sjedinjenih Američkih Država podržava napore Ukrajine da dobije sigurnosne garancije potrebne za uspostavljanje trajnog mira.”
Zelenskyy zna da treba potpisati kako bi Washington ostao na strani Kijeva, iako su konture sporazuma i dalje nejasne, rekao je Charles Kupchan, viši saradnik Vijeća za vanjske odnose.
„Je li ovo fond za vraćanje Sjedinjenim Državama za ekonomsku i vojnu pomoć koja je već stigla? Je li ovo fond za plaćanje Sjedinjenim Državama za buduće isporuke vojne i ekonomske pomoći?" rekao je za Glas Amerike. “Kakve obaveze Sjedinjene Države imaju prema Ukrajini kao posljedicu ovog sporazuma?”
Osim sporazuma o mineralima, Trump je bio nepovezan u pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi budućeg primirja između Ukrajine i Rusije - zahtjeva Francuske, Britanije i drugih NATO saveznika.
"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump u četvrtak tokom zajedničke konferencije za novinare sa britanskim premijerom Kierom Starmerom u Beloj kući.
Prvi sastanak u Bijeloj kući
Trump i Zelenskyy su imali različite lične angažmane u prošlosti, ali u petak je njihov prvi angažman u Bijeloj kući. Ranije ovog mjeseca, razgovarali su telefonom, nakon Trumpovog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Od dolaska na funkciju, Trump je pojačao svoju kampanju pritiska na Ukrajinu, lažno tvrdeći da je Kijev započeo rat s Rusijom i nazivajući Zelenskog “diktatorom”.
U četvrtak se činilo da je Trump ublažio svoj stav. Na pitanje novinara da li i dalje vjeruje da je Zelenski diktator, Trump je odgovorio: „Jesam li to rekao? Ne mogu da vjerujem da sam to rekao.”
On je također ponovio tvrdnju da su SAD potrošile 350 milijardi dolara na ukrajinski rat - brojka koja nadmašuje iznos koji su zabilježili Ministarstvo odbrane i međuagencijska nadzorna grupa koja prati izdvajanja SAD za Ukrajinu.
U međuvremenu, Trump vodi direktne pregovore s Rusijom bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, braneći bilateralne interakcije tokom svoje konferencije za novinare u četvrtak kao "zdrav razum".
On je pregovore opisao kao "veoma napredne", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora za okončanje rata. Izrazio je uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ukoliko se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.
Myroslava Gongadze i Kim Lewis dali su svoj doprinos ovom izvještaju.
