Sa druge strane, Putin je uzvratio riječima da uviđa da Rusija i Francuska dijele zabrinutost povodom događaja u sferi evropske bezbjednosti.
"Vidim koliko napora ulaže sadašnje rukovodstvo Francuske i njen u svrhe rješavanja krize u vezi sa objezbeđivanjem jednakih uslova za bezbjednost u Evropi što bi predstavljalo ozbiljnu historijsku perspektivu", rekao je Putin.
Macron je pred put izjavio da ne vjeruje da će Rusija krenuti u invaziju na Ukrajinu, te da je gomilanje vojske na granici strategija čiji je cilj da Zapad ispuni ruske zahtjeve.
"Jasno je da geopolitički cilj Rusije nije Ukrajina, već da se razjasne pravila o kohabitaciji sa NATO i EU", kazao je francuski predsjednik za list Le Journal de Dimanche.
Macron tvrdi da će pregovori sa Rusijom uspjeti da spriječe sukob.
"Intenzitet pregovora koje vodimo sa Rusijom i moja posjeta Moskvi će vjerovatno spriječiti vojnu operaciju. Potom ćemo razgovarati o uslovima deeskalacije. Oduvijek sam bio angažovan na dijalogu sa predsjednikom Putinom i naša je odgovornost da nađemo rješenje", rekao je Macron.
Macronov stav se potpuno razlikuje od stava Bidenove administracije koja tvrdi da je ruska invazija pitanje vremena.
Macronovi politički protivnici, međutim, smatraju da predsjednik ovakvim izjavama pravi medijski spektakl, a pojedini analitičari upozoravaju da urušava svoj pregovarački kredibilitet i podsjećaju da od 2017. nije uspio da se o nečemu dogovori sa Putinom.
Predsjednički izbori u Francuskoj su u aprilu, pa protivnici optužuju Macrona da na ovaj način hoće da poveća svoj rejting.
"Macronove izjave čine ostatak Evrope prilično nervoznim", kaže Ulrich Speck, saradnik Njemačkog Marshallovog fonda iz Berlina.
Uprkos ruskoj aneksiji Krima, Macron je pozivao da Zapad ne prekida veze sa Moskvom. U svojoj knjizi iz 2017. napisao je da "bi bila greška prekinuti odnose sa istočnoevropskom silom, umesto da se razviju trajne veze".
Dvije godine kasnije, kada je ugostio Putina, upozorio je da će se Evropa naći usred novog Hladnog rata i da evropski kontinent nikada neće biti stabilan i siguran ako se ne razjasne i pacifikuju odnosi sa Rusijom.
Francuski predsjednik je u prošlosti također bio neodlučan u vezi sa uvođenjem novih sankcija Rusiji.
Poput nekadašnjeg francuskog lidera Charles de Gaulle, i Macron vidi Francusku kao "balansirajuću silu" između Rusije i SAD.
Međutim, poljski političari su ga optužili da ignoriše da se Rusija nikada nije promijenila i brinu da će Macronovo posredovanje staviti Evropu u poziciju da bude jedako udaljena i od Moskve i od Washingtona.
U nedavnom govoru pred Evropskim parlamentom, Macron je pozvao EU da započne odvojene razgovore sa Rusijom, te da se ispregovara poseban sporazum o stabilnosti. Lideri pojedinih centralno-evropskih i baltičkih zemalja, međutim, upozoravaju da Macron time stavlja EU i SAD u suprotstavljene pozicije.
I SAD i Velika Britanija upozoravaju da će Rusija krenuti u invaziju na Ukrajinu kako bi povratila svoju sferu uticaja u istočnoj i centralnoj Evropi.
Moskva traži da Ukrajina ne bude članica NATO-a, iako ta zemlja nije ni aplicirala za članstvo. Zahtjev je i da se NATO snage povuku iz bivših sovjetskih republika koje su postale članice alijanse.
Macron je u intervjuu pred put u Moskvu ocijenio da "suverenitet i bezbjednost Ukrajine ili bilo koje druge evropske zemlje ne može biti pitanje kompromisa, ali da i Rusija ima legitimno pravo da postavi pitanje svoje bezbjednosti".
Francuski zvaničnici tvrde da je Macronov put u Moskvi u potpunosti koordinisan sa zapadni saveznicima, te da su EU i NATO u potpunosti informisani o razgovorima sa Putinom.
