Ovom odlukom Starmer pravi otklon od planova bivšeg premijera Velike Britanije Rishija Sunaka a koji je namjeravao osporiti zahtjev za hapšenje koji je izdao MKS.
"To je bio prijedlog prethodne vlade koji nije podnijet prije izbora i za koji mogu da potvrdim da je naš dugogodišnji stav da je to stvar Suda", rekao je Starmer.
U petak, 26. jula, ističe rok za podnošenje prigovora na odluku MKS o izdavanju naloga za hapšenje.
Tužilac MKS Karim Khan je zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Pojasu Gaze i Izraelu optužio Netanjahua, izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta i trojicu lidera Hamasa, Jehju Sinvara, Mohameda Deifa i Ismaila Hanija.
Netanjahu i drugi izraelski lideri osudili su tu odluku MKS kao "sramnu i antisemitsku".
Ni Izrael ni njegov bliski saveznik Sjedinjene Američke Države ne prihvaćaju jurisdikciju Međunarodnog krivičnog suda, ali eventualni nalozi na hapšenje bi mogli da dovedu izraelske zvaničnike u opasnost od hapšenja u drugim zemljama, koje priznaju Međunarodni krivični sud.
Izrael je optužio Hamas, kojeg SAD, EU i neke druge zemlje smatraju terorističkom organizacijom, za genocid zbog napada na Izrael 7. oktobra 2023. koji je pokrenuo rat. Militanti su upali u vojne baze i naselja širom južnog Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši oko 250 talaca.
Kao odgovor, Izrael je pokrenuo sveobuhvatnu ofenzivu iz zraka, s mora i kopna, u kojoj je ubijeno preko 38.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze pod kontrolom Hamasa.
Izrael krivi Hamas za visok broj poginulih civila jer se militanti bore u gustim, stambenim područjima. Vojska kaže da je ubila preko 12.000 militanata, ali nije pružila dokaze za to, prenosi AP. Uslijed rata oko 80 posto stanovništva Gaze, oko 2,3 miliona ljudi, je izbjeglo iz svojih domova, dok je sjever Gaze gurnut na ivicu gladi.
