Izdvojeno
Ljekarska uvjerenja na neviđeno
Privatna zdravstvena ustanova „Medica” je za godinu dana izdala skoro dvije i po hiljade uvjerenja za polaganje vozačkog ispita, a da ljekarska komisija nije pregledala nijednu osobu.
Privatna zdravstvena ustanova „Medica“ je tokom 2016. godine izdala 2.440 lažnih ljekarskih uvjerenja za kandidate autoškola iz: Bihaća, Bosanske Krupe, Cazina, Velike Kladuše i Bužima i tako nezakonito zaradila više od 120 hiljada maraka, piše Centar za istraživačko novinarstvo.
Istražni organi Unsko-sanskog kantona (USK) su utvrdili da su kandidati dobijali neophodna zdravstvena uvjerenja za polaganje vozačkog ispita i vožnju, a da ih pritom nisu ljekari pregledali.
Fiktivna uvjerenja su potpisivali članovi komisije: oftalmolog u penziji iz Bihaća Enver Budimlić, neuropsihijatri iz Bihaća, Velike Kladuše i Bosanske Krupe Andrej Ižaković, Evresa Okanović i Muhidin Šertović te specijalista medicine rada i tadašnja direktorica „Medice“ Vjekoslava Pehadžić.
Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona optužilo je Pehadžić i osnivače ove zdravstvene ustanove Seada Seferagića, Mirzadu Seferagić i Suadu Šehić za organizovanje krivičnog djela. Osim njih, među 54 optuženih su uposlenici ove ustanove i čak 43 instruktora vožnje. Većina ih je sporazumno priznala krivicu.
Većina optuženih sa kojima je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) stupio u kontakt nije htjela govoriti o ovoj temi.
Recept za kršenje zakona
Praksa je bila ovakva: instruktori i predstavnici 34 autoškole uzimali su od kandidata lične karte i po 50 maraka te ih predavali uposlenicima „Medice“ koji su na ranije potpisana i opečaćena bjanko uvjerenja dopisivali imena kandidata. Osim toga, istragom je utvrđeno da doktori Ižaković, koji je priznao krivicu, Pehadžić, Budimlić i Okanović u vrijeme navodnih pregleda 427 kandidata i izdavanja ljekarskih uvjerenja uopće nisu bili u Bosni i Hercegovini.
Zakon o liječništvu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) nalaže da ljekar može izdati uvjerenje samo nakon pregleda i uvida u medicinsku dokumentaciju te određuje da ljekar koji to učini bez pregleda može biti kažnjen novčanom kaznom od 250 do 1.500 KM.
U državnom Pravilniku o zdravstvenim uvjetima koje mora ispunjavati vozač motornog vozila navedeni su svi zdravstveni problemi koji bi kandidate ograničili ili potpuno spriječili u vožnji.
Iako su pravila jasna, ova grupa ljekara, kandidata i instruktora odlučila je da ih ignoriše.
Zamjenik glavne kantonalne tužiteljice USK-a Adnan Tulić kaže: „148 lica nam je u fazi istrage potvrdilo da nikad nisu ušli u prostorije te zdravstvene ustanove”.
Pojedini instruktori i ljekari su tokom istrage potvrdili da ni ostali kandidati nisu bili pregledani. Među onima koji su dobili ljekarska uvjerenja bilo je i osoba sa fizičkim deformitetima i epilepsijom, utvrdilo je Tužilaštvo.
„Dovoljno je samo reći da je to jedna tempirana bomba koja ide u saobraćaj, koja ugrožava sve učesnike u saobraćaju”, rekla je za CIN Selma Omanović-Karakaš, specijalista medicine rada.
Niko od uposlenika „Medice“ nije o ovoj temi želio razgovarati do okončanja sudskog procesa.
Tužilaštvo USK-a je početkom 2021. godine optužilo uposlenike ove poliklinike i predstavnike autoškola da su izdali i upotrijebili fiktivna ljekarska uvjerenja.
„Govorimo o činjenicama koje smo već u određenom dijelu pravosnažno potvrdili, a ostale ćemo dokazivati, što ukazuje na mrežu, odnosno modus operandi te ustanove koji je po svojoj prirodi, načinu funkcionisanja, ništa drugo do organiziran“, kaže tužilac Tulić koji je predložio Općinskom sudu u Bihaću da od „Medice“ oduzme imovinsku korist od najmanje 121.580 KM.
Tužilaštvo tvrdi da su ljekari znali da uvjerenja nisu istinita i ne razmišljajući kome su dali zeleno svjetlo za upravljanje motornim vozilom su ugrozili sigurnost učesnika u saobraćaju.
„Moje mišljenje i tad, a i sada poslije podignute optužnice, da takvo ponašanje i takva radnja koja je njima opisana i stavljena na teret zasigurno nije krivično djelo”, kaže Hasan Veladžić, advokat optuženog neuropsihijatra Muhidina Šertovića.
Članovi ljekarske komisije nisu željeli govoriti o optužbama, kao ni većina instruktora. Nekoliko predstavnika autoškola je potvrdilo da su nosili novac i dokumente, ali da nisu tražili fiktivna uvjerenja. Preuzimali su gotove nalaze, ne znajući da njihovi kandidati nisu pregledani.
„Mojim branjenicima se stavlja na teret pomaganje u izdavanju takvog uvjerenja, što je za odbranu, za mene kao branioca, potpuni apsurd jer oni ne učestvuju niti mogu učestvovati u postupku ljekarskih pregleda i postupku izdavanja“, rekao je za CIN Jasmin Abdagić, advokat optuženih instruktora: Razije Mahmutović, Esada Kovačevića, Huseina Okanovića, Bešira Durakovića i Sanela Zećirevića.
On je uložio prigovor na optužnicu jer smatra da nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku FBiH i da su njegovi branjenici nevini.
Uprkos tome, Razija Mahmutović je nedavno sa Tužilaštvom potpisala sporazum o priznanju krivice, koji je upućen Sudu na potvrđivanje.
„Mi odnesemo spisak, pa, jel’ ta osoba išla nije li išla, oni sad okrivljuju nas da smo mi bili veza između toga da neko nije išao na pregled. Jest, nije – ja to ne znam, niti je to moja dužnost da znam“, kaže ona za CIN.
Troje optuženih instruktora: Hasan Mujakić, Senad Novkinić i Razija Mahmutović su već bili osuđivani na uslovne zatvorske kazne zbog davanja i primanja mita.
Do sada je 27 optuženih sporazumno priznalo krivicu. Među njima je i instruktor Irfan Kržalić.
„Javni tužioc je rekao ovako: ‘Haj’ da se nagodimo! Kao da vam to bude opomena, nastavite radite, kao, da nastavimo raditi al’ da nam to bude opomena da više to ne radimo“, kaže Kržalić.
Advokat Abdagić smatra da su optuženi koji su priznali izvršenje krivičnog djela – zbunjeni: „Oni, u biti, ne znaju ni šta su priznali”
Zabrinjavajuća statistika
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a, od 2016. do septembra 2021. godine u Kantonu se desilo 14.330 saobraćajnih nesreća u kojima je poginulo 96 osoba, a 801 je teže povrijeđena. Zbog alkohola, umora ili bolesti vozači su skrivili 481 nesreću, ali istraga ne propituju vezu nesreća sa ljekarskim uvjerenjima.
Psihologinja Jasmina Semanić Huskić 12 godina radi u ljekarskoj komisiji Doma zdravlja Cazin i smatra da kandidati sve češće odlaze po uvjerenja u privatne zdravstvene ustanove jer znaju da pregledi u Domu zdravlja nisu formalnost i da će potrajati. Ona kaže da je i sama bila izložena pritiscima da ubrza i da ne radi toliko detaljno.
„Oni tu provjeru, tu procjenu, bilo kod psihologa ili bilo kod koga drugog od članova komisije doživljavaju kao nekakvo maltretiranje i oni to i kažu. Vjerujte da vam kažu – sljedeći put neću doći ovdje, ovo sve mogu za pet minuta uraditi negdje drugo”, kaže Semanić Huskić.
Direktor Doma zdravlja, neuropsihijatar Amir Murić, zaključuje da zbog toga kandidati sve rjeđe dolaze u javnu ustanovu: „Znači, dolaze ljudi koji stvarno žele da dobiju nekakav adekvatan papir, a oni kojima je, recimo, prvo ljekarsko uvjerenje, produženje, ove mlađe generacije, oni idu svi u te nekakve privatne gdje se to, tako da kažem, štampa k’o na traci”.
Profesor u Prvoj srednjoj školi u Cazinu i predsjednik Udruženja za promociju bezbjednosti saobraćaja Aladin Žunić kaže da su brojke o stradalim zabrinjavajuće i da veliku pažnju treba posvetiti sposobnosti vozača da upravljaju motornim vozilom.
„Ako se vozač vozila kreće brzinom od 90 km/h i ako uzmemo u obzir da je vrijeme reagovanja u prosjeku jedna sekunda, pri toj samo jednoj sekundi vozač će preći 25 metara, a tek onda počinje da koči. Zamisli šta sve može da se desi u tih 25 metara! Dakle, govorimo o vozaču koji je i psihički i fizički sposoban. Šta onda da kažemo za vozača koji nije, koji ne ispunjava te uvjete?”, objašnjava Žunić, dodavši da je samo pitanje vremena da li će takvi vozači uzrokovati svoju ili tuđu smrt.
„Jednostavno, mi na našim cestama imamo toliko ubica, odnosno samoubica, da je samo pitanje kada će neko povući taj okidač.”
See all News Updates of the Day
Palestinci se vraćaju u Gazu dok Trump pojačava napore za njihovo raseljavanje
Veliki broj Palestinaca nastavlja marširati s juga Pojasa Gaze prema svojim kućama u gradu Gazi i sjevernim područjima enklave nakon što je Izrael otvorio kontrolne punktove i pustio ljude da prođu.
Raseljeni Palestinci uglavnom su pješice, putujući kroz područja koja su sada uglavnom u ruševinama nakon 15 mjeseci rata između Izraela i Hamasa.
Do kasno u ponedjeljak, Hamasove vlasti u Gazi saopćile su da je prešlo više od 300.000 ljudi. Oko milion ljudi dobilo je naređenje da napusti sjevernu Gazu kada je izraelska ofanziva počela u oktobru 2023. nakon napada Hamasa na Izrael.
Masovna migracija Palestinaca dolazi kada je američki predsjednik Donald Trump udvostručio svoj kontroverzni prijedlog da se nasilno preseli veliki broj Palestinaca u susjedni Jordan i Egipat.
"Kada pogledate pojas Gaze, to je pakao toliko godina", rekao je Trump novinarima u ponedjeljak navečer na Air Force One-u. “Mogli biste natjerati ljude da žive u područjima koja su mnogo sigurnija i možda mnogo bolja, a možda i mnogo ugodnija.”
Trump je prvi put iznio tu ideju u subotu, rekavši da želi da Jordan i Egipat prime više raseljenih Palestinaca u sklopu napora da se "očisti" Gaza.
Hamas, teroristička grupa koju su proglasili SAD i Izrael, a koja vlada Gazom, rekao je da masovni povratak Palestinaca svojim domovima predstavlja odbijanje bilo kakvog prijedloga masovne deportacije.
U saopćenju objavljenom na internetu u ponedjeljak, glasnogovornik Hamasa Abdul Latif al-Qanou rekao je da te scene “predstavljaju još jedan neuspjeh okupacije u postizanju ciljeva rata istrebljenja i uništenja i poruku prkosa svakom novom pokušaju njihovog raseljavanja”.
Povratak Palestinaca u grad Gazu dolazi u ranim fazama šestosedmičnog prekida vatre, prvog u trofaznom dogovoru između Izraela i Hamasa. Prva faza do sada je rezultirala oslobađanjem sedam talaca držanih u Gazi, oslobađanjem 300 palestinskih zatvorenika koje drži Izrael i navalom humanitarne pomoći u Gazu. Sljedeća runda oslobađanja talaca trebala bi se održati kasnije ove sedmice.
Trumpov tim upravljao je krhkim prekidom vatre, osiguranim u posljednjim danima administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena. Trumpov izaslanik za Bliski istok, Steve Witkoff, trebao bi se kasnije ove sedmice sastati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Izraelu kako bi razgovarali o implementaciji prve faze primirja i pregovorima o drugoj fazi.
Prije posjete Izraelu, Witkoff će u utorak svratiti u Saudijsku Arabiju kako bi se sastao s prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom, rekao je američki zvaničnik.
Arapsko odbijanje
Palestinci i arapske države, uključujući Egipat i Jordan, odbacile su Trumpovu ideju da primi Palestince, strahujući da bi njihovo raseljavanje postalo trajno.
Ali nakon njegovih poziva tokom vikenda s jordanskim kraljem Abdulahom i egipatskim predsjednikom Abdel-Fatahom el-Sisijem, Trump je izrazio uvjerenje da će lideri nadvladati svoje protivljenje.
„Volio bih da uzmu malo. Pomogli smo mu mnogo, i siguran sam da bi oni pomogao nama”, rekao je Tramp o Sissi-ju. „Ali mislim da bi on to uradio, a mislim da bi to uradio i kralj Jordana.”
Trump je rekao da će o tom pitanju razgovarati s Netanyahuom "vrlo brzo". Prema američkim zvaničnicima, izraelski premijer bi mogao posjetiti Washington već sljedeće sedmice.
Netanyahu i njegovi krajnje desničarski saveznici odbacuju stvaranje palestinske države. Premijer je pod pritiskom ultranacionalističkog krila njegove koalicije koje želi da Izrael ponovo uspostavi naselja unutar Gaze. Vlada se povukla iz enklave 2005. godine, iskorijenivši hiljade izraelskih doseljenika.
Ultranacionalistički članovi Netanyahuove koalicije, uključujući Bezalela Smotricha i Itamara Ben Gvira, snažno su se založili za Trumpov prijedlog.
Veliki broj Palestinaca je dva puta protjeran iz svojih domova u onome što se danas zove Izrael. Izraelsko zauzimanje Zapadne obale i pojasa Gaze 1967. odvelo je 300.000 Palestinaca uglavnom u Jordan. Dok je u ratu 1948. oko stvaranja Izraela, oko 700.000 Palestinaca napustilo je svoje domove - događaj koji Palestinci obilježavaju kao Al-Nakba, što na arapskom znači "katastrofa".
Godine 2008. bivši predsjednik George W. Bush, republikanac, najavio je svoju podršku dvjema državama, Izraelu i Palestini, koje žive jedna pored druge u miru i sigurnosti. Od tada, svi američki predsjednici i republikanci i demokrate, uključujući Bidena, podržavaju rješenje o dvije države.
Tokom svog prvog mandata 2020. godine, Trump je najavio svoj mirovni plan za Bliski istok koji u velikoj mjeri favorizuje Izrael i koji će Palestincima uskratiti njihov dugogodišnji cilj punopravne države.
Rat u Gazi počeo je hamasovim terorističkim napadom na Izrael 7. oktobra 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i doveo do hvatanja 250 talaca.
Izraelska kontraofanziva u Gazi ubila je najmanje 47.300 ljudi, većinom žena i djece, prema zdravstvenim zvaničnicima. Izraelska vojska saopćila je da broj poginulih uključuje 17.000 militanata.
Vjeruje se da Hamas drži oko 60 talaca i posmrtne ostatke još oko 30 drugih. Prema uslovima prekida vatre, 33 će biti puštena tokom prve faze u zamjenu za stotine Palestinaca koje je Izrael zatvorio.
Ken Bredemeier i Chris Hannas dali su doprinos ovom izvještaju.
Kineski DeepSeek AI potresa Wall Street, ali pitanja ostaju
Kineski istraživači nedavno su objavili novu verziju velikog jezičkog modela (LLM) pod nazivom DeepSeek-R1 koji se takmiči s mogućnostima najnaprednijih AI proizvoda proizvedenih u SAD-u, ali navodno to čini s manje računarskih resursa i uz mnogo niži trošak.
High Flyer, hedge fond koji podržava DeepSeek, rekao je da model skoro odgovara performansama LLM-a koje su izgradile američke firme poput OpenAI, Google i Meta, ali to radi koristeći samo oko 2.000 kompjuterskih čipova starije generacije koje proizvodi lider u industriji sa sjedištem u SAD-u Nvidia dok košta samo oko 6 miliona dolara računarske snage za obuku.
Poređenja radi, Metin AI sistem, Llama, koristi oko 16.000 čipova i navodno košta Metu znatno više novca za obuku.
Model otvorenog koda
Očigledni napredak u kineskim AI sposobnostima dolazi nakon godina napora američke vlade da ograniči pristup Kine naprednim poluvodičima i opremi koja se koristi za njihovu proizvodnju. U protekle dvije godine, pod predsjednikom Joeom Bidenom, SAD su uvele više mjera kontrole izvoza sa specifičnim ciljem ugušivanja napretka Kine u razvoju umjetne inteligencije.
Čini se da je DeepSeek inovirao svoj put do nekog svog uspjeha, razvijajući nove i efikasnije algoritme koji omogućavaju čipovima u sistemu da efikasnije komuniciraju jedni s drugima, čime se poboljšavaju performanse.
Barem nešto od onoga što su programeri DeepSeek R1 učinili da poboljšaju njegove performanse vidljivo je promatračima izvan kompanije, jer je model otvorenog koda, što znači da su algoritmi koje koristi za odgovaranje na upite javni.
Reakcija tržišta
Vijest o mogućnostima DeepSeek-a izazvala je široku rasprodaju tehnoloških dionica na američkim tržištima u ponedjeljak, jer su investitori počeli da se pitaju da li će objavljeni planovi američkih kompanija da ulože stotine milijardi dolara u AI podatkovne centre i drugu infrastrukturu očuvati njihovu dominacija na terenu. Kada su se tržišta zatvorila u ponedjeljak, tehnološki težak Nasdaq indeks je pao za 3,1%, a cijena dionice Nvidije je pala za skoro 17%.
Međutim, ne vjeruju svi stručnjaci za umjetnu inteligenciju da je reakcija tržišta na izlazak DeepSeek R1 opravdana, ili da tvrdnje o razvoju modela treba uzeti zdravo za gotovo.
Mel Morris, izvršni direktor Corpora.ai sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, AI istraživačkog motora, rekao je za Glas Amerike da, iako je DeepSeek impresivan dio tehnologije, vjeruje da je reakcija tržišta pretjerana i da je potrebno više informacija kako bi se precizno procijenio uticaj DeepSeek-a imati na AI tržištu.
"Uvijek postoji pretjerana reakcija na stvari, a postoji i danas, pa hajde da se odmaknemo i analiziramo ono što vidimo ovdje", rekao je Morris. “Prvo, nemamo stvarno razumijevanje o tome koliki je tačno trošak ili vremenska skala uključena u izgradnju ovog proizvoda… Tvrde da je znatno jeftinije i efikasnije, ali nemamo dokaza za to.”
Moris je rekao da, iako se performanse DeepSeeka mogu uporediti sa performansama OpenAI proizvoda, "još nisam vidio ništa što bi me uvjerilo da su zapravo uspjeli probiti kvantni korak u troškovima rada s ovakvim modelima."
Sumnje oko porijekla
Lennart Heim, naučnik za podatke iz RAND Corporation, rekao je za Glas Amerike da iako je jasno da DeepSeek R1 ima koristi od inovativnih algoritama koji povećavaju njegove performanse, on se slaže da šira javnost zapravo relativno malo zna o tome kako je osnovna tehnologija razvijena.
Heim je rekao da je nejasno da li trošak obuke od 6 miliona dolara koji navodi High Flyer zapravo pokriva cjelokupne troškove kompanije - uključujući osoblje, troškove podataka o obuci i druge faktore - ili je to samo procjena onoga što bi konačna obuka imala trošak u smislu sirove računarske snage. Ako je ovo drugo, rekao je Heim, cifra je uporediva s troškovima koje imaju bolji američki modeli.
Takođe je doveo u pitanje tvrdnju da je DeepSeek razvijen sa samo 2.000 čipova. U blog postu napisanom tokom vikenda, on je napomenuo da se vjeruje da kompanija ima postojeće operacije sa desetinama hiljada Nvidia čipova koji su se mogli koristiti za obavljanje posla potrebnog za razvoj modela koji može raditi na samo 2.000.
„Ovaj ekstenzivni računarski pristup je verovatno bio ključan za razvoj njihovih tehnika efikasnosti putem pokušaja i grešaka i za pružanje njihovih modela kupcima“, napisao je on.
Također je istakao da je odluka kompanije da objavi verziju R1 svog LLM-a prošle sedmice - nakon inauguracije novog američkog predsjednika - izgledala političke prirode. Rekao je da je "očito bila namjera da uzdrma povjerenje javnosti u vodstvo umjetne inteligencije Sjedinjenih Država tokom ključnog trenutka u američkoj politici".
Dean W. Ball, istraživač u Mercatus centru Univerziteta George Mason, također je bio oprezan kada je izjavio da je DeepSeek R1 na neki način promijenio AI pejzaž.
„Mislim da Silicijumska dolina i Wall Street donekle pretjeruju“, rekao je on za Glas Amerike. “Ali na kraju, R1 znači da će konkurencija između SAD-a i Kine vjerovatno ostati žestoka i da to moramo shvatiti ozbiljno.”
Debata o kontroli izvoza
Očigledni uspjeh DeepSeek-a neki stručnjaci koriste kao dokaz da sugerišu da kontrola izvoza uspostavljena pod Bidenovom administracijom možda nije imala željene efekte.
„To sugeriše da američki pristup vještačkoj inteligenciji i kontroli izvoza možda neće biti tako efikasna kao što zagovornici tvrde“, rekao je za Glas Amerike Pol Triolo, partner DGA-Allbright Stone Bridge grupe.
„Dostupnost vrlo dobrih, ali ne i vrhunskih GPU-a – na primjer, koje kompanija poput DeepSeek-a može optimizirati za specifične obuke i radna opterećenja – sugerira da bi fokus izvoznih kontrola za najnapredniji hardver i modele mogao biti zabačen,” Triolo rekao je. “I pored toga, ostaje nejasno kako će DeepSeek biti u stanju da drži korak sa globalnim liderima kao što su OpenAI, Google, Anthropic, Mistral, Meta i drugi koji će nastaviti da imaju pristup najboljim hardverskim sistemima.”
Drugi stručnjaci su, međutim, tvrdili da kontrole izvoza jednostavno nisu postojale dovoljno dugo da bi pokazale rezultate.
Sam Bresnick, istraživač u Centru za sigurnost i novu tehnologiju Univerziteta Georgetown, rekao je za Glas Amerike da bi bilo "veoma prerano" nazvati mjere neuspjelim.
"Generalni direktor DeepSeeka je rekao da je najveće ograničenje s kojim se suočavaju pristup računarskim resursima visokog nivoa," rekao je Bresnick. „Kada bi [DeepSeek] imao toliko računara na dohvat ruke kao Google, Microsoft, OpenAI, itd., došlo bi do značajnog povećanja njihovih performansi. Dakle... ne mislim da je DeepSeek pokazatelj da kontrola izvoza ne funkcionira.”
Bresnick je napomenuo da su najoštrije kontrole izvoza uvedene tek 2023. godine, što znači da se njihovi efekti možda tek počinju osjećati. On je rekao da će pravi test njihove efikasnosti biti da li su američke firme u stanju da nastave da nadmaše Kinu u narednim godinama.
Administracija Donalda Trumpa pokrenula racije na imigrante bez dokumenata
Izabranik DonaldaTrumpa koja je trenutno vođa procesa deportacija, Tom Homan, izjavio je da je trenutni prioritet administracije deportovati nedokumentirane imigrante koje smatra sigurnosnom prijetnjom zemlji. No, naglasio je da se ilegalna imigracija općenito neće tolerisati.
SAD i Kolumbija postigle dogovor o deportaciji migranata nakon prijetnje tarifama
Bijela kuća objavila je kasno u nedjelju da Sjedinjene Države odustaju od niza mjera odmazde protiv Kolumbije, rekavši da su dvije zemlje postigle sporazum o američkim letovima koji šalju kolumbijske migrante kući.
U priopćenju Bijele kuće navodi se da su se dvije zemlje složile da će Kolumbija prihvatiti svoje migrante bez ograničenja, uključujući i njihovo vraćanje američkim vojnim avionima.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro ranije je odbio dva američka vojna aviona i rekao da će prihvatiti migrante samo kada se SAD prema njima budu ponašale dostojanstveno, uključujući korištenje civilnih aviona za deportacije.
Bijela kuća je također rekla da će nove tarife i sankcije protiv Kolumbije držati "u rezervi, ako Kolumbija ne ispoštuje ovaj sporazum".
Vizne sankcije State Departmenta protiv nekoliko kolumbijskih zvaničnika, kao i pojačane carinske inspekcije ostaće na snazi sve dok prvi avion kolumbijskih migranata ne sleti u Kolumbiju, saopštila je Bijela kuća.
Ministarstvo vanjskih poslova Kolumbije saopćilo je kasno u nedjelju da je prevazišlo ćorsokak sa Sjedinjenim Državama, te da ministar vanjskih poslova Luis Gilberto Murillo i kolumbijski ambasador u SAD-u Dnaiel García-Peña putuju u Washington na sastanke na visokom nivou radi praćenja sporazuma.
Kolumbija je rekla da će poželjeti dobrodošlicu svojim ljudima kući i da će im garantovati pristojne uslove kao građanima sa pravima.
Izjave su preokrenule seriju eskalirajućih izjava čelnika dviju zemalja koje se brzo razvijaju, u kojima je američki predsjednik Donald Trump najavio trenutne tarife od 25% na kolumbijsku robu, koje će porasti na 50% za sedmicu dana, i suspenziju viza obrada u američkoj ambasadi u Bogoti.
Petro je zauzvrat najavio carinu od 25% na američku robu, rekavši da Sjedinjene Države "nikada neće vladati nama".
“Migrant nije kriminalac i prema njemu se mora postupati s dostojanstvom koje ljudsko biće zaslužuje”, rekao je Petro. “Zato sam vratio američke vojne avione koji su prevozili kolumbijske migrante. ...U civilnim avionima, a da nas ne tretiraju kao kriminalce, primićemo naše sugrađane."
Kolumbija je treći po veličini američki trgovinski partner u Latinskoj Americi.
Do sukoba je došlo nakon što su američke vlasti počele hapsiti stotine migranata bez dokumenata dnevno i slati ih nazad u njihove matične zemlje, izvršavajući Trumpovo obećanje u kampanji iz 2024. da će deportirati mase migranata koji su ilegalno ušli u Sjedinjene Države.
"Mi ćemo sprovoditi zakone o imigraciji", rekao je potpredsjednik JD Vance za "Face the Nation" za CBS News u nedjelju.
Više od 1.000 migranata je uhapšeno, a stotine su vraćene u druge zemlje, uključujući Gvatemalu, prošle sedmice, tokom prvih dana nove Trumpove administracije, prema podacima koje su sakupile američka agencija za imigraciju i carinu i Bijela kuća.
Američka služba za imigraciju i carinu (ICE) saopštila je da je u nedjelju uhapsila 956 ljudi širom zemlje.
Nije precizirano koliko ih je bilo dio operacije fokusirane na područje Čikaga kojoj je svjedočilo nekoliko najviših zvaničnika Trumpove administracije, uključujući "cara granice" Toma Homana.
ICE je u saopćenju naveo da je sarađivao s drugim saveznim agencijama na provođenju "pojačanih ciljanih operacija danas u Čikagu kako bi se proveo američki zakon o imigraciji i očuvala javna sigurnost i nacionalna sigurnost zadržavanjem potencijalno opasnih kriminalnih stranaca izvan naših zajednica".
Homan je u nedjelju u emisiji ABC-ja "Ova sedmica" rekao: "Biće više hapšenja širom zemlje."
Trump je odobrio slanje 1.500 vojnika na američko-meksičku granicu, a Homan je rekao: “Vidjet ćete kako se broj povećava. Oni su tamo dole da stvore sigurnu granicu.”
Rekao je da SAD deportuju "koliko god možemo", s fokusom prvo na one osuđene za zločine u SAD-u, a zatim prelazi na pritvaranje i deportaciju onih čije su zahtjeve za azil odbili američki zvaničnici.
„U početnoj smo fazi“, rekao je Homan.
Vjeruje se da oko 11 miliona migranata bez dokumenata živi u SAD-u, što je zapanjujući broj za koji većina zvaničnika vjeruje da će biti nemoguće deportovati.
Republikanski senator Lindsey Graham, uvjereni Trumpov saveznik, pozvao je svoje republikanske kolege u Kongresu da odobre više troškova za deportaciju.
"Nismo Trumpovom timu dali resurse", rekao je Graham u emisiji "Meet the Press" na NBC-u. Rekao je da Homan „treba da unajmi više [imigracionih] agenata. On treba da završi [granični] zid [sa Meksikom] i tehnologiju. Treba da pređe sa 41.000 na 150.000 kreveta da bi ovo funkcionisalo.”
„Dakle, mojim republikanskim kolegama, posebno u Predstavničkom domu, dok se petljamo, naši planovi za imigraciju udaraju o zidove. Ne gradimo zidove, mi udaramo u zidove. Moramo dati Tomu Homanu novac sada da izvrši plan koji je smislio. A bez finansiranja Kongresa ovo će udariti u zid”, izjavio je Graham.
Trumpova administracija prestala je primati termine za migrante koji čekaju u Meksiku da zatraže azil putem mobilne aplikacije, ali Trumpovi antiimigracijski ukazi suočavaju se sa pravnim izazovima. Jedan sudija je već privremeno blokirao Trumpa nakon izjave da više ne priznaje ustavom zagarantovano državljanstvo za djecu migranata bez dokumenata rođenih u Sjedinjenim Državama.
Neki materijali za ovaj članak došli su od The Associated Pressa i Reutersa.
Zelenski kaže da bi Trump mogao da okonča rat u Ukrajini samo ako se Kijev uključi u pregovore
Američki predsjednik Donald Trump mogao bi ispuniti svoje obećanje da će okončati rat u Ukrajini, ali samo ako uključi Kijev u bilo kakve razgovore, rekao je u subotu predsjednik Volodimir Zelenski.
Zelenski je također rekao da su uvjeti bilo kakvog dogovora koji bi mogli nastati pod Trumpom još uvijek nejasni - a možda čak ni samom Trumpu - jer ruski predsjednik Vladimir Putin nema interesa da okonča rat.
Trump, koji je preuzeo dužnost u ponedjeljak, obećao je tokom svoje predizborne kampanje da će okončati rat u prva 24 sata u Bijeloj kući, ne govoreći kako. Saradnici su od tada sugerirali da bi dogovor mogao potrajati mjesecima.
Završetak rata ne bi bio moguć osim ako Trump ne uključi samu Ukrajinu u bilo kakve pregovore, rekao je Zelenski.
"U suprotnom neće uspjeti. Jer Rusija ne želi da okonča rat, dok Ukrajina želi da ga okonča", rekao je on.
U odvojenom intervjuu emitovanom kasnije u subotu, Zelenski je rekao da vjeruje da Trump zaista želi da vidi kraj rata.
"Za sada ne znamo kako će se to dogoditi jer ne znamo detalje", rekao je Zelenski italijanskoj novinarki Ceciliji Sala, koja je puštena ovog mjeseca iz pritvora u Iranu u kojem je provela 21 dan.
"Vjerujem da sam predsjednik Trump ne zna sve detalje. Jer, rekao bih, mnogo toga zavisi od toga kakav pravedni mir možemo postići. I da li Putin u principu želi da zaustavi rat. Vjerujem da ne želi to", rekao je Zelenski.
Trump je izrazio spremnost da razgovara s Putinom o okončanju rata, za razliku od odlazeće administracije Joea Bidena, koji je izbjegavao ruskog lidera.
Kijev, dugo zabrinut zbog mogućnosti da će o njegovoj sudbini odlučivati veće sile bez njegovog učešća, navodi da radi na organizovanju sastanka između Zelenskog i Trumpa.
Zelenski je rekao da vjeruje da bi evropski saveznici također trebali biti uključeni u sve buduće mirovne pregovore.
"Što se tiče rasporeda pregovora: Ukrajina, stvarno se nadam da će Ukrajina biti tamo, Amerika, Evropa i Rusi", rekao je Zelenski.
