Danas vodi odjel za vladavinu prava, pravdu i sigurnost Američkog instituta za mir (US Institute for Peace), a 2018. je bio među poznavaocima koji su pred kongresnom komisijom svjedočili o stanju u Bosni i Hercegovini i na Balkanu.
VOA: Da li je međunarodna zajednica osjećala opasnost od kriminala I korupcije za mirovni sporazum?
LEROUX - MARTIN: Mislim da, na strateškom nivou uvijek je bilo veza između organiziranog kriminala, ozbiljnog kriminala te mira i stabilnosti. Što se tiče OHR-a, ja sam radio na pravnom aspektu. Smatrali smo da postoji znatan broj stvari koje se strukturalno mogu uraditi kako bi se ojačale državne institucije te tako napravila (institucionalna) arhitektura koja bi pomogla.
Radili smo na pregovoaranju i sastavljanju državnog zakona i procedura koje bi prepoznale ovaj tip aktivnosti kao kriminalne. Potrošili smo dosta vremena na uspostavljanje državnog suda koji će procesirati ove tipove slučajeva. Pomogli smo uspostavljanju ureda državnog tužioca kako bi on gonio ove tipove aktivnosti i ljude umiješane u to.
Također smo radili na razdvajanju političkih funkcija od rada pravosuđa. I to je urađeno osnivanjem VSTV-a. Pokušali smo da uklonimo politički uticaj koji je često bio na djelu kako bi spriječio gonjenje i optužbu za kriminal I korupciju.
To je trajalo znatno vremena, jer da bi kreirali VSTV trebali smo kreirati ustavne pretpostavke za to što je trebalo mnogo pregovora sa entitetima, što je bio samo početak priče. Vijeće je trebalo da radi i imenuje sve sudije i tužioce u zemlji.
Ovo su stvari koje smo radili dok smo pokušavali da ojačamo državu BiH. Također smo radili na obavještavanju javnosti o imovini ministara kako bi ih građani i novinari držali odgovornim i pod kontrolom.
Na kraju, postoji veza između organiziranog kriminala i mira i stabilnosti i mi smo u okviru svog mandata mogli pomoći na način da opremimo državu da se nosi sa ovim aktivnostima. To je bila dobra garancija za stabilnost zemlje.
VOA: Uradili ste pripremu i onda ostavili političarima, istim onim koji su korumpirani u tom trenutku?
LEROUX - MARTIN: To pitanje se stalno pojavljuje. I stalno, to pitanje pitaju međunarodne zvaničnike koji su radili ili još rade u BiH. Odgovor na to je da vi kada dodjete u zemlju, kao medjunarodna zajednica, morate da se nosite sa političarima i zvaničnicima koji su izabrani od ljudi u BiH. Ljudi koji su prema Ustavu i zakonima predstavnici izabrani od ljudi u BiH.
Nemate izbora, niti moć da kao međunarodni zvaničnik, zanemarite rezultate izbora i morate raditi sa ljudima koji su izabrani. Mislim da ako bi pitali ljude privatno da li bi radili za x,y ili z oni bi imali svoje izbore ali vi morate raditi sa ljudima koji su izabrani.
Tako, da odgovorim direktno na vaše pitanje, da ako dizajnirate pravni ili ustavni mehanizam, njega moraju posjedovati i njime upravljeti zvaničnici koje zemlja izabere ili imenuje.
VOA: Da li je OHR imao liste političara umiješanih u organizirani kriminal?
LEROUX - MARTIN: Ne mogu odgovoriti na to. To nije bio dio mog posla.
VOA: Gdje je borba protiv korupcije bila na listi prioriteta međunardone zajednice u to vrijeme?
LEROUX - MARTIN: Mislim da bi se moglo reći da je Paddy Ashdown došao sa snažnim porukama o korupciji i vladavini zakona. To je bio veliki dio njegove agende. Bio je vrlo eksplicitan kada je to u pitanju.
U okviru njegovog mandata bio je najveći broj legislacijskih pitanja, kada se poredi vrijeme prije i vrijeme poslije. Mislim da je bio veoma produktivan period, ako produktivnost posmatrate kao sposobnost da generirate osnove legislative ili ustavnih nadležnosti. Bilo je to produktivno i konstruktivno vrijeme.
VOA: Pitanje je koliko visoko na listi prioriteta je to pitanje bilo tada za međunarodnu zajednicu?
LEROUX - MARTIN: Ako vjerujemo da je to odgovornost samo međunarodne zajednice koja nadgleda mirovni proces, mislim da idemo u pogrešnom smjeru i mislim da je to recept za propast. Ona predstavlja dio procesa, ali najveću ulogu trebaju igrati ljudi u BiH. Da drže političare odgovornim, da omogućavaju da institucije bolje rade i da preuzmu inicijativu.
Sve dok se ovo ne dešava mogli bi imati dobre zakone na papiru i dobre institucije ali malo rezultata. Jer ove institucije ne mogu raditi u vakuumu. Moraju da imaju javnu i široku podršku.
VOA: Iz vaše tačke gledišta šta je rješenje za korupcijom okovanu BiH?
LEROUX - MARTIN: Rješenje je mislim da ljudi počnu sa angažmanom i drže političare odgovornim. Mislim da je to dio koji nedostaje u BiH. Kada kažemo da postoji veza između korupcije i konflikta, možemo reći i da je obrnuto također tačno. Postoji veza između konflikta i korupcije i mislim da ljudi u BiH trebaju odlučiti šta je njima najvažnije: nacionalni identitet ili korupcija?
Sve dok ova odluka nije donesena biće veoma teško boriti se protiv korupcije efektno. Vi znate bolje od mene da nacionalistički političari ekstremno sposobni u dijeljenju ljudi. I u tome imaju interes. Rade to zbog korupcije. Slučaj protiv nekog, ne gleda se kao slučaj protiv korupcije već kao napad na ovu ili onu nacionalnost.
Koliko god budu građani odlučivali, svjesno ili nesvjesno, da su nacionalne podjele važnije od korupcije, mislim da će borba protiv korupcije patiti od toga.
Jer ako ste podijeljeni jako je teško okupiti se zajedno i zahtjevati odgovornost. zato mislim, da je ono što zaista treba da se dogodi je promjena u svijesti. Da ljudi kažu da mogu svoje političke i nacionalne razlike staviti a strane a korupciju postaviti kao posebno pitanje gdje nacionalnost nema uticaja. Ljudi u Banja Luci, Mostaru i Sarajevu će se organizovati, početi demonstrirati zajedno da bi njihove političare u entitetima držali odgovornima.
Ako to urade, tu ćete, po mom mišljenju, početi viđati promjene.
