Izdvojeno
Džaferović i Komšić odbili sastanak sa Lavrovom
Nakon što se ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov jučer sastao u Istočnom Sarajevu sa Miloradom Dodikom, on posjetu danas nastavlja sastankom sa članovima Predsjedništva BiH.
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović odbili da prisustvuju susretu sa Lavrovom.
Komšić je istakao dva razloga - izostanak zastave BiH tokom jučerašnjeg sastanka sa Dodikom, te izjava Lavrova u kojoj ispravnom smatra rezoluciju Narodne skupštine RS o vojnoj neutralnosti. Rekao je da ova dva primjera pokazuju nepoštivanje institucija BiH.
„Odluka nije donesena lagano”, rekao je Komšić.
Džaferović se osvrnuo na izjavu Lavrova vezanu za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, rekavši da to „zagovaraju snage koje stalno govore o secesiji i koje govore o dodatnim etničkim podjelama”.
Džaferović je rekao da je ideja bila otići na sastanak i sve to reći Lavrovu, ali su procijenili da neodlaskom šalju jaču poruku.
Radio Slobodna Evropa prenosi da je Dodik je nakon susreta sa Lavrovom, nazvao njihov potez „nedoraslim ponašanjem kojim su nanijeli štetu upravo onome za šta se formalno zalažu, a to je BiH”.
Po dolasku u BiH i razgovorom sa Dodikom dan ranije, Lavrov je održao konferenciju na medije, rekavši, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, da je Daytonski sporazum „temelj funkcionisanja BiH, te da „treba poštovati ravnopravnost tri konstitutivna naroda i dva entiteta”.
„Znam kako je teško bilo da se izgradi Dejtonski sporazum i bez jedne komponente može biti ugrožen cijeli sistem i postati prijetnja za stabilnost. Daytonski sporazum ne stvara prepreke između odnosa BiH i Evropske unije. Ne miješamo se u taj proces”, rekao je Lavrov.
Tokom vikenda, u sarajevskoj Vijećnici povodom obilježavanja 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma ambasador Nelson je rekao: „Sada je vrijeme da se naprave naredni koraci, ključni za budućnost. Kako bismo to uradili moramo unaprijediti sporazum (Daytonski), jer namjera nije nikada bila da on bude vječan. Njegovi nedostaci moraju i mogu biti popravljeni.”
Jučer je poruku povodom 25. godišnjice Daytonskog sporazuma poslao i novoizabrani američki predsjednik Joe Biden.
„Ova godišnjica prilika je za sve strane da razmisle o mogućnosti svjetlije budućnosti i da se ponovo obave teški, ali neophodni koraci za izgradnju potpuno funkcionalne Bosne i Hercegovine za sve njene građane”, stoji u Bidenovoj poruci.
Lavrov je, nakon jučerašnjeg sastanka sa Dodikom, rekao i da Rusija smatra da je ispravna odluka entiteta RS o vojnoj neutralnosti, a što je Dodik obrazložio da se po tom pitanju prate stavovi u Srbiji.
Zvaničnici u RS-u se žestoko protive članstvu BiH u NATO savez, što je suprotno sa stavovima u drugom entitetu – Federaciji BiH.
Na jučerašnjoj konferenciji za medije u Istočnom Sarajevu, ruski ministar vanjskih poslova se dotakao i Ureda visokog predstavnika, dodavši da zalaže za njegovo ukidanje i da je prevaziđen.
Iz Ambasade SAD u BiH ranije su za Radio Slobodna Evropa rekli kriteriji za okončanje međunarodne supervizije izneseni u programu 5 + 2.
Ono što je Lavrov rekao ne razlikuje se od onog što Dodik godinama govori, a koji je posjetu ruskog šefa diplomatije okarakterisao u Istočno Sarajevo okarakterisao kao dolazak „najdražeg gosta”.
BiH je od šest zemalja Zapadnog Balkana najranjivija na ruski utjecaj, pokazao je izvještaj NATO centra izvrsnosti za strateške komunikacije objavljen ranije ove godine. Rusija djeluje destabilizirajuće, koristeći komplikovano društveno, političko i ekonomsko okruženje, nedostatak strateške orijentacije države i podijeljenost oko euroatlantskih integracija, navodi se u izvještaju.
„Rusija pokušava zadržati svoju poziciju na Zapadnom Balkanu, ne samo zato što Zapadni Balkan predstavlja veliki ekonomski i politički dobitak, nego Rusija pokušava signalizirati Zapadu da je i dalje važan igrač”, rekao je Rufin Zamfir, autor izvještaja Rizici i ranjivosti na Zapadnom Balkanu.
See all News Updates of the Day
Rubio kaže da se identifikuju programi USAID-a koji neće biti ugašeni
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u srijedu da se Trumpova administracija obraća misijama američke Agencije za međunarodni razvoj u inostranstvu (USAID) kako bi identificirala i odredila programe koji će biti izuzeti od naredbi za obustavu rada.
Kasno u ponedjeljak, administracija je rekla da će poslati na odmor sve direktno zaposlene USAID-a širom svijeta i povući hiljade osoblja iz inostranstva nakon što je predsjednik Donald Trump prošlog mjeseca naredio široko zamrzavanje većine američke strane pomoći.
Trump i njegovi saradnici kažu da žele osigurati da milijarde dolara pomoći SAD-a, uključujući humanitarnu pomoć distribuiranu širom svijeta, budu usklađene s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu". Zadužio je milijardera Elona Muska, koji je optužio USAID da je kriminalna organizacija bez pružanja dokaza, da sreže Agenciju.
Od Trumpovog zamrzavanja 20. januara, nalozi za obustavu rada zaustavili su veliki dio pomoći agencije širom svijeta, a stotine izvođača je otpušteno. Ali u objavi od ponedjeljka navedeni su neki izuzeci koji uključuju "posebno određene programe".
"Sada ćemo morati raditi da identifikujemo koji bi programi trebali biti posebno određeni i stoga izuzeti iz tog naloga", rekao je Rubio na konferenciji za novinare u Guatemala Cityju.
Kriteriji za izuzeće bit će da li program podržava nacionalne interese SAD-a i da li je usklađen s njima.
"A oni koji to ne urade neće nastaviti", dodao je Rubio.
On je ponovio svoju optužbu da osoblje USAID-a ne sarađuje sa naporima administracije da sazna više o programima, ali je rekao da osoblje State Departmenta koje radi na sličnim programima daje uvid administraciji.
"U State Departmentu... dobili smo zaista dobar uvid, i zato svaki dan izdajemo izuzeće programa State Departmenta", rekao je Rubio, ali nije iznio detalje.
Hitna pomoć u hrani nije bila uključena u široko zamrzavanje strane pomoći. Rubio je 28. januara izdao dodatno izuzeće za pomoć u spašavanju života.
Ali nedostatak detalja u Trumpovoj naredbi i odricanja koja su uslijedila ostavili su grupe za pomoć zbunjene oko toga da li se njihov rad može nastaviti.
Procvat ukrajinske kulture usred rata sa Rusijom
Stručnjaci kažu da Ukrajinci nikada nisu bili toliko zainteresirani za vlastitu kulturu kao sada. Kako Lesia Bakalets izvještava iz Kijeva, gotovo svaki događaj je rasprodan, posebno u glavnom gradu.
Meksičke vlasti pokrenule operaciju otkrivanja podzemnih graničnih tunela
Nakon nedavnog otkrića tajnog tunela koji povezuje američke i meksičke gradove El Paso i Juarez, meksičke vlasti su pokrenule operaciju otkrivanja drugih ilegalnih podzemnih prolaza. Izvještaj Cesara Contrerasa.
Da li Trump može da ostvari plan koji je zapanjio Bliski istok?
Iznenadni plan predsjednika Donalda Trumpa o iseljavanju stotina hiljada Palestinaca iz Pojasa Gaze i razvoju enklave u turističku destinaciju suočen je sa ozbiljnim preprekama.
Palestinci i mnogi drugi takve planove smatraju etničkim čišćenjem i pokušajem da se protjeraju iz svoje domovine koja je razorena u 15-mjesečnoj izraelskog ofanzivi protiv ekstremista iz Hamasa, prenosi Asošijeted pres. Takođe se ocjenjuje kao pokušaj da se poništi višedecenijska palestinska borba za nezavisnu državu, koja ima široku međunarodnu podršku.
Arapske zemlje, među kojima su i bliski američki saveznici Egipat i Jordan, osudili su Trumpov plan i sugestiju da bi trebalo da prime više palestinskih izbjeglica.
Saudijska Arabija je u saopštenju, koje je objavila tokom noći, odbacila ideju raseljavanja Palestinaca i ponovila da neće normalizovati odnose sa Izraelom - što je jedan od ključnih ciljeva Trumpove administracije - bez uspostavljanja palestinske države koja bi obuhvatila i Gazu.
Postoji i opasnost da prijedlog podrije primirje u Gazi i dalje oslobađanje talaca koje je Hamas oteo tokom napada 7. oktobra 2023. godine, kojim je izazvao rat. Trump je preuzeo zasluge za postizanje dogovora, čija je budućnost sada neizvjesnija.
Palestinci ne žele da napuste Gazu
Palestinci Gazu smatraju ključnim dijelom svoje domovine i žele nezavisnu državu u kojoj bi osim tog područja bili i Zapadna obala i istočni Jerusalim, teritorije koje je Izrael zauzeo tokom Šestodnevnog rata 1967. godine.
Većina stanovnika Gaze potomci su izbjeglica iz rata tokom formiranja Izraela 1948. godine, kada su stotine hiljada Palestinaca pobjegle ili su protjerane sa današnje izraelske teritorije. Godinu dana pre izbijanja rata, Palestinci i njihovi arapski saveznici su odbacili plan Ujedinjenih nacija koji je predviđao osnivanje dve države - izraelske i palestinske.
Palestinski ambasador u Ujedinjenim nacijama Riyad Mansur sugerisao je da bi Palestinci trebalo da se vrate u domove svojih predaka u Izraelu, ako je Trumpov cilj da ih pošalje "na srećno, lijepo mjesto".
Ideal opstanka na svojoj teritoriji, uprkost prijetnjama protjerivanja, u središtu je palestinske borbe i identiteta, što je bilo vidiljivo i prošle nedelje kada su se stotine hiljada Palestinaca vratile na sjever Gaze uprkos tome što je potpuno razoren.
Hamas i Palestinska uprava, koju podržava Zapad i koja priznaje Izrael i sarađuje sa njim po bezbjednosnim pitanjima, oštro su osudili Trumpov prijedlog.
Arapske zemlje neće palestinske izbjeglice
Egipat i Jordan, koji su u višedecenijskom miru sa Izraelom, više puta su odbacili prethodne prijedloge da sa Palestinci rasele u okvirima njihovih granica.
Strahuju da Izrael nikada ne bi dozvolio Palestincima da se vrate i da bi masovni priliv palestinskih izbjeglica ponovo destabilizovao region, kao što je to bio slučaj u decenijama posle 1948. godine, kada je bio jedan od ključnih faktora u građanskom ratu u Libanu i dvije izraelske invazije na tu zemlju. Ekonomije obje zemlje se takođe suočavaju sa problemima i teško bi mogle da podnesu teret velikog broja izbjeglica.
Trump je sugerisao da bi bogate zalivske zemlje mogle da finansiraju raseljavanje Palestinaca, ali je to malo vjerovatno.
Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar pridružili su se Egiptu i Jordanu u odbacivanju planova za raseljavanje, dok su Saudijci odmah kritikovali taj plan.
U saudijskom saopštenju ponovljene su izjave prestolonaslednika Mohammeda bin Salmana iz septembra da Saudijska Arabija neće normalizovati odnose sa Izraelom bez stvaranja palestinske države čija prijestonica bi bila istočni Jerusalim.
Kraljevstvo je saopštilo da o tom pitanju nema pregovora i kompromisa.
Trump ima uticaj, ali ga imaju i bliskoistočni lideri
Trump koristi tarife, sankcije i ukidanje pomoći da izvrši pritisak na saveznike i protivnike, i mogao bi da izvrši ekonomski pritisak na zemlje poput Egipta i Jordana koje dugo zavise od američke pomoći.
Međutim, te zemlje nisu bez uticaja. I bogate zalivske zemlje, koje su takođe pomagale Egipat i Jordan, takođe bi mogle da umanje bilo kakav ekonomski udarac.
Egipat je već upozorio da bi masovno raseljavanje Palestinaca na Sinajskom poluostrvu na granici sa Gazom moglo da podrije mirovni sporazum sa Izraelom - koji je temelj regionalne stabilnosti i američkog uticaja gotovo pola vijeka.
Egipat i Katar su takođe bili ključni posrednici u pregovorima sa Hamasom koji su doveli do primirja i takođe rade sa Trumpovim izaslanikom za Bliski istok Steveom Witkoffom da ga produže.
Izrael pozdravalja plan, ali su prioritet taoci
Ideju masovnog raseljavanja Palestinaca tradicionalno je podržavala ekstremna desnica u Izraelu, ali su u srijedu i drugi lideri naveli da vrijedi razmotriti Trumpov plan.
Premijer Benjamin Netanyahu je na konferenciji za novinare sa Trumpom priznao da ideje američkog predsjednika izazivaju šok, ali da ljudi zatim dobro razmisle i kažu da je u pravu.
Benny Gantz, bivši general koji se dugo smatra umjerenijom alternativom Netanyahuu, rekao je da Trumpov prijedlog pokazuje "kreativno, originalno i intrigantno razmišljanje" i da bi trebalo da se prouči zajedno sa drugim ratnim ciljevima, "dajući prioritet povratku svih talaca".
Opozicioni lider Yair Lapid, koji oštro kritikuje Netanyahua i u prošlosti je podržavao ideju o dvije države, takođe nije imao primjedbe na Trumpov plan. Umjesto toga je za lokalne medije rekao da je prerano za reakcije zato što nema konkretnih detalja i da je najvažniji povratak talaca.
Trenutna faza primirja, u okviru koje bi Hamas trebalo da oslobodi 33 taoca u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika, ističe početkom marta. Trenutno se pregovara o drugoj fazi tokom koje bi bilo oslobođeno preostalih oko 60 talaca, takođe u zamjenu za više zatvorenika.
Hamas je saopštio da neće osloboditi preostale taoce bez okončanja rata i punog povlačenja izraelskih snaga.
Ekstremno-desničarski ministar finansija Bezalel Smotrich, koji podržava "dobrovoljnu emigraciju" velikog broja Palestinaca i ponovno uspostavljanje jevrejskih naselja u Gazi, zaprijetio je da će napustiti Netanyahuovu vladajuću koaliciju ako se rat ne nastavi posle prve faze. To bi vjerovatno dovelo do vanrednih izbora. Smotrič je podržao Trumpov prijedlog.
Ako se nastavi rat, životi preostalih talaca bi bili u opasnosti, i nema garancija da bi bio eliminisan Hamas koji i dalje kontroliše najveći dio Gaze. Takođe bi se dalje odložila normalizacija odnosa sa Saudijskom Arabijom.
Početni korak?
Postoji još jedna mogućnost: Da je Trumpov prijedlog početni korak u procesu pregovora čiji cilj bi bio da se na kraju postigne bliskoistočni mega sporazum koji američki predsjednik želi.
Trump je prošle nedjelja zaprijetio tarifama Kanadi i Meksiku, najvećim američkim trgovinskim partnerima, a onda ih odložio nakon što su lideri tih zemalja preduzeli korake da ublaže Trumpove primjedbe u pogledu pogranične bezbjednosti i trgovine drogom.
Trump je tokom mandata pominjao mogućnost izraelske aneksije okupirane Zapadne obale, ali se odustalo od te ideje zbog sporazuma o normalizaciji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Trump bi na kraju mogao da značajno izmijeni svoj prijedlog ili pauzira njegovu realizaciju u zamjenu za ustupke arapskih lidera, možda kada je riječ o rekonstrukciji Gaze ili normalizaciji odnosa sa Izraelom - mada se čini da su Saudijci isključili tu mogućnost.
Šef UN-a za izbjeglice poziva donatore da popune prazninu nastalu nakon Trumpovog zamrzavanja pomoći
Agencija UN-a za izbjeglice apelovala je na donatore da ubrzju isplate nakon što je Trumpova administracija stavila na čekanje donacije vrijedne stotine miliona dolara kao dio zamrzavanja strane pomoći, rekao je šef organizacije Reutersu.
Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice, rekao je da je zatražio od članica Evropske unije i drugih zemalja s fleksibilnim procedurama pomoći da ubrzaju svoja sredstva kako bi se ublažili efekti prekida američke pomoći.
"U suprotnom, suočavamo se s krizom novčanog toka koju ne možemo priuštiti", rekao je on u intervjuu u Briselu u srijedu. "Mi se bavimo situacijama koje spašavaju živote u kojima ne možemo predugo prekinuti pomoć."
Rekao je da su neke zemlje obećale ranije isplate i da on nastavlja apelirati za još novca.
Ubrzo nakon preuzimanja dužnosti 20. januara, predsjednik Donald Trump naredio je sveobuhvatnu reviziju gotovo cjelokupne strane pomoći SAD-a kako bi osigurao da je u skladu s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu".
State Department je tada izdao nalog za obustavu rada za svu postojeću stranu pomoć i pauzirao novu pomoć.
Sjedinjene Države su daleko najveći donator Agencije za izbjeglice, UNHCR-a, koja pomaže milionima ljudi širom svijeta koji bježe od sukoba i progona.
Prošle godine, SAD su dale više od 2 milijarde dolara donacija UNHCR-u - oko 40% ukupnog iznosa koji je Agencija primila.
Nakon poteza SAD-a, Grandi je naredio smanjenje potrošnje UNHCR-a.
"Činjenica da su zamrznuli nekoliko stotina miliona dolara već dogovorenih isplata (značila je) da smo i mi morali da zamrznemo", rekao je on. "Zapravo ću sutra razgovarati sa svojim kolegama i nastaviti da preporučujem da budemo oprezni u vezi s ovim."
Nakon prvobitne odluke SAD-a, državni sekretar Marco Rubio izdao je daljnje naredbe kojima se dozvoljavaju izuzeća od zamrzavanja pomoći za spašavanje života i hitne pomoći u hrani.
Grandi je rekao da te poteze vidi kao pozitivne znake da nova administracija želi da nastavi humanitarnu pomoć.
Upitan da li je zamrzavanje već imalo utjecaja na operacije UNHCR-a na terenu, Grandi je rekao da to nije toliko pogođeno kao druge organizacije koje su se u potpunosti oslanjale na donacije SAD-a.
Međutim, rekao je da će, osim ako uskoro ne dođe do drugih sredstava, ograničenja koje je Agencija morala postaviti "vrlo brzo imati utjecaja".
"Mislimo da je u interesu Sjedinjenih Država da budu snažna humanitarna sila", rekao je Grandi. "Ovo je važno ne samo za ljude koji imaju koristi od toga, već i u smislu autoriteta, sigurnosti, kredibiliteta Sjedinjenih Država širom svijeta."