Izdvojeno
Otkazi u Kliničkom centru Sarajevo, odlazi 13 anesteziologa
Vlada Kantona Sarajevo zatražila je u srijedu. 5. maja od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) da hitno smijeni rukovodstvo i Upravni odbor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
Odluka je donesena nakon što je 13 anesteziologa iz KCUS, u srijedu zatražilo prekid ugovora o radu u toj zdravstvenoj ustanovi, zbog nezadovoljstva uslovima rada u toj ustanovi.
„Odlučili smo se na to zbog činjenice da ovo možda nije kraj i da neće biti jedini ovakav odlazak. Imamo informaciju da neki ljudi dodatno razmišljaju o tome. Moramo ići ka tome šta su razlozi, a to su uslovi rada”, rekao je na konferenciji za novinare premijer Kantona Sarajevo Edin Forto.
Dodao je da se mora vidjeti ko je odgovoran, a to su, prema njegovom riječima federalni ministar, Vlada Federacije BiH, Upravni odbor i menadžment Kliničkog centra.
Vlada KS je odlučila da se svih 13 ljekara koji su dali otkaz primi u Opću bolnicu Abdulah Nakaš u Sarajevu.
Klinički centar optužuje za politikanstvo
Klinički centar će nastaviti da radi u punom kapacitetu sa 44 specijalista anestezije i reanimacije i 14 specijalizanata, saopšteno je iz ove ustanove nakon odluke trinaestoro anesteziologa ali i poziva iz Vlade sarajevskog kantona.
„Žao nam je što kolegice odlaze, ali je njihova odluka konačna, upravo su nam je saopštile na sastanku na kojem su iznijele određeni broj prigovora koje do sada nikad nisu prijavili generalnoj direktorici KCUS, što im je bila obaveza shodno Zakonu o liječništvu, član br.40”, navodi se u saopštenju KCUS.
Za menadžment KCUS-a je, kako piše u saopštenju, čudna naprasna odluka da se zahtjevi za raskid radnog odnosa podnesu nakon što su, kako tvrde, krenuli u rješavanje problema, a na koje su u svom pismu ukazali anasteziolozi.
Podsjetimo, početkom aprila 17 anesteziologa u internoj komunikaciji pisalo rukovodstvu KCUS-a u kojem su upozorili na katastrofalne uslove rada i korištenje neadekvatnih respiratora na COVID-19 pacijentima, a to su pismo objavili mediji.
Međutim u saopštenju KCUS se navodi da čudi što se taj slučaj sada ne spominje: „Također je zanimljivo da su kolegice više puta kazale da problem nisu u pismu spominjani respiratori ACM 812 A.”
Smatraju da je riječ o unaprijed pripremljenom scenariju pod političkim pokriviteljstvom. Na to, prema njihovom mišljenju, upućuje i najava da će 13 anesteziologa odmah dobiti posao u Općoj bolnici u Sarajevu.
UKC je javna zdravstvena ustanova u vlasništvu jednog ili više kantona i Federacije Bosne i Hercegovine zajedno, koja je osnovana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Upravno vijeće u ovoj zdravstvenoj ustanovi imenuje Vlada Federacije BiH.
Pravni zastupnik anesteziologa: Odluka donijeta prije mjesec dana
Zastupnik anesteziologa koji su dali otkaz u KCUS, Vlado Adamović, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je takva odluka donesena prije mjesec dana, ali da se čekalo smirivanje situacije sa korona virusom u Kantonu Sarajevo (KS).
„Uvjeti na Kliničkom centru su takvi da nisu prijemčivi za te ljude. Odlučili su da vlastitu egzistenciju podrede tome da ukažu na problem, da nešto mora biti drugačije u interesu pacijenata”, rekao je on.
Kazao je da će anesteziolozi raditi još sedam dana koliko je otkazni rok, a da su onda na ulici.
„Kako je pandemija krenula uzlazno, oni su iz etičkih razloga odlučili da to ne čine prije mjesec dana. Sada se smanjio broj pacijenata i raspoloživo osoblje može preraspodjelom opslužiti pacijente. Uostalom, oni nigdje ne idu, ostaju u Sarajevu. Radit će sedam dana otkaznog roka. Odlučili su da je sada pravi momenat”, rekao je Adamović za RSE.
Hoće li Vlada Federacije BiH smijeniti rukovodstvo KCUS?
Ministar zdravlja Federacije BiH Vjekoslav Mandić, za RSE kaže kako je iz medija saznao da je 13 anesteziologa u KCUS dalo otkaz.
„Dao sam nalog svojim pomoćnicima da, Upravnom vijeću KCUS, pošto Vlada Federacija imenuje Upravno vijeće, tražimo da nam se očituje zbog čega je 13 anesteziologa dalo otkaz i šta ih je nagnalo na to, te da vidimo šta ćemo dalje činiti”, rekao je Mandić.
Mandić dodaje kako će se ovakav potez anesteziologa svakako odraziti na zdravstvo u Federaciji.
„Ne možemo zažmiriti i reći da neće. Šta je pravi razlog davanja otkaza, naravno da ja imam neke naznake, ali moram dobiti izvješće od Upravnog vijeća”, kaže on.
Na pitanje razmišlja li o smjeni rukovodstva KCUS-a, Mandić kaže da će Upravno vijeće utvrditi o čijoj je odgovornosti riječ.
„Ja ne bih prejudicirao šta je nagnalo te ljude da postupe tako kako su postupili, moramo čuti sve strane kako bi vidjeli kakve ćemo dalje poteze poduzimati. Oporba naravno likuje. Moramo sagledati sve činjenice kako bi smo poštovali zakon i kako bi sve to bilo u skladu sa zakonskom regulativom”, kazao je Mandić za RSE.
Zastupnik anesteziologa, advokat Adamović, nije odgovorio na pitanje da li je otkaz 13 anesteziologa na KCUS, uzrokovan navodnim mobingom i pritiscima da povuku pismo koje su početkom aprila interno poslali upravi KCUS-a, a koje je nakon toga izašlo u javnost.
„Cilj nije bio to. Cilj je bio da se ukaže da postoje problem koji se trebaju rješavati sada i odmah”, kazao je Adamović.
Šta je prethodilo?
KCUS je u žiži je javnosti od 5. aprila kada je Tužilaštvo KS-a formiralo predmet koji se odnosi na pismo koje je potpisalo 17 anesteziologa u kojem ukazuju da respiratori ACM 812A, koje je iz Kine uvezla firma Srebrena malina u aprilu 2020. godine i koji se koriste u toj zdravstvenoj ustanovi, ne posjeduju postavke koje se preporučuju za mehaničku ventilaciju COVID-19 pacijenata.
Za respiratore koji su iz Kine stigli u aprilu 2020. godine, vještačenjem Tužilaštva BiH u maju iste godine je utvrđeno da nisu upotrebljivi u jedinicama intenzivne njege. Respiratore je uvezla firma "F.H. Srebrena malina" u vlasništvu Fikreta Hodžića za potrebe Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ).
Sarajevski ljekar u penziji Bakir Nakaš, za RSE kaže kako odlazak 13 anesteziologa, praktično znači ključ u bravu, za jednu vrlo značajnu službu, koja nije vezana samo za operacionu salu.
„To je služba koja je vezana za intenzivnu njegu, to je služba koja je vezana za COVID-19 oboljele pacijente i to je praktično nešto što u potpunosti gasi funkciju tog nivoa koji je Klinički centar, a to je tercijarni nivo zdravstvene zaštite”, dodaje on.
Prema njegovim riječima posljedice mogu biti takve da u jednom momentu kapacitet Kliničkog centra neće biti onakav kakav je bio ranije prvenstveno iz razloga što nedostaju ljudski resursi.
„A to su najstručniji u ovom slučaju. I na taj način cjelokupno stanje i broj novooboljelih biće orijentisan prema Općoj bolnici koja ima svoje kapacitete, koji nisu dostatni da pokriju cjelokupne potrebe Kantona Sarajevo”, navodi Nakaš.
Nakon obavljenog uviđaja, Tužilaštvo KS-a je 6. aprila saopštilo kako se preduzima niz radnji u pravcu provjere da li je u KCUS-u počinjeno neko od krivičnih djela protiv zdravlja ljudi.
Poziv iz Opće bolnice Sarajevo anesteziolozima da pređu kod njih
Nakon što je 13 anesteziologa u KCUS dalo otkaz, direktor sarajevske Opće bolnice „Dr. Abdulah Nakaš” Ismet Gavrankapetanović, kazao je kako ljekari uvijek mogu računati na pomoć te bolnice.
„Solidarišemo se sa našim kolegama, ljekarima sa Kliničkog centra, koji su danas bili prinuđeni napustiti KCUS u većem broju. Naše kolege mogu uvijek računati da ćemo dati sve od sebe da ih zadržimo i omogućimo da nastave liječiti građane Sarajeva u Općoj bolnici”, napisao je Gavrankapatanović u odgovoru za RSE.
U Općoj bolnici, kako je rekao uvijek ima mjesta za stručne i vrijedne ljekare, te da ima posla i za mnogo veći broj ljekara od onih koji su u srijedu napustili KCUS.
Pred Sudom BiH trenutno se vodi krivični postupak u kojem je prvooptuženi premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić u vezi s nabavkom 100 respiratora iz Kine u vrijednosti od 10,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 5,3 miliona eura).
See all News Updates of the Day
Bijela kuća pojašnjava Trumpov plan za Gazu usred globalnog protivljenja
Bijela kuća saopćila je da se predsjednik Donald Trump nije obavezao da će koristiti američke trupe za svoj plan za preuređenje Gaze u kako je kazao „rivijeru Bliskog istoka”, i da će preseljenje Palestinaca biti samo privremeno. Do promjene dolazi usred globalne reakcije i upozorenja Ujedinjenih naroda protiv „bilo kakvog oblika etničkog čišćenja”.
Sudija privremeno blokirao Trumpovu ponudu za zaposlene u vladi da napuste posao uz otpremnine
Fedealni sudija u Bostonu privremeno je blokirao primjenu programa prema kojem zaposleni u vladi mogu da daju ostavku u zamjenu za otpremninu, što je administracija Donalda Trumpa nudila u pokušaju da smanji obim federalne vlade.
Fedealni sudija u Bostonu privremeno je blokirao primjenu programa prema kojem zaposleni u vladi mogu da daju ostavku u zamjenu za otpremninu, što je administracija Donalda Trumpa nudila u pokušaju da smanji obim federalne vlade.
Zaposleni u vladi imali su rok do četvrtka u ponoć da se izjasne da li prihvataju ovakav program.
Sudija George O'Toole mlađi se nije izjašnjavao o legalnosti programa, ali je zakazao ročište za ponedjeljak i naložio administraciji da zaposlenima u vladi produži rok za izjašnjavanje za poslije tog ročišta.
Bela kuća je saopštila da je oko 40.000 zaposlenih u vladi izrazilo interesovanje za ovu ponudu.
Jedna zaposlena, koja je za AP govorila pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da želi da uzme novac i da se odseli u inostranstvo.
Ali, zabrinuta je i ima brojna pitanja: Šta ako ponuda zvuči isuviše dobro da bi bila istinita? Šta kao je riječ o prikrivenom pokušaju da se napravi spisak nelojalnih vladinih službenika?
Njen primjer je samo jedan od mnogih u federalnoj vladi, koja je najveći poslodavac u Americi.
Elon Musk, koji ima status specijalnog vladinog službenika, pokrenuo je do sada neviđenu inicijativu i zaposlenima u federalnoj vladi ponudio da daju ostavke - uz otpremnine u visini nekoliko mjesečnih plata.
Trump apeluje na zaposlene da prihvate ponudu
Ovaj program dio je Trumpovog plana da smanji federalnu vladu i oslabi ono što naziva "dubokom državom", za koju smatra da ga je podrivala u prvom mandatu.
U administraciji kažu da mogu da uštede novac poreskih obveznika tako što federalnim radnicima daju "jedinstvenu ponudu koja se pruža jednom u životu" - da daju ostavku i nastave da primaju platu do 30. septembra.
Administracija je pojačala pritisak na zaposlene da odu i podsjetila da poslije ove ponude slijede otpuštanja.
"Većina federalnih agencija biće smanjena kroz restrukturiranje, izmjene rasporeda i smanjenje broja zaposlenih", saopšteno je iz Kancelarije za upravljanje kadrovima (OPM).
U poruci zaposlenima se navodi i da će se od onih koji ostanu da rade, očekivati da budu "lojalni" i da morati da se "povinuju novim standardima".
Neki od stalno zaposlenih će izgubiti i određene zaštite koje sada uživaju.
"Zaposleni koji se ne budu ponašali u skladu sa zakonom i propisima, biće predmet istrage i disciplinskog postupka, uključujući i otkaz", navodi se u mailu.
Demokrate i sindikati upozoravaju zaposlene da mogu biti prevareni
Demokrate poručuju da zaposleni ne bi trebalo da prihvate ponudu i daju ostavku uz otpremnine, jer taj program nije odborio Kongres - što ih stavlja u rizik da ne budu plaćeni.
Sindikati su podnijeli tužbe protiv Trumpovog plana, a sudija će razmotriti da li da blokira ovu ponudu administracije poslije ročišta u Bostonu zakazanog za četvrtak popodne.
"To je prevara, a ne odlazak uz otpremninu", kaže Everett Kelley, predsjednik Američke federacije zaposlenih u vladi. "Da je meni ponuđeno, ne bih prihvatio."
Zaposlena u Sekretarijatu za obrazovanje, koja je dala izjavu pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da djeluje da administracija očajnički pokušava da što više ljudi privoli na ovaj program.
Ali, kako kaže, ima mnogo znakova upozorenja - kao što je klauzula u kojom se zaposleni obavezuje da neće tužiti vladu, ako vlada ne ispoštuje svoj deo dogovora.
"Dogovor je ono što u njemu piše", kažu u administraciji
Trump je postavio Muska, najbogatijeg čovjeka na svijetu, da vodi Odjeljenje za efikasnost vlade (DOGE), koje ima za cilj da smanji broj zaposlenih i troškove vlade. Musk je i poslao ponudu zaposlenima, a taj mail ličio je na poruku koju su nekada dobili zaposleni u Twitteru, pred masovna otpuštanja.
Rachel Oglesby, šefica kabineta u Sekretarijatu za obrazovanje, kaže da Trump ima cilj da smanji broj zaposlenih u vladi.
"Znam da ima mnogo pitanja o tome da li je ovo neki trik. Ali, ponuda je to što piše - i jedno je od sredstava koje koristimo kako bismo ispunili obećanje iz kampanje, reformisali državnu upravu i donijeli promjene u Washington", kaže ona.
Neki od zaposlenih u vladi, prema izvorima AP-a, imaju brojna otvorena pitanja o programu i kažu da nije bilo dovoljno vremena da razmotre odluku koja u velikoj mjeri utiče na njihove živote.
Uvjeravanja koja dolaze od administracije nisu umanjila te strahove. Neki zaposleni kažu da ne vjeruju u validnost ponude i sumnjaju da Trump ima autoritet da raspoređuje sredstva na taj način. Drugi podsjećaju da nije isplatio honorarce koji su radili za njega dok se bavio nekretninama u New Yorku.
Demonstrancije u Washingtonu
U prijestolnici SAD izbilo je nekoliko protesta ispred zgrada federalnih agencija - uključujući i Kancelariju za upravljanje kadrovima.
"Rizkujem jer želim da se moj glas čuje i da podstankem druge zaposlene u državnoj upravi da progovore" kaže Dante O'Hara, zaposleni u vladi. "Jer ako budemo šutjeli onda ćemo izgubiti poslove, a na naša mjesta će postaviti lojaliste ili njihove udarne trupe."
Posao u državnoj upravi se nekada smatrao sigurnim, ali O'Hara kaže da se mnogi sada plaše za svoje pozicije. Mnogi imaju osjećaj da ne znaju šta će biti sutra.
Dan Smith, čiji otac radi za Sekretarijat za poljoprivredu, kaže da su federalni službenici "često potcijenjeni i da ih uzimaju zdravo za gotovo".
"Jedna je stvar smanjiti vladu, a druga je uništiti je, a upravo se to dešava. To je zastrašujuće, odvratno i zahteva odgovor".
Mary-Jean Burke, fizikalna terapeutkinja koja radi za Sekretarijat za boračka pitanja, kaže da je brine to što će mnogi ljudi otići i na taj način ugroziti pružanje zdravstvenih usluga.
Burke, koja je i članica sindikata, kaže da ima mnogo sumnje oko aktuelne ponude.
"Mislim da je prva pomisao kod ljudi bila da odu", kaže ona.
Ali, onda su vidjeli objavu DOGE na društvenim mrežama, gdje se kaže da zaposleni "konačno mogu da odu na odmor koji su oduvijek željeli, da gledaju filmove i da se opuštaju, dok dobijaju punu platu i benefite", kaže ona.
Kaže da je to zvučalo isuviše dobro da bi bilo istinito, i da su ljudi počeli da sumnjaju.
Kako god da bude, zaključuje Burke, Trump je postigao svoj cilj - da uzdrma zaposlene u vladi.
"Svakoga dana se nešto dešava. Ako je obećanje bilo da će sve poremetiti - upravo to i radi", rekla je.
Da li Elonu Musku treba dopustiti da smanji Vladu SAD-a?
Trumpova osoba za brze promjene u američkim vladinim agencijama je Elon Musk, izvršni direktor proizvođača automobila Tesla i svemirske kompanije SpaceX. Demokrate u Kongresu kažu da je pokušaj multimilijardera kojeg podržava Trump da smanji potrošnju federalne vlade pogrešan.
Protest ispred federalne agencije u Washingtonu ove sedmice bio je fokusiran na rad Elona Muska, kojeg je predjsednik Donald Trump imenovao da se pozabavi smanjenjem američke vlade.
„Narod odlučuje kako ćemo braniti Sjedinjene Američke Države, kako će se trošiti njihov novac. Elon Musk ne odlučuje”, kaže demokratski senator Chris Murphy
Musk je najbogatiji čovjek na svijetu i izvršni direktor kompanije Tesla i svemirske kompanije SpaceX. U njegovom vlasništvu su i druge firme, uključujući platformu društvenih medija X, ranije poznatu kao Twitter.
Od Trumpove inauguracije, Musk, kao vođa novostvorenog Odjeljenja za vladinu efikasnost, prionuo je na posao smanjenja onoga što on i predsjednik Trump vide kao skupe federalne programe.
Muskov tim navodno je dobio pristup platnim sistemima Ministarstva finansija, što je izazvalo uzbunu, te je tražio kontrolu nad Američkom agencijom za međunarodni razvoj, koja pruža humanitarnu i drugu pomoć za više od 100 zemalja. Tamo je protest održan ove sedmice.
„Predsjednik Trump je uputio svog korumpiranog prijatelja milijardera Elona Muska da pretrese agenciju američke vlade”, demokratski zastupnik u Kongresu Don Beyer.
Međutim, Trump je ponovio svoju podršku Musku.
„To je nešto što on jako osjeća, a ja sam impresioniran, jer očigledno radi dobar posao”, kaže Trump.
Musk je kazao kako se ono što je otkrio u USAID-u ne može spasiti.
„Dok smo kopali po USAID-u, postalo je očigledno da ono što imamo ovdje nije jabuka s crvom, već jedan potpuno truli sistem”, naveo je Musk.
Demokrate u Kongresu osporavaju način djelovanja Muska, i kažu da je pogrešno što ima toliko moći, a malo odgovornosti i nadzora, posebno s obzirom na to da SpaceX ima ugovore sa saveznom vladom.
„Neizabrani, neodgovorni milijarder s ekspanzivnim sukobom interesa, dubokim vezama s Kinom i koji se na iindiskretan način bori protiv navodnih neprijatelja, otima najosjetljivije sisteme finansijskih podataka naše zemlje”, demokratski senator Patty Murray.
Ali Trump kaže da Bijela kuća pruža neophodan nadzor nad Muskovim radom.
„Tamo gdje mislimo da postoji sukob ili problem, onda ga nećemo pustiti da mu se približi. Pokušavamo smanjiti vladu, i on to vjerovatno može učiniti kao i bilo ko drugi, ako ne i bolje”, kaže Trump.
Budući da Musk ima status „posebnog državnog službenika” i nije plaćen za to, njegov rad je ograničen na 130 dana u godini.
Ministar odbrane Izraela naredio vojsci da se pripremi za "dobrovoljne" odlaske Palestinaca iz Gaze
Izraelski ministar odbrane naredio je vojsci u četvrtak da se pripremi za "dobrovoljne" odlaske Palestinaca iz Pojasa Gaze, nakon što je američki predsjednik Donald Trump predložio iseljavanje Palestinaca s teritorije.
Katz je pozdravio, kako je rekao, "hrabri plan" američkog predsjednika Donalda Trumpa da stanovnici Gaze napuste teritoriju, koja je devastirana izraelskim kopnenim i zračnim napadima usmjerenim na militante Hamasa.
Palestinski zvaničnici su odbacili Trumpovu sugestiju iznesenu u utorak na konferenciji za novinare zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom da Sjedinjene Države preuzmu vlasništvo nad pojasom Gaze, natjeraju dva miliona Palestinaca da se presele u druge zemlje, a zatim pretvore teritoriju duž Sredozemnog mora u "rivijeru Bliskog istoka".
Netanyahu je kasno u srijedu za Fox News rekao da bi Palestinci mogli napustiti Gazu dok se ona ne obnovi, a zatim se vratiti.
"To je izvanredna ideja i mislim da bi je zaista trebalo nastaviti, ispitati i uraditi, jer mislim da će stvoriti drugačiju budućnost za sve", rekao je Netanyahu.
Trumpov prijedlog naišao je na široke kritike, uključujući i Ujedinjene nacije, pri čemu je glasnogovornik Stephane Dujarric rekao novinarima u srijedu da je svako prisilno raseljavanje "ravno etničkom čišćenju".
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je u srijedu da Trumpovi prijedlozi "kod nekih ljudi izazivaju duboku zabrinutost, čak i užas" i da bi bili "neprihvatljivi prema međunarodnom pravu".
Arapska liga je navela da Trumpov plan "predstavlja recept za nestabilnost" i da neće unaprijediti izglede palestinske državnosti.
Sjedinjene Države dugo podržavaju dogovoreno rješenje dvije države za rješavanje desetljeća izraelsko-palestinskog sukoba.
"Moraju se pustiti kući", rekao je britanski premijer Keir Starmer u srijedu. "Mora im se dozvoliti obnova, a mi bismo trebali biti s njima u toj obnovi, na putu ka rješenju o dvije države."
Australija, Kina, Njemačka, Irska, Rusija, Saudijska Arabija i Španija su rekle nakon Trumpovog prijedloga da i dalje podržavaju rješenje o dvije države.
Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas pozvao je Ujedinjene nacije da "zaštite palestinski narod i njegova neotuđiva prava", rekavši da bi ono što je Trump želio učiniti "ozbiljno kršenje međunarodnog prava".
Hamas je rekao da je Trumpov prijedlog za Gazu "recept za stvaranje haosa i napetosti u regionu. Umjesto da se cionistička okupacija smatra odgovornom za zločin genocida i raseljavanja, ona se nagrađuje, a ne kažnjava".
Čak i prije nego što je Trump pozvao na američko vlasništvo nad Gazom, Egipat i Jordan su posljednjih dana odbacili njegov prijedlog da se palestinsko stanovništvo Gaze preseli u njihove zemlje.
Šef Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Turk rekao je u srijedu da je deportacija ljudi iz Gaze koju je okupirao Izrael nezakonita.
Borbe u Gazi su zaustavljene usred šestosedmičnog prekida vatre između Izraela i Hamasa, terorističke grupe kako su je označile SAD.
Hamas je izazvao rat napadom na Izrael u oktobru 2023. tokom kojeg su militanti ubili 1.200 ljudi i uzeli 250 talaca.
Izraelska kontraofanziva je ubila više od 47.500 ljudi, i više od polovine žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi. Izraelska vojska kaže da je ubila 17.000 militanata Hamasa.
Vjeruje se da Hamas drži oko 60 živih zarobljenika.
Tokom prve faze primirja, militanti su oslobodili 18 talaca, dok je Izrael oslobodio stotine palestinskih zatvorenika.
U narednim sedmicama trebalo bi da bude oslobođeno još ljudi, a pregovarači rade na detaljima planirane druge faze prekida vatre koja bi dovela do kraja sukoba, oslobađanja preostalih talaca i povlačenja izraelskih trupa iz Gaze.
Neke informacije dolaze od AP-a, AFP-a i Reutersa.
Rubio kaže da se identifikuju programi USAID-a koji neće biti ugašeni
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u srijedu da se Trumpova administracija obraća misijama američke Agencije za međunarodni razvoj u inostranstvu (USAID) kako bi identificirala i odredila programe koji će biti izuzeti od naredbi za obustavu rada.
Kasno u ponedjeljak, administracija je rekla da će poslati na odmor sve direktno zaposlene USAID-a širom svijeta i povući hiljade osoblja iz inostranstva nakon što je predsjednik Donald Trump prošlog mjeseca naredio široko zamrzavanje većine američke strane pomoći.
Trump i njegovi saradnici kažu da žele osigurati da milijarde dolara pomoći SAD-a, uključujući humanitarnu pomoć distribuiranu širom svijeta, budu usklađene s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu". Zadužio je milijardera Elona Muska, koji je optužio USAID da je kriminalna organizacija bez pružanja dokaza, da sreže Agenciju.
Od Trumpovog zamrzavanja 20. januara, nalozi za obustavu rada zaustavili su veliki dio pomoći agencije širom svijeta, a stotine izvođača je otpušteno. Ali u objavi od ponedjeljka navedeni su neki izuzeci koji uključuju "posebno određene programe".
"Sada ćemo morati raditi da identifikujemo koji bi programi trebali biti posebno određeni i stoga izuzeti iz tog naloga", rekao je Rubio na konferenciji za novinare u Guatemala Cityju.
Kriteriji za izuzeće bit će da li program podržava nacionalne interese SAD-a i da li je usklađen s njima.
"A oni koji to ne urade neće nastaviti", dodao je Rubio.
On je ponovio svoju optužbu da osoblje USAID-a ne sarađuje sa naporima administracije da sazna više o programima, ali je rekao da osoblje State Departmenta koje radi na sličnim programima daje uvid administraciji.
"U State Departmentu... dobili smo zaista dobar uvid, i zato svaki dan izdajemo izuzeće programa State Departmenta", rekao je Rubio, ali nije iznio detalje.
Hitna pomoć u hrani nije bila uključena u široko zamrzavanje strane pomoći. Rubio je 28. januara izdao dodatno izuzeće za pomoć u spašavanju života.
Ali nedostatak detalja u Trumpovoj naredbi i odricanja koja su uslijedila ostavili su grupe za pomoć zbunjene oko toga da li se njihov rad može nastaviti.
