Linkovi

Izdvojeno

Kušljugić za Glas Amerike: BiH prijeti ekonomski cunami

Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli
Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli

Zarobljena u političkoj retorici 90-tih godina, BiH još jednu tranziciju dočekuje nespremna. Najnovija istraživanja stručnjaka pokazuju da je spremnost državnih institucija za tzv. četvrtu industrijsku revoluciju jako niska, a da odlaganje ovih procesa BiH vodi ka najcrnjem ekonomskom scenariju. 

Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli u razgovoru za Glas Amerike (VOA) kaže da već kasnimo u digitalizaciji, te da propuštanje prilike da se novim tehnološkim promjenama priključimo putem dekarbonizacije znači ekonomsko zaostajanje, dalje siromašenje i, što je najgore, nastavak odlaska ljudi.

VOA: Šta je ključna komponenta nove paradigme održivog razvoja, koja se često naziva četvrta industrijska revolucija?

KUŠLJUGIĆ: „Energetska tranzicija, odnosno dekarbonizacija. Koncept održivog razvoja je radikalno novi pristup korištenju energije, proizvodnji dobara i načinu života općenito, koji pri realizaciji ciljeva socio-ekonomskog razvoja uvažava okolinska i klimatska ograničenja. Dekarbonizacija se zasniva na povećanju energetske efikasnosti, korištenju obnovljivih izvora energije i elektrifikaciji transporta i grijanja. To je radikalno drugačiji koncept razvoja od postojećeg konvencionalnog, koji je baziran na korištenju fosilnih goriva. Tranzicija sa postojećeg na budući koncept razvoja, koja treba da se realizuje u narednih 30 godina, je najradikalnija tehnička, ekonomska, socijalna i politička promjena sa kojom se čovječanstvo ikada susrelo.”

Akcija COP25, Banja Luka 2019. godina (Foto: Centar za životnu sredinu)
Akcija COP25, Banja Luka 2019. godina (Foto: Centar za životnu sredinu)

VOA: Da li su zemlje Zapadnog Balkana pokazale neku stratešku inicijativu za naredni period?

KUŠLJUGIĆ: „Upravo se završava regionalno istraživanje u kojem učestvuje ReSET u okviru projekta 'Barometar spremnosti država za održivu energetsku tranziciju'. Preko stotinu pozvanih stručnjaka i eksperata iz BiH, Srbije i Crne Gore smatra da je spremnost državnih institucija u njihovim zemljama za tranziciju jako niska.

VOA: Prema Vašem mišljenju šta je najveći problem?

Dekarbonizacija u BiH će se vjerovatno događati pod uticajem tržišta i vanjskog pritiska. Dakle, domaći akteri će, nažalost, biti pasivni sljedbenici.
Mirza Kušljugić

KUŠLJUGIĆ: Nema javnog dijaloga, nema rasprava u parlamentima o trenutnom lošem stanju u elektroenergetskom sektoru, nema sagledavanja procesa u svijetu i u okruženju. Od takvih vlasti se ne može očekivati inicijativa za promjene.

VOA: Koliko je strateški okvir za energetsku tranziciju izazovan za BiH?

KUŠLJUGIĆ: „U elektroenergetskom sektoru u BiH najveći socijalni i ekonomski izazov je napuštanje korištenja uglja za proizvodnju električne energije, koje će se vjerovatno desiti u periodu 2040-2045. godina. Stoga se adekvatni programi 'pravične tranzicije', kao što je npr. nedavno pokrenuti projekt EU 'Ugljeni regioni u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini', moraju započeti prije procesa smanjenja korištenja uglja u termoelektranama.​”

VOA: Na koji način bi BiH najefikasnije mogla da se uključi u procese smanjenje emisija CO2?

KUŠLJUGIĆ: „Ekonomski najefikasniji način smanjenja emisija CO2 je tzv. sistem 'ograniči i trguj', koji je u EU poznat kao šema trgovanja emisijama Emission Trading Scheme (ETS). Ovaj sistem pokrenut je 2005. godine, a trenutno pokriva preko 15.000 fabrika i elektrana iz 31. zemlje Evrope i predstavlja najveći program trgovanja emisijama u svijetu. Koncept je da se ukupne dozvoljene emisije svake godine smanjuju i da se nakon alokacija na aukcijama može sa njima trgovati. Od početka ove godine cijena certifikata za emisije CO2 je narasla sa 35 na 55 (€/toni CO2). Poređenja radi, prosječna cijena struje na referentnoj regionalnoj berzi električne energije u Budimpešti u 2020. godini je iznosila 50 (€/MWh). Termoelektrane u BiH za 1 MWh proizvedene električne energije emituju u prosjeku 1 tonu CO2. Očigledno, kada bi imale obavezu plaćanja za emisije CO2, naše termoelektrane ne bi bile konkurentne u izvozu.”

Termoelektrana Ugljevik (Fotografija preuzeta sa Facebook strane Rudnik i Termoelektrana Ugljevik)
Termoelektrana Ugljevik (Fotografija preuzeta sa Facebook strane Rudnik i Termoelektrana Ugljevik)

VOA: Šta se dešava sa sredstvima koja se prikupe na aukcijama?

KUŠLJUGIĆ: „Ostaju u zemlji i obično se koriste za finansiranje programa energetske tranzicije. Postepeno uvođenje ETS šeme bi omogućilo prilagođavanje emitera - uglavnom operatora termoelektrana- i građana na rast cijene električne energije. Pri tome bi se prikupljena sredstva koristila za finansiranje socijalnih komponenti energetske tranzicije, npr. socijalnog zbrinjavanja radnika koji ostanu bez posla i restrukturiranja rudarskih područja. Ako se socijalno ugrožene kategorije stanovništva zaštite programima smanjenja energetskog siromaštva, mislim da bi ostale kategorije stanovništva mogle podnijeti takav rast cijena struje.​”

VOA: Zašto vlasti u BiH odlažu ove procese?

KUŠLJUGIĆ: „To se obično pravda neminovnim poskupljenjem cijene električne energije. Istovremeno stalno se povećava iznos naknada za subvencije obnovljivih izvora energije, koji takođe povećavaju cijenu struje. Suština je da bh. vlasti štite izvoznike električne energije u EU. Pošto se od iduće godine u EU počinje implementirati veoma ambiciozan plan dekarbonizacije - Zeleni plan EU - čija osnova će biti smanjenje dozvoljenih količina emisija za alokaciju, očekuje se da će do 2030. godine cijena certifikata narasti na 90 (€/toni CO2). Stoga, EU zahtijeva od članica Energetske zajednice da uvedu adekvatan sistem 'oporezivanja' emisija CO2 i da se u konačnici priključe EU ETS. O takvom prijedlogu će se raspravljati na redovnom sastanku ministarskog vijeća Energetske zajednice krajem ove godine. BiH će kad-tad morati uvesti šemu oporezivanja emisija CO2. Na to se konačno i obavezala potpisivanjem Sofijske deklaracije u novembru 2020. godine. Realne procjene su da će se ETS šema uvesti do 2030. godine.”

VOA: Šta će se desiti zemljama koje u međuvremenu ne prihvate postepeno uvođenje šeme plaćanja za emisije CO2?

KUŠLJUGIĆ: „Od 2030. godine EU će uvesti posebnu tarifu na uvoz struje iz takvih zemalja, tzv. Carbon Border Adjusment Mechanism (CBAM). Ovu mjeru EU uvodi da bi u ravnopravan položaj dovela domaće elektrane, koje plaćaju taksu za CO2, i uvoznike struje, koji ne plaćaju ovu taksu. Znači, ili ćemo uvesti ETS i prikupljene pare koristiti za dekarbonizaciju u BiH ili će sredstva od CBAM tarife prilikom izvoza struje kao 'carine' ići na račune u EU.”

RiTE Gacko (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)
RiTE Gacko (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)

VOA: Kako će to uticati na trenutne projekte izgradnje termoelektrana u BiH?

KUŠLJUGIĆ: „Bilo koliki troškovi za emitovanje CO2, čine planirane, nove termoelektrane u BiH, ekonomski neisplativim. Ilustrativan primjer je sudbina termoelektrane Šoštanj (600 MW), koja je puštena u rad 2016. godine. Očekivani gubici ove elektrane do 2030. godine, zbog izuzetno visokih troškova za emisije CO2, iznose 870 miliona €. Zbog toga vlada Slovenija razmatra mogućnost zatvaranje ove termoelektrane do 2033. godine. Znači da će ova elektrana vjerovatno raditi manje od 15 godina. Slična sudbina čeka i trenutne planirane projekte u BiH, ako bilo koji od njih bude realizovan. A planirana je izgradnja 1050 MW novih termoelektrana.​”

VOA: Ko će platiti cijenu promašenih investicija?

KUŠLJUGIĆ: „Ako budemo imali 'naših' termoelektrana Šoštanj, cijenu promašenih investicija će naravno platiti privreda i građani. Stoga sam zagovornik da privreda i građani treba da traže od politike da predstavi plan ekonomskog oporavka nakon pandemije. Osim 'zelenog oporavka', koji podrazumijeva energetsku tranziciju, ne vidim drugi plan. Dakle, do nas je - do preduzetnika i građana.”

Aktivistička akcija povodom klimatskih pregovora u Parizu, Banja Luka 2015. godine (Foto: Centar za životnu sredinu)
Aktivistička akcija povodom klimatskih pregovora u Parizu, Banja Luka 2015. godine (Foto: Centar za životnu sredinu)

VOA: Koliko realno vremena ima BiH da bi izbjegla najcrnji scenario?

KUŠLJUGIĆ: „Proteklih pet godina, od potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi, potrošili smo na 'simulaciju' tranzicije. Niti jednu od reformi na koje smo se obavezali prema Energetskoj zajednici nismo u tom periodu proveli. Obaveze smo prihvatali znajući da ih nećemo realizovati. Puno je bilo i političkog prepucavanja. Vremena za odlaganje i odugovlačenje više nemamo. Trebamo pod hitno, ove godine, otvoriti javni dijalog o viziji razvoja energetike i usvojiti plan dekarbonizacije, koji je u skladu sa energetskim i klimatskim politikama EU. To je i obaveza koju smo preuzeli da ugradimo u Nacionalni energetski i klimatski plan, kao krovni dokument dekarbonizacije, čije usvajanje se očekuje krajem ove godine. Tek tada možemo računati na tehničku i finansijsku pomoć EU preko inicijative Zelena agenda za Zapadni Balkan, za čiju realizaciju su odvojena značajna sredstva u narednih sedam godina. U suprotnom, cijeli svijet, a posebno EU, ide u energetsku tranziciju, mi zaostajemo sa nesagledivim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Da bismo izbjegli ovaj crni scenarij moramo djelovati odmah.”

VOA: EU, ipak, nikog neće „vući za rukav”. Koliku štetu će odlaganje ovih procese nanijeti BiH?

Mi se nalazimo na peronu gdje i posljednji vagon nove tehnološke revolucije, čija komponenta je i dekarbonizacija, prolazi pored nas.
Mirza Kušljugić


KUŠLJUGIĆ: „Situacija kada ne možete racionalno upravljati promjenama i kada se problemi kaskadno nižu se naziva 'savršena oluja'. Primjeri scenarija savršene oluje su: propadanje Aluminija Mostar i trenutni problemi u rudnicima uglja u Federaciji BiH. Od BiH se to očekuje, jer je potpisala Pariški klimatski sporazum i Sofijsku deklaraciju. Ali nametanja sigurno neće biti.​”

VOA: Kakve su Vaše projekcije kada su u pitanju naredne decenije?

KUŠLJUGIĆ: „U godinama koje dolaze očekuju nas veliki problemi. A kada govorite o decenijama koje dolaze, u tom slučaju, kako reče jedan vaš kolega nakon nedavnog intervjua sa mnom: 'Neka posljednji koji izađe ugasi svjetlo. Ako svjetla bude!'. I ne treba zaboraviti da vas niko ne može spriječiti da budete siromašni, ako vi to hoćete!”

See all News Updates of the Day

Trump pošteđen zatvora, novčane ili uslovne kazne na kraju procesa u New Yorku

Novoizrabrani predsjednik Donald Trump sa advokatom virtuelno prisustvuje izricanju kazne u New Yorku. (Foto: Curtis Means/Pool Photo via AP)
Novoizrabrani predsjednik Donald Trump sa advokatom virtuelno prisustvuje izricanju kazne u New Yorku. (Foto: Curtis Means/Pool Photo via AP)

Novoizabrani predsjednik Donald Trump neće ići u zatvor, platiti novčanu ili biti na uslovnoj kazni po presudi u krivičnom procesu koji se protiv njega vodio u New Yorku, da je falsifikovao poslovnu dokumentaciju i tako prikrio isplate novca jednoj porno glumici da bi šutjela o navodnoj aferi.

Sudija Juan Merchan je Trumpu izrekao mjeru bezuslovnog oslobađanja, što znači da će mu presuda da je kriv biti trajno upisana u dosije, ali bez kazne kao što su zatvor, novčana ili uslovna kazna.

Odlukom sudije Merchana okončan je proces protiv Trumpa, desetak dana prije nego što položi zakletvu za drugi predsjednički mandat.

Trump je najavio da će se žaliti na presudu da je kriv. Izricanju kazne je prisustvovao virtuelno sa svojim advokatom.

"To je bio politički lov na vještice. To je urađeno da bi se nanijela šteta mojoj reputaciji da bih izgubio izbore i očigledno to nije dalo rezultate. U potpunosti sam nevin, nisam uradio ništa pogrešno", rekao je Trump, koji nije svjedočio tokom šestonedjeljnog suđenja prošle godine.

Sada kada mu je izrečena kazna može da se žali, što je proces koji bi mogao da traje godinama i da se odvija za vrijeme predsjedničkog mandata.

Trump je pokušavao da spriječi izricanje kazne pred inauguraciju 20. januara, ali je Vrhovni sud u četvrtak odbacio taj zahtjev.

Izricanje kazne, pred sudom u New Yorku, kulminacija je prvog krivičnog procesa ikada pokrenutog protiv jednog američkog predsjednika, bilo bivšeg ili aktuelnog.

Trump će biti prvi američki predsjednik u historiji koji će položaj preuzeti sa presudom za krivično djelo.

Okružni tužilac na Manhattanu Alvin Bragg, demokrata, podigao je optužnicu protiv Trumpa u martu 2023. godine, za falsifikovanje poslovne dokumentacije da bi zataškao isplatu od 130.000 dolara zvijezdi filmova za odrasle Stormy Daniels, da bi pred izbore 2016. godine šutjela o navodnom seksualnom odnosu sa Trumpom.

Trump je to negirao. Na izborima 2016. godine porazio je tadašnju demokratsku kandidatkinju Hillari Clinton.

Porota je na kraju suđenja, 30. maja, Trumpa proglasila krivim po sve 34 tačke optužnice.

Trumpovi protivnici pozivali su se na njegove pravne probleme da bi potkrijepili tvrdnje da je nepodoban za položaj predsjednika. Trump je međutim tvrdio da je slučaj u New Yorku - sa još tri krivične optužnice i civilnom tužbom za prevaru, klevetu i seksualno zlostavljanje - bio dio pokušaja njegovih protivnika da instrumentalizuju pravosuđe da bi ga spriječili da pobijedi na izborima.

Za slučaj u New Yorku smatralo se da je manje ozbiljan od ostale tri krivične optužnice - dvije za pokušaje da poništi rezultat izbora 2020. godine, koje je izgubio od Joea Bidena, i jednu za zadržavanje povjerljivih dokumenata nakon kraja prvog mandata. Trump se izjasnio da nije kriv po svim optužnicama.

Na kraju mu se samo sudilo po krivičnoj optužnici u New Yorku. Nakon pobjede na izborima 5. novembra, federalni tužioci odustali su od optužbi za miješanje u izbore i za nezakonito zadržavanje povjerljivih dokumenata, zbog politike Sekretarijata za pravosuđa da predsjednici ne mogu biti krivično gonjeni dok obavljaju tu funkciju.

Sudbina jedinog preostalog procesa, u Georgiji, za pokušaje da preinači rezultat izbora u toj državi, je neizvjesna nakon što je sud u decembru prošle godine diskvalifikovao glavnu tužiteljku u tom slučaju.

Trump kaže da će poništiti Bidenovu zabranu bušenja nafte u moru

Trump kaže da će poništiti Bidenovu zabranu bušenja nafte u moru
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:23 0:00

Novoizabrani predsjednik Donald Trump kaže da će poništiti sveobuhvatnu novu zabranu bušenja nafte i plina u moru nakon što preuzme dužnost 20. januara. Predsjednik Joe Biden je 6. novembra najavio zabranu koja pokriva većinu američkih obalnih voda. Izvještava Veronica Balderas Iglesias.

Svjedočenja ljudi o bijegu od požara u Los Angelesu

Ljudi beže od vatre u Pacifik Palisejdsu, kvartu u Los Anđelesu (Foto: AP/Etienne Laurent)
Ljudi beže od vatre u Pacifik Palisejdsu, kvartu u Los Anđelesu (Foto: AP/Etienne Laurent)

Plamen i stubovi dima dizali su se sa obje strane puta, a žena je panično vikala dok su vatrogasci vodili gomilu ljudi koji su bježali. Aaron Samson je postavio svog 83-godišnjeg svekra  iza njegove plave hodalice, i oni su počeli da idu niz trotoar.

„Moj svekar je govorio: 'Aarone, ako ikada budemo baš blizu plamena, samo bježi i ostavi me ovdje'”, ispričao je Samson.

Nije došlo do toga. Po drugi put za nekoliko sati, jedan „dobri Samarićanin” ih je pokupio, a zatim odvezao na sigurno u Santa Monicu.

Njih dvojica su bježala zajedno sa hiljadama ljudi u pokušaju da uteknu od šumskih požara u oblasti Los Angelesa koji su slikovite četvrti pretvorili u tinjajuću pustoš, a jedino što je ostalo od mnogih, nekada lijepih kuća, su dimnjacima i stepeništima od kovanog gvožđa.

Nošeni snažnim vetrovima Santa Ane, plamen je uništio više od 2.000 objekata, spalio znamenitosti koje je Hollywood proslavio i ubio najmanje pet ljudi. Ovo je najrazorniji požar u modernoj historiji Los Angelesa.

Evakuacija štićenika staračkog doma u Altadeni. (Foto: AP/Ethan Swope)
Evakuacija štićenika staračkog doma u Altadeni. (Foto: AP/Ethan Swope)

Bjekstva su bila možda najmučnija dio ove katastrofe. Ljudi su napuštali svoje automobile i bježali pješke dok su se grane drveća rušile, a zavijajući vjetar je širio plamen u svim pravcima.

Pojedini stanovnici su upozoravali vozače, prijatelje i strance, da ne idu u opasnom smjeru. Mnogo automobile je ostalo napušteno usred Sunset bulevara u Pacific Palisadesu, a vlasti su morale da dovezu buldožer da odgura vozila sa puta kako bi očistili put za kola hitne pomoći.

U teško pogođenoj Altadeni viđena je jedna od najdirljivijih scena: kako se plamen približavao, oko 100 štićenika iz ustanova za starije osobe bilo je izvedeno u bolničkim krevetima i invalidskim kolicima. Mnogi su sa sobom imali samo tanku posteljinu na hladnom noćnom vazduhu dok su ih vozili na parking u susjedni blok. Dok se u zadimljenom vazduhu oko njih kovitlala žeravica, čekali su da stigne pomoć. Na kraju su svi odvedeni u sklonište.

Dodatna evakuacija naređena je kasno u sredu nakon što je izbio novi požar na Hollywoodskim brdima.

Gubitak kuće iz detinjstva

Stotine evakuisanih ljudi završilo je u kongresnom centru Pasadena, od kojih su mnogi stariji i korisnici ustanova za pomoć. Sjedili su jedni pored drugih u invalidskim kolicima ili ležali na malim zelenim krevetima, a neki članovi porodice su se u suzama ponovo okupili na tom mjestu dok je napolju padao pepeo.

Uplakana žena u Palisadesu. (Foto: AP/Etienne Laurent)
Uplakana žena u Palisadesu. (Foto: AP/Etienne Laurent)

EJ Soto je opisala kako je napustila dom u Altadeni, u kojem je provela djetinjstvo i prethodnih 30 godina. Pobjegla je zajedno sa majkom, dvije rođake, sestrom i mužem u 3:25 ujutru nakon što je ostala budna tokom noći i gledala kako se plamen približava.

„Već smo odlučili da nećemo da spavamo”, rekla je Soto.

Kazala je svojoj porodici da spakuje torbe sa dvodnevnom odećom i stavi ih u auto, zajedno sa hranom i zalihama za njihovu mačku. Odvezli su se do stadiona Rose Bowl i čekali dva sata, a zatim su se vratili da provjere svoj komšiluk.

Vidjeli su kako tri kuće u njihovom bloku gore - i konačno svoju, dvospratnicu, zahvaćenu plamenom.

Spasili ih stranci - dva puta

Samson (48), bio je u Pacific Palisadesu u kući svog svekra i brinuo se o njemu kada je u utorak došlo vrijeme da se bježi. Međutim, nisu imali auto i nisu mogli da osiguraju vožnju preko Ubera ili pozivom Hitnoj pomoći. Samson je pronašao komšiju, koji je pristao da ih odveze, a ponijeli su dvije torbe.

Poslije nešto više od pola sata u saobraćaju, plamen se približio. Vrhovi palmi su gorjeli kao džinovske iskrice na vjetru koji nije prestajao da puše.

Svekar Aarona Samsona uz pomoć hodalice bježi od požara. (Foto: Aaron Samson via AP)
Svekar Aarona Samsona uz pomoć hodalice bježi od požara. (Foto: Aaron Samson via AP)

Pošto su vozila zaustavljena, policija je naredila ljudima da izađu i bježe pješke. Samson i njegov svekar su ostavili torbe i krenuli na trotoar. Svekar, koji se oporavlja od operacije, prislonio se na stub dok je Samson uzimao šetalicu i snimao ovu muku mobilnim telefonom.

„Uspjećemo, uspjećemo“, rekao je Samson.

Išli su oko 15 minuta pre nego što ih je drugi „dobri Samarićanin” vidio kako se bore, stao i rekao im da uđu u njegovo vozilo.

Do srijede popodne, Samson nije znao da li je dom preživio. Ali rekao je da su dužni dvojici stranaca.

„Spasili su nas” rekao je. „Stvarno su se istakli.”

Tražila spas u bazenu

Još jedna stanovnica Pacific Palisadesa, Sheriece Wallace, nije znala za požar sve dok joj se nije javila sestra - baš kada je helikopter ispustio vodu iznad njene kuće.

„Pomislila sam - 'Evo je kiša", rekla je Wallace. „Ona je odgovorila: 'Ne, ne pada kiša. Tvoj komšiluk je u plamenu. Morate da izađete'”.

Vatrogasci u akciji. (Foto: AP/Etienne Laurent)
Vatrogasci u akciji. (Foto: AP/Etienne Laurent)

Otvorila je vrata i vidjela da brežuljak iza njene kuće gori. Ulica ispod bila je puna napuštenih automobila i šljunka. Mislila je da će možda morati da skoči u bazen da bi se spasila, ali je umjesto toga otišla do raskrsnice i naišla na komšinicu koja ju je povezla.

„Nije bilo drugog načina da izađem”, rekla je Wallace. „I da nije bilo milosti Božije, došao je sin mog komšije da odvede njihovu majku i mene”.

Gubitak porodične baštine i zajednice

Stanovnik Altadene Eddie Aparicio bio je zapanjen dok su se on i njegov partner evakuisali u utorak uveče, probijajući se kroz saobraćaj, dok su skoro pa orkanski vjetrovi zavijali oko njih.

„Svuda su padale grane. Masivno drveće je bilo na automobilima”, rekao je Aparicio. „Vidjeti žar i plamen kako 'skaču' sa planine, preko 30 blokova i slijeću na kuću – to je suludo.

Konačno su stigli do kuće majke njegovog partnera. Sljedećeg jutra komšija je poslao video koji pokazuje da je njegova kuća - kao i mnoge druge u tom bloku - izgorjela. Ostao je samo dimnjak.

Iako su izgubili neke porodične uspomene, kao što su slike Apariciove bake i oca, najtužniji dio je bio gubitak voljene zajednice.

„Razmišljam o preživljavanju”, rekao je Aparicio. „Nikad ne znaš šta će se dogoditi.”

Nestao omiljeni kiosk sa prodavnicom morskih plodova

Među znamenitostima koje je progutao plamen bila je historijska kuća na ranču koja je pripadala hollywoodskoj legendi Willu Rogersu i motel Topanga ranč, koji je sagradio novinski izdavač William Randolph Herst 1929. godine.

Kuća u plamenu u kvartu Pacific Palisadesa u Los Angelesu. (Foto: AP/Eugene Garcia)
Kuća u plamenu u kvartu Pacific Palisadesa u Los Angelesu. (Foto: AP/Eugene Garcia)

Reel Inn, kultna koliba sa morskim plodovima u Malibuu, poznatom mjestu za surfovanje, također je izgorjela. Restorani su radili na toj lokaciji od 1940-ih; Reel Inn - gdje su daske za surfovanje stare skoro jedan vijek visile sa plafona - otvoren je 1986.

Vlasnica Teddy Leonard rekao je da su ona i njen suprug iz svog doma udaljenog nekoliko kilometara, gledali na televiziji kako gori. Zatim su odvezli svoj Kawasaki Mule - pomoćno vozilo na četiri točka koje izgleda kao veliki automobil za golf - do vrha grebena koji gleda na okean. Nebo je bilo jarko crveno, a vjetrovi su bili toliko jaki da je osjećala da će je izbaciti iz vozila.

„Mogli ste da vidite varnice”, rekla je Leonard. „U jednom trenutku cijeli greben gori.”

Daleko lijevo, primijetila je još jednu vatru, a zatim i desno, buktinju.

„Shvatate da vjetar skuplja žeravicu i baca je na različita mjesta, da ne postoji način da se ti vatrogasci bore sa ovom vatrom”, rekao je Leonard.

Par se evakuisao u kuću koju je njen sin iznajmio nakon što mu je izgorio stan u Malibuu. Leonard još nije znala da li je njihov dom izgorio, ali su bili zahvalni što su živi i što imaju jedno drugo i svoju porodicu.

„Vi ste u ovoj katastrofi, i to je priroda”, rekla je. „Ne možete da kontrolišete ono što se dešava.”

Požari Los Angelesu: Najmanje pet žrtava, vatra zahvatila i Hollywood

Helikopter gasi vatru dijelu Hollywood Hillsa u Los Angelesu, srijeda, 8. siječnja 2025. (AP Photo/Ethan Swope)
Helikopter gasi vatru dijelu Hollywood Hillsa u Los Angelesu, srijeda, 8. siječnja 2025. (AP Photo/Ethan Swope)

Hollywood Hills je nekontrolirano planuo dok su najgori šumski požari u historiji Los Angelesa bjesnili gradom i duboko u srcu američke filmske industrije.

Više od 100.000 ljudi dobilo je naređenje da ode jer su suhi, uraganski vjetrovi ometali operacije gašenja požara i širili plamen.

Najmanje pet ljudi je poginulo otkako su požari izbili u utorak.

Kuće filmskih zvijezda i slavnih bile su među onima koje je progutao plamen, koji je zahvatio neke od najraskošnijih nekretnina na svijetu.

"Ova je vatrena oluja velika", izjavila je gradonačelnica Los Angelesa Karen Bass na konferenciji za novinare.

Najmanje šest odvojenih šumskih požara gorjelo je u okrugu Los Angeles.

Žena plače dok bjesni požar u četvrti Pacific Palisades u Los Angelesu, utorak, 7. januara 2025. (AP Photo/Etienne Laurent)
Žena plače dok bjesni požar u četvrti Pacific Palisades u Los Angelesu, utorak, 7. januara 2025. (AP Photo/Etienne Laurent)

Tri od njih su bila potpuno izvan kontrole, uključujući dva golema požara na istočnoj i zapadnoj strani grada i manji požar koji je bjesnio na Hollywood Hillsu točno iznad Hollywood Boulevara i njegove Staze slavnih.

Vatrogasna jedinica LA-a izdala je nalog za evakuaciju za ljude u području Hollywood Boulevara na jugu, Mulholland Drivea na sjeveru, autoceste 101 na istoku i Laurel Canyon Boulevara na zapadu - sve su to ikonske adrese za film, TV i glazbu.

Znak Hollywood je s druge strane autoceste.

Na zapadnoj strani Los Angelesa, vatra Palisades progutala je više od 6.400 hektara i stotine građevina između Santa Monice i Malibua, jureći kanjonom Topanga sve dok nije stigla do Tihog oceana u utorak.

Poznate ličnosti su podijelile slomljeno srce na društvenim mrežama i opisali razaranje dok su se pridružili hiljadama kojima je naređeno da se evakuišu.

Filmska zvijezda Billy Crystal i njegova supruga Janice izgubili su svoj dom u kojem su proveli 46 godina, dok je Paris Hilton opisala kako gleda svoju kuću na plaži u Malibuu kako "gori do temelja na TV-u uživo".

Hiljade ljudi koji su bježali od plamena potražili su utočište u privremenim skloništima.

Na istoku, u podnožju planina San Gabriel, požar Eaton je uništio još 4289 hektara zemlje, 1.ooo građevina zaposlenih i ubio najmanje pet ljudi, rekli su zvaničnici.

Naselje Pacific Palisades u Los Angelesu, 8. januar 2025.
Naselje Pacific Palisades u Los Angelesu, 8. januar 2025.

"Suočavamo se s historijskom prirodnom katastrofom. I mislim da se to ne može dovoljno snažno izjaviti", rekao je Kevin McGowan, direktor upravljanja hitnim situacijama za okrug Los Angeles.

Iako su prognostičari rekli da će vjetar nakratko oslabiti u srijedu navečer, očekuje se da će uslovi takozvane crvene zastave ostati do petka.

Skoro 300.000 domova i preduzeća ostalo je bez struje u okrugu Los Angeles, što je manje u odnosu na skoro milion ranije u srijedu, prema PowerOutage.us.

Škola je otkazana u cijelom okrugu Los Angeles najmanje do četvrtka.

SAD šalju Ukrajini posljednji paket vojne pomoći prije nego Biden napusti Bijelu kuću

Na ovoj fotografiji koju je 8. januara 2025. dostavila press služba 65. mehanizovane brigade Ukrajine, ukrajinski vojnik trenira na poligonu u regionu Zaporožja, Ukrajina. (Andrij Andrijenko/Pres služba 65. mehanizovane brigade Ukrajine preko AP)
Na ovoj fotografiji koju je 8. januara 2025. dostavila press služba 65. mehanizovane brigade Ukrajine, ukrajinski vojnik trenira na poligonu u regionu Zaporožja, Ukrajina. (Andrij Andrijenko/Pres služba 65. mehanizovane brigade Ukrajine preko AP)

Sjedinjene Države daju Ukrajini dodatno oružje i opremu iz postojećih vojnih zaliha u vrijednosti od 500 miliona dolara, što će, kako su zvaničnici rekli za Glas Amerike, biti posljednji paket vojne pomoći prije nego što predsjednik Joe Biden napusti funkciju.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin u četvrtak će posljednji put ugostiti Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu u Ramsteinu u Njemačkoj.

"Naš fokus će biti na održavanju zamaha, postizanju rezultata i slanju jasne poruke: međunarodna zajednica je odlučna u svojoj podršci Ukrajini", rekao je Austin.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će se pridružiti Austinu na 25. sastanku grupe, koja se sastoji od oko 50 nacija koje su se okupile pod Austinovim vodstvom kako bi koordinirali sigurnosnu pomoć nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

"Oni [Ukrajinci] nastavljaju da opstaju, ali to čine uz podršku SAD-a i drugih savezničkih zemalja i koalicija kroz Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu. I mislim da je prilično jasno da je Ukrajinska odbrambena kontakt grupa, to je više od zajedničkog razumijevanja, to je zajednički cilj", rekla je zamjenica sekretara za štampu Pentagona Sabrina Singh.

Dok se Ukrajinci bore da prežive, taj zajednički cilj podrške njihovoj borbi obavijen je neizvjesnošću.

Novoizabrani predsjednik Donald Trump nije naznačio da li će nastaviti američko vodstvo grupe kada predsjednik Bajden napusti funkciju 20. januara, a zvaničnici trenutne administracije i analitičari odbrane upozoravaju da bi se to moglo pokazati katastrofalnim za Kijev.

"Ako imate veliko smanjenje ili kraj američke podrške Ukrajini, onda biste mogli imati veliku katastrofu u Ukrajini", rekao je Bradley Bowman, viši direktor Centra za vojnu i političku moć pri Fondaciji za odbranu demokratija za Glas Amerike.

Umjesto da presijeku spas Kijevu, rekao je Bowman, SAD bi trebale pojačati podršku Ukrajini u prvim mjesecima nove administracije "kako bi Ukrajinu stavile u najjaču moguću poziciju" prije bilo kakvih mirovnih pregovora.

Dok analitičari ukazuju na Ukrajinsku odbrambenu kontakt grupu kao vrhunsku tačku Austinovog naslijeđa, kašnjenja u finansiranju iz Kongresa i razmatranja unutar Bidenove administracije o tome koje oružje dati Kijevu ometali su borbu Ukrajine.

Bowman kaže da im je Bidenova administracija prečesto, kada je Ukrajina tražila nešto, rekla "ne", zatim "možda", prije nego što je na kraju rekla "da".

"Tokom tog vremenskog perioda, vidjeli smo Ruse kako napreduju, Ukrajince kako umiru i kašnjenje je skupo", rekao je on.

Od ruske invazije 2022. godine, grupa od oko 50 nacija je Kijevu obezbijedila više od 126 milijardi dolara oružja, obuke i opreme. SAD su obezbijedile oko 66 milijardi dolara, što je nešto više od polovine pomoći grupe.

Dopisnik Glasa Amerike za nacionalnu sigurnost Jeff Seldin doprinio je ovom izvještaju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG