Krivična prijava od sedam tačaka podnijeta je u federalnom sudu u New Yorku i obuhvata optužbe za zavjeru da se obezbijedi materijalna podrška stranoj terorističkoj organizaciji, zavjeru da se ubiju američki državljani i zavjeru da se koristi oružje za masovno uništenje, što je rezultiralo smrću. Takođe se optužuju Iran i libanski Hezbolah da su obezbijedili finansijsku podršku i oružje, uključujući rakete, koje je korišteno u napadu.
"Kao što je navedeno u našoj prijavi, ti optuženi - naoružani oružjem, političkom podrškom i novcem vlade Irana, i podrškom Hezbolaha - predvodili su napore Hamasa da uništi državu Izrael i ubije civile da bi postigao taj cilj", naveo je u saopštenju sekretar za pravosuđe Merrick Garland.
"Jahja Sinvar i drugi lideri Hamasa optuženi su da su orkestrirali višedecenijsku kampanju masovnog nasilja i terora te terorističke organizacije - uključujući 7. oktobra...Optužbe koje su danas otpečaćene samo su jedan dio naših napora da se targetira svaki aspekt operacija Hamasa. Ovi potezi neće biti i poslednji", poručio je Garland.
SAD označavaju Hamas kao terorističku organizaciju.
Posljedice optužbi mogle bi biti uglavnom simbolične s obzirom na to da se vjeruje da se Sinvar krije u tunelima u Gazi, dok je Sekretarijat za pravosuđe naveo da se vjeruje da je troje od šestoro optuženih mrtvo. Zapečaćena prijava je probitno podnijeta u februaru, da bi se Americi dalo vremena da pokuša da privede tadašnjeg lidera Hamasa Ismaila Haniju, ali je otpečaćena u utorak više od mjesec nakon Hanijeve smrti i zbog razvoja drugih događaja u regionu, saopštio je sekretarijat.
Sinvar je za vođu Hamasa imenovan nakon ubistva Hanije u Iranu i na vrhu je izraelskog spiska najtraženijih osoba. Vjeruje se da je veći dio proteklih 10 mjeseci živio u tunelima ispod Gaze i nije poznato koliko kontakta ima sa spoljašnjim svijetom.
Osim Sinvara, živi su još optuženi Kaled Meshal, koji živi u Dohi i na čelu je Hamasove kancelarije za dijasporu i Ali Baraka, visoki zvaničnik te grupe u Libanu. Osim Hanije, među preminulima koji su optuženi su vođa vojnog krila Mohamed Deif za kojeg Izrael navode da je ubijen u vazdušnom napadu u julu i Marvan Isa, zamjenik vojnog komandanta koji je poginuo u martu.
U napadu na Izrael ubijeno je 1.205 ljudi, među kojima su uglavnom civili i taoci ubijeni u zarobljeništvu, prema podacima zasnovanim na izraelskim zvaničnim podacima. Oteto je oko 250 ljudi. Među žrtvama je više od 40 Amerikanaca.
U izraelskoj vojnoj kampanji protiv Hamasa poginulo je najmanje 40.819 osoba u Gazi, prema navodima ministarstva zdravlja u toj enklavi. Kancelarija UN za ljudska prava saopštila je da su većina žrtava žene i djeca.
Poziv na hitno postizanje sporazuma
Američki zvaničnici su prethodno pozvali na fleksibilnost i hitno postizanje sporazuma Izraela i Hamasa o primirju u Gazi, nakon nedavnog ubistva šest talaca.
"U Gazi su i dalje desetine talaca, koji čekaju na dogovor koji bi ih vratio kući. Vrijeme je da se taj dogovor postigne. Izraelski narod ne može da priušti da čeka duže. Palestinci, koji takođe trpe užasne posljedice ovog rata, ne mogu da priušte da duže čekaju. Svijet to ne može da priušti", rekao je novinarima portparol Stejt departmenta Matthew Miller.
Dodao je da će SAD "narednih dana" raditi sa posrednicima, Egiptom i Katarom, "da se izvrši pritisak za konačni sporazum".
Bijela kuća je u utorak takođe saopštila da ubistvo talaca, za koje optužuje Hamas, ukazuje na to da je neophodno hitno postići sporazum.
"Jasno je da je ono što se dogodilo podvlači koliko je važno da se to završi što je prije moguće", rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby.
"Radimo na prijedlogu koji će osigurati oslobađanje preostalih talaca i masovnu i hitnu pomoć narodu u Gazi i takođe rezultirati prestankom borbi...I dalje smo u stalnim konsultacijama sa Katarom, Egiptom i Izraelom, i naravno Katar i Egipat su u kontaktu sa Hamasom. Uradićemo sve što možemo da to završimo", rekao je Kirby.
Jedna od ključnih spornih tačaka u pregovorima je insistiranje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da izraelske trupe ostanu raspoređene na granici Gaze i Egipta.
"Protivimo se dugoročnom prisustvu IDF-a (Izraelske odbrambene snage) u Gazi. Za postizanje sporazuma će biti potrebno da obje strane pokažu fleksibilnost. Da traže razloge da pristanu, a ne da kažu NE", naglasio je Miller.
Izrael je pod sve većim pritiskom da pristane na primirje. Nova laburistička vlada u Britaniji u ponedeljak je saopštila da će obustaviti izvoz određenog oružja Izraelu zbog "jasnog rizika" da može biti upotrebljeno za ozbiljno kršenje humanitarnog prava.
Britanija je informisala SAD o odluci prije nego što ju je donijela, rekao je Miller.
"Nije u pitanju to da nismo saglasni sa pozicijom Ujedinjenog Kraljevstva, već je riječ o tome da ono donosi procjene na osnovu svog pravnog okvira. Mi donosimo procjene na osnovu našeg pravnog okvira", rekao je Mliler.
State Department je u maju saopštio da nema dovoljno dokaza da blokira isporuke oružja Izraelu, ali da je "razumno procijeniti" da je ta zemlja koristila oružje na načine koji nisu u skladu sa standardima predviđenim humanitarnim pravom.
SAD svake godine isporučuju oružje Izraelu u vrijednosti od oko 3 milijarde dolara.
