Prema istraživanju koje je proveo Transparency International (TI) u periodu od juna ove godine do danas, od javnosti se najčešće skrivaju informacije o korisnicima stipendija, sredstvima za nevladine organizacije (NVO), podsticijama poljoprivrednicima te subvencijama.
Prema riječima predsjedavajućeg Upravnog odbora Transparency Internationala BiH Srđana Blagovčanina, već dvije decenije traje borba za slobodu pristupa informacijama, odnosno činjenica u koje građani BiH imaju pravo znati, jer je to, kako je rekao, podatak gdje je utrošen njihov novac.
Rezultati su pokazali nezadovoljavaći stepen transparentnosti javnih organa te nepoštivanje Zakona o slobodi pristupa informacijama. Javni organi uglavnom izbjegavaju prikazati krajnje korisnike budžetskog novca. Od 280 javnih organa obuhvaćenih istraživanjem 31 posto nije proslijedilo svoj odgovor u zakonom predviđenom roku od 15 dana.
TI je uputio zahtjeve za pristup informacijama na adrese devet institucija (ministarstava) na nivou države, a u zakonom predviđenom roku dostavljeno im je osam odgovora. Kada je riječ o Federaciji BiH, TI je uputio zahtjeve za pristup informacijama na adrese 191 institucije (ministarstava i općina), a u zakonom predviđenom roku, dobili su 133 odgovora. Također u Republici Srpskoj od 80 javnih institucija kojima je upućen zahtjev za pristup informacijama primljen je 51 odgovor.
Marko Vujić, predstavnik TIBiH kaže da tražene informacije, prema važećim zakonima o slobodi pristupa informacijama predstavljaju javno dobro te da bi kao takve trebale biti dostupne svim građanima Bosne i Hercegovine. Tražene informacije su se odnosile na način potrošnje i iznos javnih sredstava koji je dodijeljen s različitih nivoa vlasti različitim kategorijama krajnjih korisnika. Iz tog razloga svi otpori da se tražene informacije učine dostupnim javnosti uglavnom nisu bili u skladu sa zakonskim odredbama kojima se regulira pristup informacijama.
Zakoni o slobodi pristupa informacijama u BiH nemaju propisane odredbe vezane za proaktivno objavljivanje informacija, međutim ne postoji zakonska odredba da se te informacije učine dostupnim putem službenih glasnika, web stranica I slično.
Najčešći razlozi koji su organi javne uprave navodili za nedostavljanje traženih informacija su:
- Obimnost dokumentacije
- Dostavljanje drugih informacija
- Neobaveznost javnog organa da stvara nove informacije
- Utvrđen izuzetak kod zaštite privatnosti
- Navodi da su informacije objavljene na web stranici institucije
- Omogućavanje jedino ličnog uvida u tražene informacije
Ombdusmenka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur smatra da je nadopustiva zabrana objavljivanja pojedinih informacija pod krinkom zaštite ličnih podataka.
"Jako loš primjeri govori kako je šest osoba sa šest lokacija apliciralo za jednu osobu. U 50 sekundi smo dobili odgovor da su sredstva su potrošena i šta nam to govori? Ništa drugo nego da je riječ o kriminalnim radnjama u institucijama BiH”, smatra direktorica nevladine organizacije "Glas žene" Enisa Raković.
Prema nedavnom pisanju Radija Slobodna Europa (RSE), trošenje budžetskog novca najviše se odnosi na zapošljavanja na ugovor o djelu, a zamjerke se također odnose i na planiranja i troškove za službena putovanja te korištenje službenih automobila.
