Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je prije samo tri sedmice raspisao iznenadne izbore, pozvao je birače da se okupe protiv krajnje desnice u drugom krugu glasanja.
Liderka francuske krajnje desnice Marine Le Pen pozvala je birače da nacionalnom skupu daju "apsolutnu većinu" u parlamentu. Ona je rekla da će većina na nacionalnom skupu omogućiti krajnjoj desnici da formira novu vladu s predsjednikom stranke Jordanom Bardellom kao premijerom kako bi radila na "oporavku" Francuske.
Projekcije agencija za ispitivanje javnog mnjenja pokazuju da Nacionalni skup ima dobre šanse da po prvi put osvoji većinu u donjem domu parlamenta, s procjenom jedne trećine glasova u prvom krugu, što je gotovo udvostručilo svojih 18% u prvom krugu u 2022. Stranka gradi na svom uspjehu na evropskim izborima koji su naveli Makrona da raspusti parlament i raspiše iznenadno glasanje. Drugi krug će biti odlučujući, ali ostavlja otvorena ogromna pitanja o tome kako će Macron podijeliti vlast s premijerom koji je neprijateljski raspoložen prema većini njegove politike.
Dvokružni izbori koji se završavaju 7. jula mogli bi uticati na evropska finansijska tržišta, podršku Zapada Ukrajini i upravljanje francuskim nuklearnim arsenalom i globalnom vojnom silom.
Mnogi francuski glasači su frustrirani inflacijom i drugim ekonomskim problemima, kao i vodstvom predsjednika Emmanuela Macrona, koje se smatra arogantnim i nedodirljivim svojim životima. Antiimigracijska stranka Nacionalni skup Marine Le Pen iskoristila je to nezadovoljstvo, posebno putem internetskih platformi kao što je TikTok, i vodila je u predizbornim anketama.
Nova koalicija na lijevoj strani, Novi narodni front, također predstavlja izazov za pro-biznis Makrona i njegovu centrističku alijansu Zajedno za Republiku. Uključuje francuske socijaliste i komuniste, zelene i tvrdo ljevičarsku stranku France Unbowed i obećava da će poništiti nepopularan zakon o reformi penzija koji je, između ostalih ekonomskih reformi, podigao starosnu granicu za odlazak u penziju na 64 godine.
Registrovano je 49,5 miliona birača koji će izabrati 577 članova Narodne skupštine, uticajnog donjeg doma francuskog parlamenta.
Izlaznost je iznosila neuobičajeno visokih 59% tri sata prije zatvaranja birališta. To je 20 postotnih poena više od izlaznosti u isto vrijeme u posljednjem prvom krugu glasanja 2022. godine.
Neki anketari su sugerirali da bi visoka izlaznost mogla umanjiti ishod nacionalnog skupa tvrdokorne desnice, što je vjerovatno ukazivalo na to da su birači uložili dodatni napor da glasaju iz straha da bi oni mogli pobijediti.
Glasanje se održavalo tokom tradicionalne prve sedmice ljetnog raspusta u Francuskoj, a zahtjevi za glasanje u odsustvu bili su najmanje pet puta veći nego 2022. godine.
Prve projekcije glasanja pojavile su se nakon zatvaranja završnih biračkih mjesta.
Makron je glasao u Le Touquetu, primorskom letovalištu u sjevernoj Francuskoj. Le Pen je glasala i na sjeveru, uporištu svoje stranke, ali u radničkom gradu Hennin-Beaumont.
Glasači u Parizu imali su na umu probleme od imigracije do rastućih troškova života jer je zemlja postajala sve podijeljenija između krajnje desnice i krajnje lijevog bloka, s duboko nepopularnim i oslabljenim predsjednikom u političkom centru. Kampanja je bila poremećena porastom govora mržnje.
“Ljudima se ne sviđa ono što se dešava”, rekla je Cynthia Justine, 44. “Ljudi osjećaju da su mnogo izgubili posljednjih godina. Ljudi su ljuti. Ljuta sam." Ona je dodala da je uz "uvećavanje govora mržnje" potrebno izraziti frustracije onima koji drže i traže vlast.
Ona je rekla da je kao žena važno da glasaju jer žene nisu uvijek imale to pravo. I „jer sam crnkinja, to je još važnije. Mnogo toga je na kocki ovog dana.”
Macron je raspisao prijevremene izbore nakon što je njegova stranka poražena na izborima za Evropski parlament ranije u junu od strane Nacionalnog skupa, koji ima povijesne veze s rasizmom i antisemitizmom i neprijateljski je raspoložen prema francuskoj muslimanskoj zajednici. Takođe ima istorijske veze sa Rusijom.
Macronov poziv bio je drsko kockanje da će francuski glasači koji su bili zadovoljni evropskim izborima biti natjerani da izađu za umjerene snage na nacionalnim izborima kako bi zadržali krajnju desnicu izvan vlasti.
Umjesto toga, predizborne ankete su pokazale da Nacionalni skup ima šanse da osvoji parlamentarnu većinu. U tom scenariju, od Macrona bi se očekivalo da imenuje 28-godišnjeg predsjednika Nacionalnog skupa Jordana Bardellu za premijera u nezgodnom sistemu podjele vlasti poznatom kao "kohabitacija".
Iako je Macron rekao da se neće povući prije nego mu istekne predsjednički mandat 2027. godine, kohabitacija bi ga oslabila kod kuće i na svjetskoj sceni.
64-godišnji glasač, Philippe Lempereur, izrazio je umor od političara s ljevice, desnice i centra i kako je nazvao njihovu nesposobnost da rade zajedno na pitanjima poput osiguravanja da ljudi imaju sklonište i dovoljno hrane. „Glasujemo podrazumijevano, za najmanje lošu opciju“, rekao je on. “Više volim da glasam nego da ne radim ništa.”
Rezultati prvog kruga će dati sliku o raspoloženju birača, ali ne nužno i o ukupnom sastavu naredne Narodne skupštine. Predviđanja su teška zbog komplikovanog sistema glasanja i zato što će stranke raditi između krugova kako bi sklopile saveze u nekim izbornim jedinicama ili se povukle iz drugih.
U prošlosti su takvi manevri pomogli da se kandidati krajnje desnice drže na vlasti. Ali podrška Le Penovoj stranci se proširila duboko i široko.
Bardela, koji nema iskustva u vladanju, kaže da bi iskoristio ovlasti premijera da spriječi Macrona da nastavi isporučivati oružje dugog dometa Ukrajini za rat s Rusijom.
Nacionalni skup je također doveo u pitanje pravo na državljanstvo za osobe rođene u Francuskoj i želi umanjiti prava francuskih državljana s dvojnim državljanstvom. Kritičari kažu da to podriva ljudska prava i da predstavlja prijetnju demokratskim idealima Francuske.
U međuvremenu, ogromna obećanja o javnoj potrošnji od strane Nacionalnog skupa, a posebno ljevičarske koalicije, uzdrmala su tržišta i izazvala zabrinutost zbog velikog duga Francuske, koji su već kritizirali nadzorni organi EU.
Na nemirnoj francuskoj pacifičkoj teritoriji Nove Kaledonije birališta su ranije zatvorena zbog policijskog časa koji su vlasti produžile do 8. jula. Nasilje je tamo izbilo prošlog mjeseca u kojem je poginulo devet osoba, zbog pokušaja Macronove vlade da izmijeni francuski Ustav i promijeni biračke liste , za koju su se starosjedioci Kanaci bojali da će ih dodatno marginalizirati. Dugo su pokušavali da se oslobode Francuske.
Glasači u drugim francuskim prekomorskim teritorijama Saint-Pierre-et-Miquelon, Saint-Barthelemy, Saint-Martin, Guadeloupe, Martinique, Gvajana i Francuska Polinezija i oni koji glasaju u uredima koje otvaraju ambasade i konzularna predstavništva širom Amerike glasali su u subotu.
