Izdvojeno
Korupcija za vrijeme pandemije: Najviše predmeta u TK a istraga u ZE-DO kantonu
Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona (TK) je u periodu pandemije koronavirusa formiralo najviše predmeta za koruptivna krivična djela u Bosni i Hercegovini, dok je najviše istraga pokrenulo Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), pokazuju podaci koje je prikupila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Državno tužilaštvo je od Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo preuzelo predmet “Respiratori” protiv premijera Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadila Novalića, direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i vlasnika firme “F.H. Srebrena malina” Fikreta Hodžića. Oni su osumnjičeni da su počinili više krivičnih djela prilikom uvoza respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa.
Iz Državnog tužilaštva su naveli da rade i na predmetima u kojima su koruptivna ponašanja dovela do ozbiljnog ugrožavanja zdravlja i sigurnosti građana, te da su praćena dešavanja vezana za pojedine klastere te za problem s vršenjem obdukcija. Na osnovu objavljenih informacija o pokrenutim istragama, Državno tužilaštvo je tokom pandemije pokrenulo manje istraga za korupciju od nekoliko lokalnih tužilaštava.
Na području Republike Srpske (RS) najviše prijava, njih 17, zaprimilo je Okružno tužilaštvo u Doboju, a Tužilaštvo Brčko distrikta zaprimilo je 12 predmeta korupcije, od kojih nisu svi direktno povezani s pandemijom koronavirusa.
Tri tužilaštva u BiH – Kantonalno tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona u Širokom Brijegu, Kantonalno tužilaštvo Kantona 10 Livno i Okružno tužilaštvo Bijeljina – nisu zaprimila nijednu prijavu za koruptivna djela tokom pandemije.
Tuzlansko tužilaštvo formiralo 29 predmeta protiv 51 osobe
Admir Arnautović, stručni savjetnik za odnose s javnošću tuzlanskog tužilaštva, rekao je da je ovo tužilaštvo u periodu od 15. marta do danas po različitim prijavama i izvještajima, formiralo 29 predmeta protiv 51 lica za koruptivna krivična djela, koji su u fazi provjera prijavljenih radnji.
“Od ovog broja, u 25 predmeta se radi o prijavljenom krivičnom djelu ‘zloupotreba položaja i ovlaštenja’, u tri predmeta o krivičnom djelu ‘nesavjestan rad u službi’, te po jedan predmet za prijavljena krivična djela ‘pronevjera u službi i krivotvorenje službene isprave’”, kazao je Arnautović.
On je istaknuo da je ovo tužilaštvo donijelo i tri naredbe o provođenju istrage u tri predmeta, te da su naredbe za provođenje istrage u dva predmeta za utaju poreza, a u jednom za zloupotrebu položaja i ovlaštenja.
U vezi s eventualnim nezakonitostima prilikom provođenja javnih nabavki tokom pandemije, u tuzlanskom tužilaštvu u fazi provjere su tri predmeta.
“Provjere se vrše u predmetima o izgradnji izolatorija u Domu zdravlja u Srebreniku, o smještaju većeg broja osoba u karantin u ‘A-hoteli’ (hotel ‘Tuzla’), hotel ‘Tehnograd’ Tuzla i Studentski dom Tuzla, te o nabavci zaštitne opreme u Kantonalnoj upravi civilne zaštite TK-a”, rekao je Arnautović.
BIRN BiH ranije je pisao o izgradnji izolatorija i odabiru tuzlanskih hotela za karantin.
Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona pokrenulo je najviše istraga za zloupotrebu položaja.
“Ovo tužilaštvo je u ukupno devet predmeta donijelo naredbu o provođenju istrage zbog krivičnog djela ‘zloupotreba položaja ili ovlaštenja’. Ovo tužilaštvo od 1. marta do 18. maja nije zaprimilo prijave niti pokretalo istrage vezano za zloupotrebe u javnim nabavkama”, kazala je Mirna Poljac, portparolka ovog tužilaštva.
Dodala je da je u istom periodu Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona zaprimilo i sedam prijava, na osnovu kojih je formirano sedam predmeta i to za krivično djelo “zloupotreba položaja ili ovlaštenja”, te da su predmeti tek formirani i u fazi su prijave.
Manje predmeta u Državnom tužilaštvu
Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, rekao je da je javnosti poznato da je ovo tužilaštvo pokrenulo više predmeta koji se odnose na kaznena djela počinjena za vrijeme pandemije COVID-19.
“Radimo na predmetima koji se odnose na navode o zlouporabama u procesima javnih nabavki, predmete u kojima su koruptivna ponašanja dovela do ozbiljnog ugrožavanja zdravlja i sigurnosti građana (predmeti protiv dva pripadnika Granične policije). Pratili smo dešavanja vezana za pojedine klastere, problem s vršenjem obdukcija…”, kazao je Grubešić.
Iz Državnog tužilaštva je 19. maja saopćeno da je donesena naredba o provođenju istrage, te da je ispitano više desetina osoba u predmetu “Respiratori”.
Tužilaštvo BiH je predmet “Respiratori” preuzelo od sarajevskog Kantonalnog tužilaštva.
Azra Bavčić, portparolka Tužilaštva Kantona Sarajevo, rekla je da ovo tužilaštvo provjerava navode u šest predmeta zbog navodne nezakonitosti u postupku javnih nabavki.
“Vrše se provjere navoda kako bi se utvrdilo da li ima elemenata krivičnog djela”, kazala je Bavčić.
Irena Marjanović-Čavkić, portparolka Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona Bihać, rekla je da je ovo tužilaštvo zaprimilo tri prijave koje ukazuju na eventualno izvršenje koruptivnih radnji, a jedna od tih prijava odnosi se na postupak javne nabavke.
“U ovom trenutku se vrše provjere navoda zaprimljenih prijava, te nakon što iste budu okončane, moći će se eventualno govoriti o kvalifikacijama prijavljenih djela”, kazala je Marjanović-Čavkić.
Na području RS-a najviše prijava zaprimilo Okružno tužilaštvo u Doboju
Okružno tužilaštvo u Doboju je od početka marta zaprimilo 17 prijava za koruptivna krivična djela, u kojima se vrše provjere.
“Jedan broj predmeta se odnosi na negativan revizorski izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora, na osnovu provedene finansijske revizije u Domu zdavlja Brod za 2019. godinu, a jedan na zloupotrebe u javnim nabavkama”, rekla je Slobodanka Lukić, službenica za informisanje Okružnog tužilaštva u Doboju.
Dodala je kako je, prema krivičnoj prijavi koju je podnio jedan od ponuđača, prijavljeno pravno lice “Elektro Doboj”, kao ugovorni organ, te odgovorno lice u tom pravnom licu i članovi komisije, a u vezi provedenog postupka javne nabavke, prilikom donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača za nabavku mjerno-priključnih ormarića.
“Prijavljeni se terete za više krivičnih djela: zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja, trgovinu uticajem, nesavjestan rad u službi i nenamjensko trošenje budžetskih sredstava”, kazala je Lukić.
Naglasila je da je ovo tužilaštvo – na osnovu informacija koje su se pojavile u javnosti a koje se odnose na pojavu širenja koronavirusa u Domu za stara lica “Zlatni lug” u Derventi, dobojskoj bolnici “Sveti apostol Luka” te dječijem vrtiću “Naša radost” – po službenoj dužnosti formiralo predmete i zatražilo od tih institucija dostavljanje relevantne dokumentacije.
Okružno tužilaštvo Banja Luka je u periodu pandemije zaprimilo tri prijave za koruptivna krivična djela, a podnosioci prijava su Agencija za javne nabavke BiH, Draško Stanivuković i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).
“Prijava Agencije za javne nabavke BiH je proslijeđena na nadležno postupanje Republičkom tužilaštvu, posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog kriminala i najtežih oblika privrednog kriminala. Preostale dvije prijave odnose se na nabavku medicinske opreme. S obzirom da su prijave tek zaprimljene u rad Tužilaštva, detalje iz prijava ne možemo saopštiti”, rekla je Maja Đaković-Vidović, rukovodilac odnosa s javnošću ovog tužilaštva.
Tužilaštvo Brčko distrikta BiH je u periodu od 11. marta do 27. maja 2020. godine zaprimilo 12 predmeta iz oblasti korupcije, koji se nalaze u predistražnoj fazi.
“Od ovog broja pet predmeta se može vezati za pandemiju virusa COVID-19. Niti jedan prijavljeni događaj se ne veže za zloupotrebe u javnim nabavkama. Svi događaji se mogu eventualno vezati za krivična djela protiv zdravlja ljudi”, kazao je Zekerija Mujkanović, glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta.
Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu zaprimilo je jedan predmet za zloupotrebe u javnim nabavkama.
“Prijavu je podnijela Agencija za javne nabavke protiv JPŠ-a ‘Šume Republike Srpske’ Sokolac zbog sumnje da su postupale suprotno odredbama Zakona o javnim nabavkama. Nakon provjere svih navoda iz prijave, postupajući tužilac će donijeti odluke u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske (ZKP RS)”, rekao je Neven Kramer, sekretar Okružnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu.
Iz Agencije za javne nabavke je saopćeno da je sredinom maja proslijeđena prijava potencijalne povrede Zakona o javnim nabavkama u vezi s Javnim preduzećem šumarstva (JPŠ) “Šume Republike Srpske” Sokolac zbog postojanja elemenata eventualnog krivičnog djela.
“Postupak je u fazi istrage i ne možemo davati nikakve konkretne informacije, zato što bi otkrivanje takvih informacija moglo ugroziti istragu”, naveli iz Agencije.
Kramer je dodao je Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu tokom trajanja pandemije COVID-19, zaprimilo i jedan predmet za koruptivna krivična djela, a vrijeme radnji djela odnosi se na period od 2016. do 2017. godine zbog nezakonitog postupanja više službenih i odgovornih lica u opštini Milići.
Ostala tužilaštva kojima je BIRN BiH poslao zahtjeve nisu do objavljivanja ovog teksta odgovorila na upit.
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala kazala je ranije za BIRN BiH da je problem što se uglavnom procesuiraju hitni slučajevi, dok krupne afere uglavnom završavaju “formiranim predmetima”, koji, kako je rekla, rijetko dovedu do podignutih optužnica, a kamoli do pravosnažnih presuda.
Na osnovu podataka iz Transparency Internationala, među predmetima koji i dođu do optuženja i presuda, od 143 pravosnažne osuđujuće presude za korupciju tokom 2019. godine, 97 ih je završilo uslovnom kaznom.
See all News Updates of the Day
Nastavljaju se potraga za žrtvama i istraga o padu aviona u Washingtonu
Više američkih agencija istražuje uzrok sudara u zraku između putničkog aviona American Airlinesa i američkog vojnog helikoptera u blizini Washingtona u srijedu uveče.
Među 64 putnika i članova posade na letu American Airlinesa, kojim upravlja povezana PSA Airlines, i tri člana posade na vojnom helikopteru UH-60 Black Hawk, izvijestili su u četvrtak savezni i lokalni zvaničnici, nema preživjelih. Obje letjelice su se srušile u rijeku Potomac u blizini nacionalnog aerodroma Reagan, nedaleko od Washingtona u Arlingtonu u Virginiji. Operacije traganja se nastavljaju.
Američki ministar saobraćaja Sean Duffy, koji se pridružio predsjedniku Donaldu Trumpu na konferenciji za novinare u Bijeloj kući kako bi razgovarali o nesreći, rekao je da su i aviokompanija i helikopter bili na "standardnim obrascima leta" koji su doveli do sudara.
Jedan kontrolor leta obavljao je posao koji je inače raspoređen na dvije osobe u tornju na aerodromu kada je došlo do sudara, navodi se u internom izvještaju Federalne uprave za vazduhoplovstvo.
"Konfiguracija položaja nije bila normalna za doba dana i obim saobraćaja", navodi se u izvještaju.
Predsjednik Donald Trump potpisao je dvije izvršne naredbe u četvrtak poslijepodne, uključujući jednu o imenovanju zamjenika administratora FAA. Druga naredba o avijaciji poništila je savezne inicijative za raznolikost.
Dok je potpisivao naredbu u Ovalnom uredu, Trump je ponovio, bez dokaza, svoju tvrdnju da su savezni programi raznolikosti možda doprinijeli krahu.
Američki ministar saobraćaja Sean Duffy, koji se pridružio Trumpu na konferenciji za novinare ranije u četvrtak na kojoj se raspravljalo o nesreći, rekao je da su i avioprevoznik i helikopter bili na "standardnim obrascima leta" koji su doveli do sudara.
Na konferenciji za novinare Trump je pozvao na trenutak šutnje za žrtve i rekao da se svaka imovina na lokalnom, državnom i federalnom nivou koristi u misiji oporavka.
On je rekao da Nacionalni odbor za sigurnost u saobraćaju vodi istragu o uzroku nesreće, koja će uključivati Federalnu upravu za avijaciju i istražnu jedinicu američke vojne avijacije.
Trump je također sugerirao da su prethodne administracije, na čelu s demokratskim predsjednicima Barackom Obamom i Joeom Bidenom, snizile standarde za zapošljavanje kontrolora letenja i za to okrivio inicijative za raznolikost, jednakost i inkluziju u saveznoj vladi. Rekao je da je prošle sedmice poništio te inicijative izvršnim naredbama.
Što se tiče kontrolora leta, Trump je rekao: „Želimo najpametnije, najpametnije, najoštrije. Želimo nekoga ko je psihološki superioran i to je ono što ćemo imati."
Trump je rekao da je moguće da je posada helikoptera kriva, ali će to biti otkriveno u istrazi. Na pitanje kako je mogao zaključiti da je inicijativa za raznolikost doprinijela nesreći, odgovorio je: "jer imam zdrav razum".
Na konferenciji za novinare govorio je i američki ministar odbrane Pete Hegseth. Rekao je da je helikopter američke vojske bio na godišnjem noćnom trenažnom letu i da je “tragično, napravljena greška. Postojala je neka vrsta problema sa nadmorskom visinom koji smo odmah počeli da istražujemo.”
Dvije letjelice su se sudarila dok je putnički avion bio na svom konačnom prilazu i srušile se u rijeku Potomac pored aerodroma. Ministar saobraćaja Duffy rekao je da se avion razbio na tri dijela i pao u vodu.
Na ranijoj konferenciji za novinare u četvrtak, šef vatrogasne i hitne službe Washingtona John Donnelly rekao je da je oko 300 ljudi iz hitnih službi iz lokalnih, državnih i saveznih agencija na licu mjesta u, kako je rekao, izuzetno hladnim, vjetrovitim uvjetima sa ledom na vodi.
On je rekao da su vjetar i struje raširili olupinu najmanje jedan do dva kilometra niz rijeku, otežavajući napore za pronalazak.
Američki senatori iz Virdžinije Tim Kaine i Mark Warner rekli su na konferenciji za novinare da su godinama izražavali zabrinutost zbog nivoa zračnog saobraćaja u području Washingtona, ali su istakli da nije pravo vrijeme za pokretanje tih pitanja.
Oni su također odložili istragu NTSB-a koja je u toku. Ta agencija nije bila zastupljena na jutarnjoj konferenciji za novinare, ali se očekivalo da će održati brifing kasnije u četvrtak.
Tokom noći, američka organizacija za umjetničko klizanje saopštila je da je nekoliko članova njene zajednice, uključujući sportiste, trenere i članove porodice, bilo među putnicima u avionu.
"Slomljeni smo ovom neopisivom tragedijom i čvrsto smo uz porodice žrtava u našim srcima", saopštila je organizacija.
Kremlj i ruski mediji navode da su u avionu bili ruski umjetnički klizači, uključujući par svjetskih prvaka Evgeniju Šiškovu i Vadima Naumova. Trump je rekao da će njegova administracija omogućiti povratak njihovih posmrtnih ostataka u Rusiju.
Ova nesreća je bila najsmrtonosnija zračna nesreća od 2001. godine, kada se srušio let American Airlinesa u Belle Harboru u New Yorku, pri čemu je poginulo 260 ljudi.
Neke informacije za ovaj izvještaj dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
Nema preživjelih u sudaru putničkog aviona i vojnog helikoptera iznad aerodroma u Washingtonu
Strahuje se da je na desetine ljudi poginulo u četvrtak nakon što su se putnički avion i američki vojni helikopter sudarili dok se mlaznjak približavao slijetanju na Nacionalni aerodrom Ronald Reagan u blizini Washingtona.
U saopštenju Federalne uprave za avijaciju navodi se da je avion, kojim upravlja American Airlines, putovao iz Wichite, Kanzas, i približavao se sletnoj pisti kada se sudar sa helikopterom Sikorsky H-60 dogodio oko 21 sat.
Vlasti na ranom brifingu u četvrtak s novinarima nisu potvrdile smrtne slučajeve u nesreći, rekavši da je fokus tada bio na operaciji spašavanja.
Šef vatrogasne službe Washingtona John Donnelly je rekao da ekipe koje uključuju oko 300 spasilaca rade u mračnim, teškim uslovima, sa hladnom vodom oko 2,5 metra dubokom u područjima gdje se nalazi olupina.
Američki senator Roger Marshall iz Kanzasa rekao je na brifingu: "Tugujemo sa porodicama koje su izgubile voljene."
Američki senator Roger Marshall iz Kanzasa, odakle je let krenuo, sugerirao je da su svi u avionu umrli, rekavši na konferenciji za novinare na aerodromu Reagan u četvrtak rano ujutru da je "zaista teško kada izgubite vjerovatno više od 60 Kanzašana istovremeno".
"Kada jedna osoba umre, to je tragedija, ali kada umre mnogo, mnogo, mnogo ljudi, to je nepodnošljiva tuga", rekao je. "To je slomljeno srce preko svake mjere."
Asocijacija za američko umjetničko klizanje je saopštilo da je nekoliko članova njene zajednice, uključujući sportiste, trenere i članove porodice, bilo među putnicima u avionu.
"Slomljeni smo ovom neopisivom tragedijom i čvrsto držimo porodice žrtava u našim srcima", saopštila je organizacija.
Zvaničnici su rekli da su tri vojnika američke vojske bila u helikopteru, koji je izvodio trenažni let. American Airlines je u saopćenju naveo da je na letu bilo 60 putnika i četiri člana posade.
"Možemo potvrditi da je letjelica uključena u večerašnji incident bio vojni helikopter UH-60 iz Fort Belvoir, Virginia", navodi se u saopćenju vojske. “Radimo s lokalnim zvaničnicima i pružit ćemo dodatne informacije kada postanu dostupne.”
Kremlj i ruski mediji navode da su u avionu bili ruski umjetnički klizači, uključujući par svjetskih prvaka Evgeniju Šiškovu i Vadima Naumova.
“Danas su loše vijesti iz Washingtona. Žao nam je i upućujemo naše saučešće porodicama i prijateljima", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.
Na snimku sudara snimljenom kamerom u obližnjem Kennedy centru vide se dva seta svjetala koji se spajaju prije nego što eruptira vatrena lopta. Podaci iz aviona su pokazali da je trenutak sudara bio na visini od oko 120 metara.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je na svojoj platformi Truth Social: "Kakva je ovo užasna noć."
“VEDRA NOĆ, svjetla u avionu su gorjela, zašto se helikopter nije popeo ili spustio, ili skrenuo. Zašto kontrolni toranj nije rekao helikopteru šta da radi umjesto da pita da li su vidjeli avion", rekao je Trump. “Ovo je loša situacija koja izgleda da ju je trebalo spriječiti. NIJE DOBRO!!!”
Američki ministar odbrane Pete Hegseth nazvao je situaciju "apsolutno tragičnom".
“Napori potrage i spašavanja još uvijek traju. Molitve za sve pogođene i njihove porodice”, rekao je Hegset na X.
Američki senator Roger Marshall, koji predstavlja Kanzas, nazvao je nesreću "ništa drugo nego noćna mora".
Izvršni direktor American Airlinesa Robert Isom rekao je da on i tim iz kompanije putuju u Washington kako bi pružili pomoć.
"Ovo je težak dan za sve nas u američkim avio-kompanijama i naši napori su sada u potpunosti fokusirani na potrebe naših putnika, članova posade, partnera, hitne pomoći, zajedno sa njihovim porodicama i voljenima", rekao je Isom u videu izjava.
Posljednja fatalna nesreća američkog putničkog aviona dogodila se 2009. godine u Buffalu, New York.
Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su iz Associated Pressa i Reutersa
Zaustavljanje američke pomoći pogodilo cijeli svijet
Programi pomoći financirani od strane SAD-a širom svijeta otpuštaju osoblje i zatvaraju se ili pripremaju za zaustavljanje operacija, jer je do sada neviđeno zamrzavanje gotovo sve strane pomoći od strane Trumpove administracije dovelo do njenog iznenadnog zaustavljanja.
Državni sekretar Marco Rubio, koji je u početku izuzeo samo hitne programe hrane i vojnu pomoć Izraelu i Egiptu iz pauze pomoći, pristao je u utorak da barem privremeno nastavi trošiti novac na humanitarne programe koji pružaju lijekove za spašavanje života, medicinske usluge, hranu, sklonište i pomoć za izdržavanje, prema kopiji koju je pribavio Associated Press.
Dok su neki u humanitarnoj zajednici izrazili nadu da će Rubiov potez spasiti više programa koji održavaju na životu izbjeglice, teško bolesne i druge širom svijeta, operacije svih vrsta koje financira SAD ubrzale su tempo otpuštanja, odsustava i zatvaranja programa.
Predsjednik Donald Trump naredio je 90-dnevno zamrzavanje prošle sedmice kako bi administracija imala vremena da razmotri koji će od hiljada humanitarnih, razvojnih i sigurnosnih programa nastaviti dobivati novac od SAD-a.
Trump je također pauzirao federalne grantove i zajmove unutar Sjedinjenih Država, ali je sudija privremeno blokirala taj napor u utorak.
Borba s globalnim razmjerima obustavljanja pomoći
Sjedinjene Američke Države su daleko najveći svjetski izvor strane pomoći, iako druge zemlje daju veći dio svojih budžeta. Obezbjeđuje 4 od svakih 10 dolara doniranih za humanitarnu pomoć.
"Zajednica humanitarne pomoći bori se s tim koliko je egzistencijalna ova suspenzija pomoći", rekla je Abby Maxman, predsjednica Oxfam America, jedna od rijetkih službenika za pomoć koji su spremni javno govoriti o utjecaju zamrzavanja, nakon upozorenja Trumpove administracije da to ne čini.
Trumpova administracija je u ponedjeljak na odsustvo stavila više od 50 visokih zvaničnika američke Agencije za međunarodni razvoj jer su mnogi pomagali organizacijama da se nose sa zamrzavanjem. Vršilac dužnosti šefa USAID-a rekao je da istražuje da li se zvaničnici opiru Trumpovim naredbama.
Politika SAD-a decenijama je bila da se pomoć koja se daje u inostranstvu isplati sama za sebe kroz veću nacionalnu sigurnost, stabilizaciju regiona i ekonomija i poboljšanje odnosa sa partnerima.
Ali mnogi zvaničnici Trumpove administracije i republikanski zakonodavci vjeruju da je mnogo strane pomoći novac koji treba potrošiti ili uštedjeti kod kuće.
Za svaki program, "očekujemo da se State Department brani, pokaje ili, u nekim slučajevima, iznese argumente za nastavak njihovih programa", rekao je predstavnik Brian Mast, republikanski predsjednik Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Većina američkih sredstava za ukrajinsku vojsku nije pogođena
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy kaže da zamrzavanje SAD-a ne utiče na vitalnu američku podršku njegovoj vojsci dok se bori protiv invazije ruskih snaga. To je uglavnom tačno.
Jedina vojna pomoć za koju je zadužen State Department i koja je stoga pokrivena pauzom je strano vojno finansiranje i međunarodno vojno obrazovanje i obuka. Postoje i drugi fondovi za mirovne operacije UN-a i programe deminiranja.
Međutim, većina ukrajinske vojne pomoći dolazi od Pentagona. To uključuje program koji se crpi iz postojećih zaliha oružja i drugi koji se zove Inicijativa za pomoć u sigurnosti Ukrajine, koji se koristi za plaćanje ugovora o oružju koji ne bi bilo isporučeni godinu dana ili više.
Nijedan od programa Ministarstva odbrane nije direktno pogođen zamrzavanjem, iako američki zvaničnici kažu da ni ništa nije u planu.
Ali civilni programi od vitalnog značaja za ratne napore Ukrajine dolaze iz State Departmenta. Za njih nema riječi o izuzecima. To uključuje podršku za plate koju SAD daju da bi ukrajinska vlada ostala u funkciji uprkos šteti koju je rat nanio ekonomiji.
Ta podrška je važna, rekao je Bredley Bowman iz Fondacije za odbranu demokratije. “Ali mislim da ako naši evropski saveznici dobro čitaju politički trenutak u Sjedinjenim Državama, bolje bi bilo da krenu, kažem brzo, da pokušaju preuzeti većinu ili sav taj teret.”
Novac za ukrajinske veterane i druge programe nije pošteđen
SAD su poslale naredbe za obustavu rada ratnim civilnim programima koje podržavaju u Ukrajini.
To uključuje Veteran Hub, neprofitnu organizaciju koja vodi telefonsku liniju za krizne situacije i prima do 1.300 poziva mjesečno od ukrajinskih veterana kojima je potrebna socijalna i psihološka podrška.
Dobivši nalog za prekid rada ovog vikenda, Ivona Kostyna, liderka neprofitne organizacije, shvatila je da bi mogla izgubiti polovinu svog obučenog osoblja od 31.
„Da smo imali jedno, recimo, upozorenje, pa čak i dvonedeljno upozorenje, bilo bi nam mnogo lakše“, rekla je ona. “Mogli smo nekako da se osiguramo za ovo vrijeme. Ali jednostavno nije bilo nikakvog upozorenja.”
U danima prije zamrzavanja u SAD-u, Veteran Hub je primio poziv od nekoga ko je na ivici da se povrijedi, rekao je Kostyna. Osoblje dežurne linije slalo je poruku osobi tokom noći.
"A sada ono što imamo je linija koja ne radi i u suštini nema odgovora, što je za nas zastrašujuće", rekla je.
Za neke 'smrtna kazna'
U južnoafričkoj državi Zimbabveu, Gumisayi Bonzo, direktorica zdravstvene neprofitne organizacije, zabrinuta je za svoju organizaciju - i za sebe.
Zimbabve je jedna od rijetkih afričkih zemalja koja je postigla prekretnicu u dijagnostici HIV/AIDS-a, liječenju i suzbijanju virusnog opterećenja. To je velikim dijelom zahvaljujući revolucionarnom HIV programu koji je kreirao republikanski predsjednik George W. Bush, zaslužan za spašavanje više od 20 miliona života.
Program - Predsjednikov plan za hitne slučajeve za pomoć AIDS-u, ili PEPFAR - bio je na meti republikanskih tvrdolinijaša. Bonzo još nije čula o prekidu finansiranja svoje grupe Trans Smart Trust, koja promovira zdravstvene usluge za biseksualne i transrodne osobe u zemlji u kojoj diskriminacija i stigma obeshrabruju mnoge da potraže liječenje.
"Svi su trenutno zbunjeni", rekla je Bonzo.
Ovj 54-godišnjakinja se već 23 godine liječi od HIV-a zahvaljujući podršci PEPFAR-a koja je lijekove učinila pristupačnim.
“Religiozno uzimam lijekove više od dvije decenije, ponovo živim normalnim životom i odjednom moramo prestati”, rekla je. “To je smrtna presuda za mnoge ljude.”
Rubiovi izuzeci ne pokrivaju programe koji se bave abortusom, planiranjem porodice, konferencijama ili bilo čim u vezi s različitošću, jednakošću i inkluzijom ili promjenom spola.
Neki to nazivaju 'okrutnim' prekidom
Gyude Moore, bivši ministar u kabinetu Liberije, koji je sada saradnik u Centru za globalni razvoj sa sjedištem u SAD-u, rekao je da će zamrzavanje u SAD naštetiti životima širom Afrike.
Podrška SAD-a pomogla je zapadnoj Africi da se oporavi od godina opakih ratova. Novac iz USAID-a pomogao je u plaćanju školskih ručkova, podržao obrazovanje djevojčica, ojačao zdravstveni sistem i pomogao malim poljoprivrednicima.
Moore je, kao i mnoge kolege, nazvao iznenadni prekid "okrutnim".
“Nema prostora za pomicanje,” rekao je.
Napuštanje ove pomoći šteti SAD-u, jer "ne pravi razliku između saveznika, partnera i protivnika", dodao je.
A američki rival Kina rado će se preseliti u područja Afrike kako bi izgradila svoj utjecaj i poslovne ugovore u zemljama bogatim resursima, kažu Moore i drugi analitičari.
"Hranjenje gladne djece u Liberiji ili neuhranjene djece u Keniji, obezbjeđivanje antiretrovirusnih lijekova koji spašavaju živote u Ugandi - ništa od toga ne potkopava američke interese", rekao je Moore.
Zabrinutost zbog gubitka terena od Kine
SAD su također pokušale da podignu svoj profil u južnom Pacifiku kako bi se suprotstavile uticaju Kine, uključujući jačanje potrošnje USAID-a za nacije koje su među najzavisnijima od razvojnog finansiranja.
Tokom posjeta Pacifiku 2024. godine, zvaničnici su najavili više od 15 miliona dolara za novu potrošnju, za jačanje otpornosti na prirodne katastrofe, podršku ekonomskom rastu, pomoć zemljama da izdrže razorne posljedice klimatskih promjena i još mnogo toga.
Trumpova administracija zamrzava stranu razvojnu pomoć
Trumpova administracija naredila je tromjesečnu pauzu za gotovo svu stranu razvojnu pomoć, kako bi se vidjelo šta se uklapa u predsjednikovu politiku “Amerika na prvom mjestu”. Grupe za pomoć i čuvari ljudskih prava upozoravaju da će zamrzavanje dovesti u opasnost nebrojene živote širom svijeta.
SAD su najveći svjetski pružatelj humanitarne pomoći i globalni lider u prevenciji i liječenju HIV-a kroz Predsjednikov plan za hitne slučajeve za pomoć AIDS-u, ili PEPFAR program.
U fiskalnoj 2023. godini, SAD su potrošile nešto manje od 70 milijardi dolara na razvojnu pomoć, većinu preko Američke agencije za međunarodni razvoj - USAID.
U roku od nekoliko sati nakon što je prošle sedmice preuzeo dužnost, predsjednik Donald Trump stavio je na čekanje svu pomoć u hrani osim najhitnije, što je dio njegovog zaduženja za usklađivanje vanjskog stava nacije sa svojom politikom America First. Njegovom izvršnom naredbom pauziraju se nove obaveze i isplate sredstava razvojne pomoći na 90 dana dok se ne pregledaju.
Ovaj potez izazvao je pitanja u američkoj i međunarodnoj humanitarnoj zajednici, u Ujedinjenim nacijama i u salama Kapitola.
Državni sekretar Marco Rubio najavio je u utorak, u dopisu, izuzeća od zamrzavanja. To uključuje lijekove za spašavanje života, medicinske usluge, hranu, sklonište i pomoć za izdržavanje.
"Ovo izuzeće se ne odnosi na aktivnosti koje uključuju abortuse, konferencije o planiranju porodice, administrativne troškove... rodne ili DEI [raznolikost, jednakost i inkluziju] ideološke programe, transrodne operacije ili drugu pomoć koja nije za spašavanje života", navodi se u dopisu.
U utorak je Jim Risch, predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Senata, iskoristio sedmičnu konferenciju za novinare kako bi rekao da Trumpov potez podstiče veću transparentnost jer se žalio da je ranije komitetu bilo teško dobiti informacije od vladinih agencija.
State Department je u utorak izdao opširno objašnjenje naredbe, za koju kaže da nastoji da osigura da programi budu "efikasni i u skladu sa američkom spoljnom politikom u okviru programa America First".
“Predsjednik Trump je jasno rekao da Sjedinjene Države više neće slijepo dijeliti novac američkog naroda bez povrata”, stoji u izjavi glasnogovornice State Departmenta Tammy Bruce. "Preispitivanje i preusmjeravanje strane pomoći u ime vrijednih poreznih obveznika nije samo prava stvar, to je moralni imperativ."
Izuzeci, nastavio je Bruce, uključuju strano vojno finansiranje za Izrael i Egipat i hitnu pomoć u hrani. Memorandum je također dao „primjere ovog nevjerovatnog finansiranja“, koji uključuje rashode od čak 102 miliona dolara za financiranje rada neprofitne humanitarne pomoći Međunarodnog medicinskog korpusa u ratom razorenoj Gazi i relativno malih „612.000 dolara za financiranje tehničke pomoći za planiranje porodice u Latinskoj Americi.”
Bijela kuća je također iznijela svoje obrazloženje za sličan potez pauzirajući domaće grantove i zajmove počevši od utorka, iako sekretarica za štampu Karoline Leavitt nije mogla pojasniti koji su domaći programi pauzirani.
"U protekle četiri godine, vidjeli smo kako Bidenova administracija troši novac kao pijani mornari," rekla je ona. "To je veliki razlog što smo imali inflacionu krizu u ovoj zemlji. I na ovoj administraciji je da osigura, opet, da se svaki peni uzima u obzir, iskreno."
Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za više detalja o tome na koje programe pomoći će uticati. Ali što se tiče globalnih pitanja javnog zdravlja, Trumpov stav je jasan: on je također najavio, prvog dana na funkciji, da će se povući iz Svjetske zdravstvene organizacije, navodeći zabrinutost da su SAD “okradene” kao najveći donator te organizacije. . Isto je radio i tokom svog prvog mandata.
Kako se nalozi za obustavu rada uvode u programe koje finansira SAD u desetinama zemalja, humanitarne grupe alarmiraju budućnost programa vrijednih milijardama dolara koji se fokusiraju na pitanja kao što su rodna jednakost, razvoj poslovanja i obezbjeđivanje Lijekovi protiv HIV-a koje finansiraju SAD, koje su zvaničnici Bidena nazvali "ključnim stubom" odnosa Washingtona sa svijetom u razvoju.
"Generalni sekretar sa zabrinutošću primjećuje najavu pauze u američkoj vanjskoj pomoći", rekao je Stephane Dujarric, glasnogovornik generalnog sekretara Ujedinjenih naroda. “On poziva da se razmotre dodatna izuzeća kako bi se osiguralo kontinuirano pružanje ključnih razvojnih i humanitarnih aktivnosti za najugroženije zajednice širom svijeta. Ti životi i sredstva za život zavise od ove podrške.”
Najveći pojedinačni projekat USAID-a prošle godine obezbijedio je 14 milijardi dolara makroekonomske pomoći Ukrajini - što je kritično, kaže Ukrajina, za podršku njenom stanovništvu dok se brani od ruske invazije.
„Postoji stvarna zabrinutost zbog neposrednog uticaja naloga za obustavu rada na stranoj pomoći“, rekla je Esther Brimmer, viši saradnik James H. Binger za globalno upravljanje u Vijeću za vanjske odnose. “Moramo imati na umu da strana pomoć uključuje takve humanitarne projekte koji se odnose na davanje vakcina, na primjer, djeci širom svijeta kako bi se osiguralo da ne dobiju zarazne bolesti.”
Čuvari ljudskih prava kažu da pozdravljaju čvrstu odgovornost nad sredstvima američkih poreskih obveznika, ali da se ne pauziraju pomoć tokom revizije.
"Ako želite da pregledate svu pomoć, počnite sa pregledom", rekla je Nicole Widdersheim, zamjenica direktora za Washington u Human Rights Watchu.
“On želi da bude predsjednik koji će ponovo uspostaviti utjecaj SAD-a širom svijeta i pomoći Americi da napreduje”, rekao je Widdersheim, govoreći o Trumpu. “Nećeš moći prosperirati ako nećeš pomoći zemlji da izađe iz sukoba, ako nećeš pomoći zemlji da postane demokratska i da imaš institucije od povjerenja koje rade i štite novac investitora i imaju uspostavljenu dobru poslovnu klimu i dobru okruženje za ulaganje u poslovanje i trgovinu. Mislim, to je donja linija za razvojnu pomoć.”
A uticaj se na direktan način osjetio i u utorak. U Johanesburgu, u Južnoj Africi, radnici mnogih gradskih HIV organizacija koje finansiraju SAD probudili su se kako bi prekinuli rad.
"Nikad nisam mislio da ću se probuditi ujutro i da će mi biti zabranjeno da idem na posao", rekla je zdravstvena radnica za vodeće novine iz Johanesburga. Ime je dala samo kao Mary, rekavši da se plaši profesionalne reakcije.
„Kršim svoju Hipokratovu zakletvu da ne činim zlo i da činim dobro“, nastavila je. “Nisam tamo, što šteti ljudima... i tu zakletvu shvatam veoma ozbiljno.”
Kim Lewis je doprinijela ovom izvještaju. Neke informacije za ovu priču stigle su iz Reutersa.
Palestinci se vraćaju u Gazu dok Trump pojačava napore za njihovo raseljavanje
Veliki broj Palestinaca nastavlja marširati s juga Pojasa Gaze prema svojim kućama u gradu Gazi i sjevernim područjima enklave nakon što je Izrael otvorio kontrolne punktove i pustio ljude da prođu.
Raseljeni Palestinci uglavnom su pješice, putujući kroz područja koja su sada uglavnom u ruševinama nakon 15 mjeseci rata između Izraela i Hamasa.
Do kasno u ponedjeljak, Hamasove vlasti u Gazi saopćile su da je prešlo više od 300.000 ljudi. Oko milion ljudi dobilo je naređenje da napusti sjevernu Gazu kada je izraelska ofanziva počela u oktobru 2023. nakon napada Hamasa na Izrael.
Masovna migracija Palestinaca dolazi kada je američki predsjednik Donald Trump udvostručio svoj kontroverzni prijedlog da se nasilno preseli veliki broj Palestinaca u susjedni Jordan i Egipat.
"Kada pogledate pojas Gaze, to je pakao toliko godina", rekao je Trump novinarima u ponedjeljak navečer na Air Force One-u. “Mogli biste natjerati ljude da žive u područjima koja su mnogo sigurnija i možda mnogo bolja, a možda i mnogo ugodnija.”
Trump je prvi put iznio tu ideju u subotu, rekavši da želi da Jordan i Egipat prime više raseljenih Palestinaca u sklopu napora da se "očisti" Gaza.
Hamas, teroristička grupa koju su proglasili SAD i Izrael, a koja vlada Gazom, rekao je da masovni povratak Palestinaca svojim domovima predstavlja odbijanje bilo kakvog prijedloga masovne deportacije.
U saopćenju objavljenom na internetu u ponedjeljak, glasnogovornik Hamasa Abdul Latif al-Qanou rekao je da te scene “predstavljaju još jedan neuspjeh okupacije u postizanju ciljeva rata istrebljenja i uništenja i poruku prkosa svakom novom pokušaju njihovog raseljavanja”.
Povratak Palestinaca u grad Gazu dolazi u ranim fazama šestosedmičnog prekida vatre, prvog u trofaznom dogovoru između Izraela i Hamasa. Prva faza do sada je rezultirala oslobađanjem sedam talaca držanih u Gazi, oslobađanjem 300 palestinskih zatvorenika koje drži Izrael i navalom humanitarne pomoći u Gazu. Sljedeća runda oslobađanja talaca trebala bi se održati kasnije ove sedmice.
Trumpov tim upravljao je krhkim prekidom vatre, osiguranim u posljednjim danima administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena. Trumpov izaslanik za Bliski istok, Steve Witkoff, trebao bi se kasnije ove sedmice sastati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Izraelu kako bi razgovarali o implementaciji prve faze primirja i pregovorima o drugoj fazi.
Prije posjete Izraelu, Witkoff će u utorak svratiti u Saudijsku Arabiju kako bi se sastao s prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom, rekao je američki zvaničnik.
Arapsko odbijanje
Palestinci i arapske države, uključujući Egipat i Jordan, odbacile su Trumpovu ideju da primi Palestince, strahujući da bi njihovo raseljavanje postalo trajno.
Ali nakon njegovih poziva tokom vikenda s jordanskim kraljem Abdulahom i egipatskim predsjednikom Abdel-Fatahom el-Sisijem, Trump je izrazio uvjerenje da će lideri nadvladati svoje protivljenje.
„Volio bih da uzmu malo. Pomogli smo mu mnogo, i siguran sam da bi oni pomogao nama”, rekao je Tramp o Sissi-ju. „Ali mislim da bi on to uradio, a mislim da bi to uradio i kralj Jordana.”
Trump je rekao da će o tom pitanju razgovarati s Netanyahuom "vrlo brzo". Prema američkim zvaničnicima, izraelski premijer bi mogao posjetiti Washington već sljedeće sedmice.
Netanyahu i njegovi krajnje desničarski saveznici odbacuju stvaranje palestinske države. Premijer je pod pritiskom ultranacionalističkog krila njegove koalicije koje želi da Izrael ponovo uspostavi naselja unutar Gaze. Vlada se povukla iz enklave 2005. godine, iskorijenivši hiljade izraelskih doseljenika.
Ultranacionalistički članovi Netanyahuove koalicije, uključujući Bezalela Smotricha i Itamara Ben Gvira, snažno su se založili za Trumpov prijedlog.
Veliki broj Palestinaca je dva puta protjeran iz svojih domova u onome što se danas zove Izrael. Izraelsko zauzimanje Zapadne obale i pojasa Gaze 1967. odvelo je 300.000 Palestinaca uglavnom u Jordan. Dok je u ratu 1948. oko stvaranja Izraela, oko 700.000 Palestinaca napustilo je svoje domove - događaj koji Palestinci obilježavaju kao Al-Nakba, što na arapskom znači "katastrofa".
Godine 2008. bivši predsjednik George W. Bush, republikanac, najavio je svoju podršku dvjema državama, Izraelu i Palestini, koje žive jedna pored druge u miru i sigurnosti. Od tada, svi američki predsjednici i republikanci i demokrate, uključujući Bidena, podržavaju rješenje o dvije države.
Tokom svog prvog mandata 2020. godine, Trump je najavio svoj mirovni plan za Bliski istok koji u velikoj mjeri favorizuje Izrael i koji će Palestincima uskratiti njihov dugogodišnji cilj punopravne države.
Rat u Gazi počeo je hamasovim terorističkim napadom na Izrael 7. oktobra 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i doveo do hvatanja 250 talaca.
Izraelska kontraofanziva u Gazi ubila je najmanje 47.300 ljudi, većinom žena i djece, prema zdravstvenim zvaničnicima. Izraelska vojska saopćila je da broj poginulih uključuje 17.000 militanata.
Vjeruje se da Hamas drži oko 60 talaca i posmrtne ostatke još oko 30 drugih. Prema uslovima prekida vatre, 33 će biti puštena tokom prve faze u zamjenu za stotine Palestinaca koje je Izrael zatvorio.
Ken Bredemeier i Chris Hannas dali su doprinos ovom izvještaju.