Izdvojeno
Korupcija za vrijeme pandemije: Najviše predmeta u TK a istraga u ZE-DO kantonu
Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona (TK) je u periodu pandemije koronavirusa formiralo najviše predmeta za koruptivna krivična djela u Bosni i Hercegovini, dok je najviše istraga pokrenulo Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), pokazuju podaci koje je prikupila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Državno tužilaštvo je od Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo preuzelo predmet “Respiratori” protiv premijera Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadila Novalića, direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i vlasnika firme “F.H. Srebrena malina” Fikreta Hodžića. Oni su osumnjičeni da su počinili više krivičnih djela prilikom uvoza respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa.
Iz Državnog tužilaštva su naveli da rade i na predmetima u kojima su koruptivna ponašanja dovela do ozbiljnog ugrožavanja zdravlja i sigurnosti građana, te da su praćena dešavanja vezana za pojedine klastere te za problem s vršenjem obdukcija. Na osnovu objavljenih informacija o pokrenutim istragama, Državno tužilaštvo je tokom pandemije pokrenulo manje istraga za korupciju od nekoliko lokalnih tužilaštava.
Na području Republike Srpske (RS) najviše prijava, njih 17, zaprimilo je Okružno tužilaštvo u Doboju, a Tužilaštvo Brčko distrikta zaprimilo je 12 predmeta korupcije, od kojih nisu svi direktno povezani s pandemijom koronavirusa.
Tri tužilaštva u BiH – Kantonalno tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona u Širokom Brijegu, Kantonalno tužilaštvo Kantona 10 Livno i Okružno tužilaštvo Bijeljina – nisu zaprimila nijednu prijavu za koruptivna djela tokom pandemije.
Tuzlansko tužilaštvo formiralo 29 predmeta protiv 51 osobe
Admir Arnautović, stručni savjetnik za odnose s javnošću tuzlanskog tužilaštva, rekao je da je ovo tužilaštvo u periodu od 15. marta do danas po različitim prijavama i izvještajima, formiralo 29 predmeta protiv 51 lica za koruptivna krivična djela, koji su u fazi provjera prijavljenih radnji.
“Od ovog broja, u 25 predmeta se radi o prijavljenom krivičnom djelu ‘zloupotreba položaja i ovlaštenja’, u tri predmeta o krivičnom djelu ‘nesavjestan rad u službi’, te po jedan predmet za prijavljena krivična djela ‘pronevjera u službi i krivotvorenje službene isprave’”, kazao je Arnautović.
On je istaknuo da je ovo tužilaštvo donijelo i tri naredbe o provođenju istrage u tri predmeta, te da su naredbe za provođenje istrage u dva predmeta za utaju poreza, a u jednom za zloupotrebu položaja i ovlaštenja.
U vezi s eventualnim nezakonitostima prilikom provođenja javnih nabavki tokom pandemije, u tuzlanskom tužilaštvu u fazi provjere su tri predmeta.
“Provjere se vrše u predmetima o izgradnji izolatorija u Domu zdravlja u Srebreniku, o smještaju većeg broja osoba u karantin u ‘A-hoteli’ (hotel ‘Tuzla’), hotel ‘Tehnograd’ Tuzla i Studentski dom Tuzla, te o nabavci zaštitne opreme u Kantonalnoj upravi civilne zaštite TK-a”, rekao je Arnautović.
BIRN BiH ranije je pisao o izgradnji izolatorija i odabiru tuzlanskih hotela za karantin.
Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona pokrenulo je najviše istraga za zloupotrebu položaja.
“Ovo tužilaštvo je u ukupno devet predmeta donijelo naredbu o provođenju istrage zbog krivičnog djela ‘zloupotreba položaja ili ovlaštenja’. Ovo tužilaštvo od 1. marta do 18. maja nije zaprimilo prijave niti pokretalo istrage vezano za zloupotrebe u javnim nabavkama”, kazala je Mirna Poljac, portparolka ovog tužilaštva.
Dodala je da je u istom periodu Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona zaprimilo i sedam prijava, na osnovu kojih je formirano sedam predmeta i to za krivično djelo “zloupotreba položaja ili ovlaštenja”, te da su predmeti tek formirani i u fazi su prijave.
Manje predmeta u Državnom tužilaštvu
Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, rekao je da je javnosti poznato da je ovo tužilaštvo pokrenulo više predmeta koji se odnose na kaznena djela počinjena za vrijeme pandemije COVID-19.
“Radimo na predmetima koji se odnose na navode o zlouporabama u procesima javnih nabavki, predmete u kojima su koruptivna ponašanja dovela do ozbiljnog ugrožavanja zdravlja i sigurnosti građana (predmeti protiv dva pripadnika Granične policije). Pratili smo dešavanja vezana za pojedine klastere, problem s vršenjem obdukcija…”, kazao je Grubešić.
Iz Državnog tužilaštva je 19. maja saopćeno da je donesena naredba o provođenju istrage, te da je ispitano više desetina osoba u predmetu “Respiratori”.
Tužilaštvo BiH je predmet “Respiratori” preuzelo od sarajevskog Kantonalnog tužilaštva.
Azra Bavčić, portparolka Tužilaštva Kantona Sarajevo, rekla je da ovo tužilaštvo provjerava navode u šest predmeta zbog navodne nezakonitosti u postupku javnih nabavki.
“Vrše se provjere navoda kako bi se utvrdilo da li ima elemenata krivičnog djela”, kazala je Bavčić.
Irena Marjanović-Čavkić, portparolka Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona Bihać, rekla je da je ovo tužilaštvo zaprimilo tri prijave koje ukazuju na eventualno izvršenje koruptivnih radnji, a jedna od tih prijava odnosi se na postupak javne nabavke.
“U ovom trenutku se vrše provjere navoda zaprimljenih prijava, te nakon što iste budu okončane, moći će se eventualno govoriti o kvalifikacijama prijavljenih djela”, kazala je Marjanović-Čavkić.
Na području RS-a najviše prijava zaprimilo Okružno tužilaštvo u Doboju
Okružno tužilaštvo u Doboju je od početka marta zaprimilo 17 prijava za koruptivna krivična djela, u kojima se vrše provjere.
“Jedan broj predmeta se odnosi na negativan revizorski izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora, na osnovu provedene finansijske revizije u Domu zdavlja Brod za 2019. godinu, a jedan na zloupotrebe u javnim nabavkama”, rekla je Slobodanka Lukić, službenica za informisanje Okružnog tužilaštva u Doboju.
Dodala je kako je, prema krivičnoj prijavi koju je podnio jedan od ponuđača, prijavljeno pravno lice “Elektro Doboj”, kao ugovorni organ, te odgovorno lice u tom pravnom licu i članovi komisije, a u vezi provedenog postupka javne nabavke, prilikom donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača za nabavku mjerno-priključnih ormarića.
“Prijavljeni se terete za više krivičnih djela: zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja, trgovinu uticajem, nesavjestan rad u službi i nenamjensko trošenje budžetskih sredstava”, kazala je Lukić.
Naglasila je da je ovo tužilaštvo – na osnovu informacija koje su se pojavile u javnosti a koje se odnose na pojavu širenja koronavirusa u Domu za stara lica “Zlatni lug” u Derventi, dobojskoj bolnici “Sveti apostol Luka” te dječijem vrtiću “Naša radost” – po službenoj dužnosti formiralo predmete i zatražilo od tih institucija dostavljanje relevantne dokumentacije.
Okružno tužilaštvo Banja Luka je u periodu pandemije zaprimilo tri prijave za koruptivna krivična djela, a podnosioci prijava su Agencija za javne nabavke BiH, Draško Stanivuković i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).
“Prijava Agencije za javne nabavke BiH je proslijeđena na nadležno postupanje Republičkom tužilaštvu, posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog kriminala i najtežih oblika privrednog kriminala. Preostale dvije prijave odnose se na nabavku medicinske opreme. S obzirom da su prijave tek zaprimljene u rad Tužilaštva, detalje iz prijava ne možemo saopštiti”, rekla je Maja Đaković-Vidović, rukovodilac odnosa s javnošću ovog tužilaštva.
Tužilaštvo Brčko distrikta BiH je u periodu od 11. marta do 27. maja 2020. godine zaprimilo 12 predmeta iz oblasti korupcije, koji se nalaze u predistražnoj fazi.
“Od ovog broja pet predmeta se može vezati za pandemiju virusa COVID-19. Niti jedan prijavljeni događaj se ne veže za zloupotrebe u javnim nabavkama. Svi događaji se mogu eventualno vezati za krivična djela protiv zdravlja ljudi”, kazao je Zekerija Mujkanović, glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta.
Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu zaprimilo je jedan predmet za zloupotrebe u javnim nabavkama.
“Prijavu je podnijela Agencija za javne nabavke protiv JPŠ-a ‘Šume Republike Srpske’ Sokolac zbog sumnje da su postupale suprotno odredbama Zakona o javnim nabavkama. Nakon provjere svih navoda iz prijave, postupajući tužilac će donijeti odluke u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske (ZKP RS)”, rekao je Neven Kramer, sekretar Okružnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu.
Iz Agencije za javne nabavke je saopćeno da je sredinom maja proslijeđena prijava potencijalne povrede Zakona o javnim nabavkama u vezi s Javnim preduzećem šumarstva (JPŠ) “Šume Republike Srpske” Sokolac zbog postojanja elemenata eventualnog krivičnog djela.
“Postupak je u fazi istrage i ne možemo davati nikakve konkretne informacije, zato što bi otkrivanje takvih informacija moglo ugroziti istragu”, naveli iz Agencije.
Kramer je dodao je Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu tokom trajanja pandemije COVID-19, zaprimilo i jedan predmet za koruptivna krivična djela, a vrijeme radnji djela odnosi se na period od 2016. do 2017. godine zbog nezakonitog postupanja više službenih i odgovornih lica u opštini Milići.
Ostala tužilaštva kojima je BIRN BiH poslao zahtjeve nisu do objavljivanja ovog teksta odgovorila na upit.
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala kazala je ranije za BIRN BiH da je problem što se uglavnom procesuiraju hitni slučajevi, dok krupne afere uglavnom završavaju “formiranim predmetima”, koji, kako je rekla, rijetko dovedu do podignutih optužnica, a kamoli do pravosnažnih presuda.
Na osnovu podataka iz Transparency Internationala, među predmetima koji i dođu do optuženja i presuda, od 143 pravosnažne osuđujuće presude za korupciju tokom 2019. godine, 97 ih je završilo uslovnom kaznom.
See all News Updates of the Day
Trump odabrao Marca Rubija za državnog sekretara
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da nominira republikanskog senatora Marca Rubija za američkog državnog sekretara.
"On će biti snažan zagovornik naše nacije, pravi prijatelj našim saveznicima i neustrašivi ratnik koji nikada neće ustuknuti pred našim protivnicima", naveo je Trump u izjavi.
Izbor bi trebao doći kao olakšanje za američke partnere zabrinute da bi se Trumpova administracija mogla povući iz svoje globalne mreže saveza, uključujući NATO, s obzirom na Trumpov pristup vanjskim poslovima koji je više "Amerika na prvom mjestu".
Rubio (53) se proteklih godina zalagao za mišićavu vanjsku politiku u odnosu na geopolitičke neprijatelje Amerike, uključujući Kinu, Iran i Kubu.
U posljednjih nekoliko godina ublažio je neke svoje stavove kako bi se više uskladio s Trumpovim stavovima. Novoizabrani predsjednik optužuje bivše predsjednike SAD-a da su doveli Ameriku u skupe i uzaludne ratove i zalagao se za suzdržaniju vanjsku politiku.
Rubio je u nedavnim intervjuima rekao da Ukrajina treba da traži sporazumno rješenje sa Rusijom, a ne da se fokusira na vraćanje cjelokupne teritorije koju je Rusija zauzela u posljednjoj deceniji. On je također bio jedan od 15 republikanskih senatora koji su glasali protiv paketa vojne pomoći Ukrajini od 95 milijardi dolara, usvojenog u aprilu.
"Nisam na strani Rusije - ali nažalost stvarnost je da će se rat u Ukrajini završiti sporazumnim rješenjem", rekao je Rubio za NBC u septembru.
Rubijev izbor ima domaći, ali i međunarodni značaj.
Rubio će vjerovatno pridavati mnogo veći značaj Latinskoj Americi nego bilo koji prethodni državni sekretar, rekao je Mauricio Claver-Carone, Rubijev saveznik, bivši predsjednik Međuameričke razvojne banke i bivši pomoćnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Latinsku Ameriku u prvoj Trumpovoj administraciji.
Rubio je bio jedan od tri posljednja Trumpova kandidata za potpredsjednika. Novoizabrani predsjednik je na kraju izabrao američkog senatora JD Vancea.
Za vrijeme Trumpovog mandata 2017-2021, na primjer, Rubio je susponzorirao zakon koji bi otežao Trumpu da se povuče iz Sjevernoatlantskog saveza, zahtijevajući od dvije trećine Senata da ratificira povlačenje.
Trump je godinama kritikovao zemlje članice NATO-a koje nisu uspjele da ispune dogovorene ciljeve vojne potrošnje i upozoravao je tokom kampanje da ne samo da će odbiti da brani nacije "delinkventne" u finansiranju, već će takođet ohrabriti Rusiju da njima „radi šta god želi”.
Peking je sankcionirao Rubija 2020. zbog njegovog stava o Hong Kongu nakon demokratskih protesta.
Najvažnije, Rubio je pozvao Ministarstvo finansija 2019. godine da pokrene reviziju nacionalne sigurnosti popularne kineske aplikacije za društvene mreže TikTok koju je kupila Musical.ly, što je potaknulo istragu i problematičan nalog za prodaju.
Kao najviši republikanac u obavještajnom odboru Senata, on je također nastavio s Bidenovom administracijom, zahtijevajući da blokira svu prodaju Huaweiju ranije ove godine nakon što je sankcionirana kineska tehnološka kompanija objavila novi laptop koji pokreće Intel AI procesorski čip.
Rubio, čiji je djed pobjegao sa Kube 1962. godine, također je otvoreni protivnik normalizacije odnosa s kubanskom vladom, što Trump prihvata.
Šef podkomiteta Predstavničkog doma koji nadgleda poslove Latinske Amerike, on je također čest i žestoki kritičar vlade Nicolasa Madura u Venecueli.
Biden poželio dobrodošlicu Trumpu. Novoizabrani predsjednik cijeni miran prenos vlasti
Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici, sastali su se u Bijeloj kući nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Kratko su razgovarali prije sastanka koji održavaju iza zatvorenih vrata Ovalne sobe. Biden, koji je započeo konverzaciju, založio se za nesmentani prenos političke vlasti.
„Izabrani predsjedniče i bivši predsjedniče, dobrodošli i čestitam”, rekao je Biden Trumpu pred reporterima koji su pratili događaj, na čemu mu se izabrani predsjednik zahvalio.
„Nadam se, kao što smo rekli, nesmetanom prenosu. Pobrinućemo se da obezbijedimo sve što vam je potrebno. Imaćemo priliku da, o nekim od detalja, porazgovaramo danas... Dobrodošli”, bile su Bidenove riječi.
Trump je pomenuo da su okolnosti u politici teške, zahvališi Bidenu za iskazanu spremnost da se izvrši transfer vlasti.
„Često se u njoj ne dešavaju najljepše stvari. Ali, danas to nije slučaj i veoma sam zahvalan na tome. Tranzicija će proteći najlakše moguće i to veoma cijenim”, prenio je Trump Bidenu u kratkotrajnom razgovoru prije njihovog susreta iza zatvorenih vrata Ovalne sobe.
„Nema na čemu”, uzvratio mu je Biden.
Bidenova pozivnica važila i za Trumpovu suprugu, buduću prvu damu Melaniju Trump, koja međutim nije došla u Bijelu kuću.
Bidenov i Trumpov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako je Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, boravio u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.
„On vjeruje u norme, institucije i miran transfer vlasti”, izjavila je u utorak predstavnica za medije Bijele kuće Karine Jean-Pierre o odluci odlazećeg predsjednika.
Biden je ranije naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Tokom prethodnih godina Biden i Trump su razmjenjivali oštre kritike. Zastupaju različite stavove o ključnim političkim pitanjima koja obuhvataju ekonomiju, bezbjednost, migracije, kao i spoljnu politiku.
Biden je u javnosti Trumpa predstavljao kao prijetnju demokratiji, a Trump Bidena nesposobnim da obavlja predsjedničku funkciju.
Prenos vlasti treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.
Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.
Njemačka održava izbore u februaru. Strahuje se da politička previranja ugrožavaju pomoć Ukrajini
Glavne političke stranke Njemačke složile su se da održe opće izbore u februaru nakon kolapsa vlade vladajuće koalicije ranije ovog mjeseca.
Glasanje bi moglo imati velike implikacije na ukrajinsku vojnu pomoć – u trenucima dok se Evropa priprema za drugi mandat novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa.
Nijemci će izaći na birališta 23. februara nakon raspada trostranačke koalicione vlade prošle sedmice. Kancelar Olaf Scholz rekao je da će se ponovo kandidovati kao kandidat socijaldemokrata.
Ali glavni opozicioni demokršćani imaju veliku prednost u anketama. Njihov vođa, Friedrich Merz, zalagao se za brže izbore.
„Dozvolite mi da podsjetim sve da nemamo savezni budžet za 2025. godinu”, rekao je Merz.
Trostranačka vladajuća koalicija raspala se nakon neslaganja oko podizanja novog duga za finansiranje budžeta za 2025. godinu, uključujući pružanje vojne pomoći Ukrajini.
Berlin je drugi najveći donator vojne pomoći Kijevu nakon Sjedinjenih Država, izdvojivši oko 11 milijardi dolara od invazije Rusije u februaru 2022. Odlazeća vlada planirala je smanjiti tu pomoć na nešto više od četiri milijarde dolara sljedeće godine.
„Loš je trenutak za Ukrajinu, loš je za Evropu. To znači da će Njemačka biti zaokupljena sobom nekoliko mjeseci prije nego što budemo imali novu vladu”, kaže Mattia Nelles iz Njemačko-ukrajinskog biroa.
Izbori će se održati samo nekoliko sedmica nakon inauguracije Donalda Trumpa za sljedećeg američkog predsjednika.
„Najgori slučaj kojeg se mnogi plaše u Berlinu i Kijevu, nova Trumpova administracija koja preuzima vlast u januaru, a zatim smanjuje ili ukida pomoć Ukrajini, prisilit će njemačku vladu, Scholzovu vladu sa sadašnjim parlamentom, da poveća finansiranje Ukrajine”, rekao je Nelles.
Također nije jasno šta bi predstojeći Trumpov mandat moao značiti za širu evropsku sigurnost – uključujući raspoređivanje američkih snaga i opreme, poput raketnih sistema dugog dometa Tomahawk, kaže analitičarka Marina Miron.
„Ono što bi se još moglo preokrenuti je postavljanje [američkih] Tomahawksa u Njemačku. Dakle, imamo prilično situaciju u kojoj bi, recimo, Trump mogao slijediti antiglobalističku agendu i natjerati zemlje NATO-a da ulože više svog BDP-a u odbranu”, kaže Miron iz King's koledža u Londonu.
Evropa je zamrznula oko 200 milijardi dolara ruske imovine nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Kamata se koristi za finansiranje oružja za Kijev. Neki tvrde da je vrijeme da se u potpunosti zaplijeni imovina.
„Evropa sjedi na ratnoj blagajni od 200 milijardi američkih dolara zamrznute ruske imovine. I mislim da će dolazeća Trumpova administracija potaknuti Evropljane da idu dalje. I to je dobrodošla vijest sa ukrajinske strane – da ne daju samo zajmove i kredite na osnovu zamrznute ruske imovine, već da krenu u konfiskuciju imovine. I to je svakako nešto što mnogi u Njemačkoj također podržavaju”, kaže Nelles.
Kancelar Scholz je nadgledao nemačke napore da okonča oslanjanje na jeftinu rusku energiju. Ali analitičari kažu da je to dovelo do inflacije i potkopalo povjerenje u najveću evropsku ekonomiju.
U isto vrijeme, analitičari kažu da se Njemačka bori da prevaziđe decenije nedovoljnog ulaganja u svoje oružane snage – nešto što će sljedeća vlada morati riješiti.
Blinken obećao jaču podršku Ukrajini do Trumpovog ulaska u Bijelu kuću
Američki državni sekretar Antony Blinken uvjeravao je NATO u srijedu da će Bidenova administracija pojačati svoju podršku Ukrajini u periodu prije povratka Donalda Trumpa na mjesto predsjednika i da će u to vrijeme pokušati ojačati savez.
Na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Briselu, Blinken je također rekao da raspoređivanje sjevernokorejskih trupa da pomognu Rusiji u ratu u Ukrajini „zahtijeva čvrst odgovor”.
Novoizabrani predsjednik Trump, koji je doveo u pitanje američku vojnu podršku Ukrajini, kaže da će brzo okončati ruski rat, ali ne govori kako, izazivajući zabrinutost među saveznicima SAD-a da bi mogao pokušati natjerati Kijev da prihvati mir pod uslovima Moskve.
Biden napušta funkciju 20. januara.
Blinken je nakon sastanka s Rutteom u sjedištu Alijanse rekao da su razgovarali o tekućoj podršci Ukrajini, dok ruske snage ostvaruju dobitke na istočnim linijama fronta, te o poslu koji NATO mora obaviti na jačanju svoje odbrambene industrijske baze.
Odlazeća američka administracija bi „nastavila da podupire sve što radimo za Ukrajinu” kako bi osigurala da se može efikasno boriti sljedeće godine ili pregovarati o miru s Rusijom sa pozicije snage, rekao je on.
Biden će „iskoristiti svaki dan da nastavi da radi ono što smo radili u protekle četiri godine, a to je jačanje ovog saveza”, rekao je Blinken.
Govoreći o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa za podršku Rusiji, Blinken je rekao novinarima da su odnosi Moskve i Pjongjanga „dvosmjerna ulica” i da postoji „duboka zabrinutost oko toga šta Rusija radi ili može da radi na jačanju kapaciteta Sjeverne Koreje”, uključujući njen nuklearni kapacitet.
Rutte je rekao da „Rusija nije pobijedila” u Ukrajini, koju je napala u februaru 2022.
„Očigledno je da moramo učiniti više kako bismo bili sigurni da Ukrajina može ostati u borbi i biti u stanju da što više odbije ruske napade i spriječi (predsjednika Vladimira) Putina da bude uspješan u Ukrajini”, rekao je.
Biden i Trump sastaju se danas Bijeloj kući
Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici sastaju se u srijedu u Bijeloj kući – nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Njihov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako će Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, kratkotrajno boraviti u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.
Susret se organizuje nakon poruke odlazećeg predsjednika da će omogućiti nesmetanu tranziciju vlasti.
Biden je naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Bidenova pozivnica važi i za Trumpovu suprugu – buduću prvu damu Sjedinjenih Država Melaniju Trump.
Sve to dešava se u okviru tranzicije političke vlasti, procesa tokom kog novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država preuzima administraciju od svog prethodnika. Proces treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.
Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.
