Dogovorom vlasti i separatista o podjeli vlasti u Jemenu uz posredovanje Saudijske Arabije napravljen je korak ka miru u najsiromašnijoj arapskoj zemlji koja je razorena višegodišnjim ratom i najgorom svjetskom humanitarnom krizom, dok ostaje da se okonča rat s šiitskim pobunjenicima Hutima koje podržava Iran, pišu svjetski mediji.
Mir na jugu
Jemenska vlada potpisala je sporazum sa separatistima o podjeli vlasti na jugu zemlje, čime bi se okončao višemjesečni sukob bivših koalicionih saveznika, navodi BBC. Potpisnice sporazuma trebale bi biti dio saveza s multinacionalnom koalicijom koju predvodi Saudijska Arabija i koja se od 2015. godine bori protiv pobunjeničkog pokreta Huti.
BBC podsjeća da su separatisti, uz podršku Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), u avgustu preuzeli kontrolu nad južnim gradom Adenom, u borbi protiv bivših saveznika - vladinih snaga koje podržava Saudijska Arabija. Nakon nekoliko dana ogorčenih sukoba, militantni borci usklađeni sa separatističkim Južnim prijelaznim vijećem (STC) preuzeli su od vladinih trupa kontrolu nad Adenom. Kada je vlada pokušala da preuzme grad, UAE su intervenisali vazdušnim napadima.
Saudijska Arabija sklopila je primirje prije nego što su prošlog mjeseca započeti pregovori koji su doveli do potpisivanja sporazuma.
Sporazumom, koji je potpisan u utorak u Saudijskoj Arabiji, borci s obje strane bit će postavljeni pod komandom ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova, a saudijske snage nadgledat će sigurnost unutar Adena. STC-u će se također omogućiti da se pridruži svim razgovorima posredovanim UN-om radi okončanja građanskog rata, ističe BBC.
UN su navele da je sporazum za okončanja sukoba na jugu važan korak ka okončanju građanskog rata u cijelom Jemenu, koji je opustošio zemlju i odnio živote najmanje 7.000 civila. Posmatrači vjeruju da je broj smrtnih slučajeva i do 12.000 civila, ističe BBC.
Borbe su pokrenule i najgoru svjetsku humanitarnu krizu. Za četiri petine stanovništva - 24 miliona ljudi - potrebna je humanitarna pomoć ili zaštita.
Jednaka zastupljenost
Sporazumom o podjeli vlasti na jugu Libana, Saudijska Arabija je postigla malu pobjedu – izbjegavajući novi ratni front - dok Ujedinjene nacije pokušavaju ponovo pokrenuti političke razgovore za okončanje višegodišnjeg rušilačkog rata u cijeloj zemlji, naglašava agencija Reuters.
Saudijska Arabija je sporazumom također izbjegla dalju fragmenaciju Jemena, ali i doprinijela održanju sunitskog muslimanskog saveza, u kojem su joj najveći partner bili UAE. Savez je formiran 2015. godine u borbi protiv pokreta Huti, koji su krajem 2014. svrgnuli vladu Abd-Rabu Mansura Hadija protjeravši ga iz glavnog grada Sane, na sjeveru zemlje.
Ovosedmični sporazum ukazuje da Rijad sada nastoji spriječiti šiitski Iran da preko Hutija proširi uticaj duž južnog Jemena.
Sporazum o podjeli vlasti na jugu zemlje, čija je kopiju bila dostupna agenciji Reuters, zahtijeva formiranje novog kabineta od najviše 24 ministra u roku od 30 dana koji bi dao jednaku zastupljenost sjevernjacima i južnjacima. Očekuje se da će STC dobiti dva portfelja, ali predsjednik Hadi bi zadržao ključna odjeljenja uključujući ministarstva unutrašnjih poslova i odbrane.
Brojevi katastrofe
Broj poginulih od 2015. u ratu u Jemenu dosegao je 100.000, od čega je 12.000 civila tvrdi projekat Lokacije oružanih sukoba i podaci o događaju (ACLED) čije je sjedište u SAD, ukazuje Guardian.
Projekat koji prati potvrđene smrtne slučajeve u sukobu i čiji se podaci smatraju pouzdanim, ukazuje da je ove godine u Jemenu ubijeno 20.000 ljudi, što je čini drugom najsmrtonosnijom godinom rata nakon 2018. godine.
ACLED, u saradnji sa organizacijom Jemenski projekat podataka, prati izvještaje iz više izvora u pokušaju da se provjere tvrdnje i pruži pouzdan najmanji broj smrtnih slučajeva koji se direktno može pripisati nasilju. Tvrde da je april bio najsmrtonosniji mjesec ove godine, sa više od 2.500 prijavljenih smrtnih slučajeva, u poređenju sa 1.700 u septembru. Treći kvartal 2019. imao je najmanji broj prijavljenih žrtava od kraja 2017., ali je broj civilnih žrtava porastao iz prethodnog tromjesečja.
Sukob u najsiromašnijoj naciji arapskog svijeta počeo je 2014. kada su Huti pobunjenici preuzeli sjeverni i centralni dio zemlje, protjeravši međunarodno priznatu vladu iz glavnog grada Sane. U martu 2015. koalicija predvođena Saudijskom Arabijom pokrenula je vazdušnu kampanju kako bi spriječila pobunjenike da zauzmu jug zemlje.
Zračni napadi predvođeni Saudijskom Arabijom pogodili su škole, bolnice i svadbene zabave, dok su Huti, naglašava Guardian, koristili dronove i rakete za napad na Saudijsku Arabiju i ciljali plovila u Crvenom moru.
ACLED navodi da je direktno ciljanje koalicije pod vodstvom Saudijaca i njenih saveznika odgovorno za više od 8.000 smrtnih slučajeva civila od 2015. godine.
Budući pregovori
Mirovni sporazum u Jemenu mogao bi ojačati vladu u budućim pregovorima s Hutima koji kontrolišu glavni grad, ocjenjuje Bloomberg ističući da SAD također traže načine kako doći do nagodbe s Hutima da bi se sukob koji je izazvao najgoru svjetsku humanitarnu krizu, konačno okončao.
Peter Salisbury, analitičar iz Međunarodne krizne grupe je rekao da sporazum, ukoliko uspije, može riješiti dva kratkoročna problema: osim što zaustavlja nastanak rata u ratu, pakt daje "više kredibiliteta budućoj vladi u pregovorima" s Hutima. Međutim, on također upozorava kako sporazum "pokazuje mnoga obilježja prošlih problematičnih političkih ugovora u Jemenu" što bi moglo dovesti do njegove propasti.
Bloomberg podsjeća kako je saudijska intervencija u Jemenu suočena sa snažnom kritikom - da je američki Kongres ove godine glasao za povlačenje podrške Rijadu u jemenskom sukobu, dok je Njemačka uvela zabranu isporuke oružja Saudijskoj Arabiji.
Na opasnost koju sukob u Jemenu predstavlja po regionalnu stabilnost ukazali su septembarski razorni napadi na saudijsku naftnu infrastrukturu, ukazuje Bloomberg. Odgovornost za napade su preuzeli Huti, ali saudijski zvaničnici i posmatrači su u tome vidjeli produženu ruku Irana, koji je pod pritiskom usljed ekonomske ofanzive koju predvode SAD.
Uloga SAD i Irana
Iako se većini Amerikanaca čini dalekim, humanitarne i strateške posljedice rata u Jemenu su ogromne i to je rat koji bi Donald Trump mogao okončati, napisao je William J. Burns, bivši zamjenik američkog državnog sekretara u komentaru kojeg objavljuje Washington Post.
Ujedinjene nacije su situaciju u Jemenu nazvale najvećom humanitarnom krizom na svijetu. Više od tri miliona Jemenaca je raseljeno, skoro četvrtina miliona ubijeno, a više od 15 miliona njih prijeti glad. Sukob je pridonio najgorem izbijanju kolere u modernoj istoriji, a svakim danom se sve više pogoršava.
Sukob je također mrlja na američkoj vanjskoj politici, koja je Saudijskoj Arabiji prodala bombe i projektile koji su odgovorni za dvije trećine civilnih žrtava kao i ostalo američko oružje koje je sada u rukama prosaudijskih militanata i njihovih rivala. Amerikanci obučavaju saudijske pilote, servisiraju njihove avione, dijele obavještajne podatke i savjetuju ih o ciljevima.
Dobra vijest jeste da postoje uslovi za diplomatski napredak u Jemenu, ocjenjuje Burns ističući da Sjedinjene Države mogu i trebaju koristiti svoj uticaj da potaknu diplomatiju.
Neki od načina su puna podrška novom okviru za razgovore pod vodstvom UN-a i da Teheran mora biti direktno angažovan. Iran je učestvovao u nasilju u Jemenu, ali on ima i potencijalni interes za oživljavanjem diplomatije kao i već pokazan kapacitet da je potkopa.
Jemen će neko vrijeme ostati siromašna, fragmentirana i nestabilna zemlja. Ali, SAD mogu pomoći u uklanjanju sloja nestabilnosti u regionu, smanjenju neizrecive ljudske patnje, te umanjiti američko vojno uplitanje i postaviti pozornicu teškoj diplomatiji koja će uslijediti, zaključuje Burns u rubrici 'Mišljenja' Washington Posta.
