Washington vidi Peking kao svog najvećeg geopolitičkog rivala, a zakon se reklamira kao osiguranje da SAD prevladaju u konkurenciji. Čini se da mnogi od zakona koji su planirani za glasanje ove sedmice imaju i republikansku i demokratsku podršku, što odražava snažan konsenzus da su potrebne akcije Kongresa da bi se suprotstavio Kini.
Zakonom će se "preduzeti značajni koraci kako bi se suprotstavili vojnoj, ekonomskoj i ideološkoj prijetnji Komunističke partije Kine", rekao je poslanik John Moolenaar, predsjedavajući Odbora za izbor, republikanac iz Michigana. "Postoji dvostranački cilj da se dobije ovo takmičenje."
Grupe za zagovaranje zabrinute su zbog utjecaja, upozoravajući na retoriku koja šteti azijskim Amerikancima i koja bi mogla stvoriti "atmosferu krivice zbog udruživanja ili podstaći podjele", rekla je Christine Chen, izvršna direktorica Asian & Pacific Islander American Vote.
Kineska ambasada u Washingtonu nazvala je zakon "novim makartizmom" koji pojačava tenzije u izbornoj godini. Ako budu usvojeni, nacrti će "prouzročiti ozbiljno uplitanje u kinesko-američke odnose i obostrano korisnu saradnju i neizbježno će oštetiti vlastite interese, imidž i kredibilitet SAD", rekao je glasnogovornik Liu Pengyu u saopćenju.
Među zakonima su napori da se smanje oslanjanje SAD na kineske biotehnološke kompanije, zabrana kineskih električnih vozila i dronova, ograničavanje kineskih državljana da kupuju poljoprivredno zemljište, pooštravanje izvoznih ograničenja i oživljavanje programa za iskorijenjivanje špijuniranja američkog intelektualnog vlasništva.
Ako budu odobrene, mjere bi i dalje trebale potvrdu u Senatu.
Ciljanje biotehnologije povezane s Pekingom
Zakonom se želi zabraniti grupi od pet biotehnoloških kompanija s kineskim vezama da rade sa svima koji primaju federalni novac.
Među tim kompanijama su i one koje rade na pomaganju liječnicima da otkriju genetske uzroke raka ili vrše istraživanje i proizvodnju za američke proizvođače lijekova, što se smatra ključnim korakom u razvoju novih lijekova.
Američke biotehnološke kompanije rekle su da će zakon poremetiti njihova partnerstva s kineskim izvođačima, što će rezultirati kašnjenjem kliničkih ispitivanja novih lijekova i većim troškovima.
Pristalice kažu da je zakon neophodan kako bi se zaštitili zdravstveni podaci u SAD i smanjilo oslanjanje zemlje na Kinu u njenom medicinskom lancu nabavke.
"Američki pacijenti ne mogu biti u poziciji da se oslanjamo na Kinu za genomsko testiranje ili osnovne medicinske potrepštine", rekao je zastupnik Brad Wenstrup, republikanac iz Ohaja koji je sponzorirao zakon. On je to nazvao "prvim korakom" u zaštiti genetskih podataka Amerikanaca.
BGI, jedna od kineskih kompanija navedenih u zakonu, nazvala je to "lažnom zastavom koja cilja kompanije pod pretpostavkom nacionalne sigurnosti". Kompanija, koja nudi genetsko sekvenciranje u istraživačke svrhe u SAD-u, rekla je da slijedi zakon i da nema pristup ličnim podacima Amerikanaca.
Zabrana kineskih dronova
Drugim prijedlogom zakona dronovi koje proizvodi kineska kompanija DJI, koja dominira globalnim tržištem dronova, nazivaju se "neprihvatljivim rizikom za američku nacionalnu sigurnost" i ukidaju se njeni proizvodi iz američkih komunikacijskih mreža zbog zabrinutosti za sigurnost podataka.
Zakon bi zaštitio podatke i kritičnu infrastrukturu Amerikanaca, rekla je republikanska predstavnica Elise Stefanik iz New Yorka, koja ga je predstavila. “Kongres mora iskoristiti svaki alat koji nam je na raspolaganju da zaustavi” kinesku “monopolsku kontrolu nad tržištem dronova”, rekla je.
DJI tvrdi da se korisnici moraju "suglasiti" za dijeljenje podataka kao što su evidencija letova, fotografije i video snimci sa kompanijom. Ako korisnici to ne učine, kompanija je rekla da neće imati podatke za dijeljenje s bilo kojom vladom kada bude primorana. Također je odbacila optužbe da se radi o kineskoj vojnoj kompaniji i da je pomagala u progonu pripadnika etničkih muslimanskih manjina.
Adam Bry, suosnivač i izvršni direktor velikog američkog proizvođača dronova Skydio, rekao je kongresnom odboru u junu o gubitku posla u Kini, gdje je "kineska vlada pokušala kontrolirati industriju bespilotnih letjelica, ulivajući resurse u nacionalne šampione i ciljajući na konkurente u SAD i na Zapadu, naginjući teren u korist Kine."
Zaštita intelektualnog vlasništva
Izazov je vjerovatno protiv pokušaja oživljavanja programa iz Trumpove ere koji je opisan kao način da se zaustave kineski napori da ukradu intelektualno vlasništvo i špijuniraju industriju i istraživanje.
Nacrt zakona bi naložio Ministarstvu pravosuđa da obuzda špijuniranje od strane Pekinga o američkoj intelektualnoj svojini i akademskim institucijama i krene na ljude koji su uključeni u krađu poslovnih tajni, hakovanje i ekonomsku špijunažu.
Program iz Trumpove ere, nazvan Kineska inicijativa, okončan je 2022. godine nakon višestrukih neuspješnih progona istraživača i zabrinutosti da je doveo do rasnog i etničkog profiliranja. Kritičari također kažu da je to zahladilo saradnju između SAD-a i Kine u nauci i tehnologiji koja je imala za cilj dobrobit.
"Naše kolege u Republikanskoj stranci pokušale su da obnove ovaj neuspjeli program jer su htjele da izgledaju kao da rješavaju probleme. Ali u stvarnosti, samo su raspirivali strah i mržnju", reklo je nekoliko demokratskih poslanika u izjavi u martu, kada su se borili još jedan pokušaj ponovnog pokretanja programa.
Ograničavanje prodaje na farmama
Drugi zakon, koji kaže da će zaštititi američko poljoprivredno zemljište od stranih protivnika, izazvao je zabrinutost zbog diskriminacije.
To bi potaklo sekretara za poljoprivredu u američki Komitet za strana ulaganja, da razmatra implikacije stranih transakcija na nacionalnu sigurnost. Nacrt zakona također označava prodaju zemlje kao "izvještajnu" koja uključuje građane Kine, Sjeverne Koreje, Rusije i Irana.
"Sigurnost hrane je nacionalna sigurnost i predugo je savezna vlada dozvoljavala kineskoj Komunističkoj partiji da ugrozi našu sigurnost tako što zatvara oči na njihovu stalno rastuću kupovinu američkog poljoprivrednog zemljišta", rekao je rep. Dan Newhouse, republikanac iz države Washington, koji je predstavio prijedlog zakona.
Nacionalni centar za poljoprivredno pravo procjenjuje da 24 države zabranjuju ili ograničavaju strancima bez prebivališta i stranim preduzećima ili vladama da posjeduju privatno poljoprivredno zemljište. Interes se pojavio nakon što je kineski milijarder kupio više od 130.000 hektara u blizini baze američkog ratnog zrakoplovstva u Teksasu, a druga kineska kompanija pokušala je uzgajati biljku kukuruza u blizini baze zračnih snaga u Sjevernoj Dakoti.
