Najnovije
Klimatske promjene: Kerry poziva na globalnu saradnju, uključujući i Kinu
Na svom prvom putovanju kao specijalni predsjednički izaslanik za klimu, John Kerry je u Aziji pozvao na saradnju u oblasti klimatskih promjena između SAD-a i Kine, kao i svih ostalih, jer je, kako je rekao, nemoguće da bilo koja nacija sama riješi ovaj problem. "Svakom od nas su potrebni svi za stolom kako bismo to ostvarili".
"Ovdje se ne radi o Kini, ovo nije protiv Kine. Ovdje se radi o Kini, Sjedinjenim Državama, Indiji, Rusiji, Indoneziji, Japanu, Koreji, Australiji, gomili zemalja čije su emisije poprilično velike, najviše Sjedinjenim Državama i Kini", rekao je Kerry u razgovoru za CNBC, nakon učestvovanja na Regionalnom dijalogu za klimatske akcije u Abu Dabiju, koji su organizovali Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).
Kerryjeve izjave u nedjelju uslijedile su prije posjeta Indiji od 5. do 8. aprila i Bangladešu 9. aprila. "Indija završava posao na klimatskim promjenama pomičući krivulju", rekao je Kerry u utorak u New Delhiju, kako prenosi Reuters. "Vi ste nesumnjivo već svjetski lider u uvođenju obnovljivih izvora energije."
Cilj ovih posjeta je naglašavanje težnji Bidenove administracije ka međunarodnoj posvećenosti rješavanju klimatskih promjena.
Bivši američki državni sekretar Kerry neće se sastati s kineskim klimatskim predstavnikom Xie Zhenhuaom tokom ove posjete, iako se njih dvojica poznaju iz prethodnih interakcija.
Xie je središnja figura u pekinškom planu za uklanjanje emisija ugljenika do 2060. godine i njegov glavni pregovarač u Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama, koji broji 200 zemalja. Vjeruje se da je Xieov odnos s američkim kolegom Toddom Sternom pomogao progurati Pariški sporazum krajem 2015. godine, navodi Reuters. Xie je imenovan za novog specijalnog kineskog izaslanika za klimu, objavilo je kinesko Ministarstvo za ekologiju i okoliš u februaru, a njegovo ponovno imenovanje, nakon dvogodišnje pauze, odražava kinesku posvećenost jačanju komunikacije o klimatskim promjenama s Bidenovom administracijom, navodi Bloomberg.
Kina i SAD, dvije najveće svjetske ekonomije, zajedno čine 43% globalnih emisija ugljičnog dioksida.
Obnavljanje odnosa
Jennifer Turner, direktorica Wilson Center kineskog foruma za okoliš, rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike da ima puno otvorenih pitanja dok SAD i Kina obnavljaju svoj odnos, nakon vrlo napetog i sukobljenog perioda u posljednjih nekoliko godina.
"Kerry i Xie se već dobro poznaju iz čestih interakcija za vrijeme Obamine administracije, tako da shvatam zašto se klimatski lideri obe strane nisu hitno sastali", rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike.
Jane Nakano, stručnjakinja za energetsku sigurnost i klimatske promjene u Centru za strateške i međunarodne studije, vjeruje da su klimatske promjene područje u kojem saradnja između SAD-a i Kine može dovesti do napretka uprkos razlikama u trgovini, ljudskim pravima, intelektualnom vlasništvu i tehnologiji.
"Pristup Washingtona prema Kini je da će sarađivati kad god to može, kao i da neće činiti neprimjerene ustupke u tim drugim područjima u zamjenu za kinesku saradnju u klimatskom području", rekla je za mandarinski servis Glasa Amerike putem e-maila. "S kineske strane, Peking možda osjeća da se ne može mnogo toga postići proaktivnim pokretanjem direktnog pojedinačnog klimatskog angažmana, posebno kada je klima glavni prioritet Bidenove administracije, a ne Kine."
"Peking bi možda više želio vidjeti šta je Washington spreman ponuditi ili tražiti od Pekinga", dodala je.
Ipak, Richard Weitz, direktor Centra za političko-vojne analize na Institutu Hudson, rekao je da bi svako odgađanje razgovora između Washingtona i Pekinga moglo biti malo više od vremena.
"Nedostatak direktnog razgovora može biti iz logističkih razloga", poput zakazivanja sastanaka zauzetih diplomata, rekao je Weitz za Glas Amerike. Takođe, postoji mogućnost "američke želje da se sastane sa svojim saveznicima i partnerima, prije sastanka s Kinom".
Američki predsjednik Joe Biden borbu protiv klimatskih promjena postavio je kao prioritet. To je nazvao "pitanjem broj jedan s kojim se čovječanstvo suočava" kao demokratski kandidat u oktobru, a 27. januara, nekoliko dana nakon stupanja na dužnost, potpisao je izvršnu naredbu "za dopunjavanje ambicioznog plana naše administracije za suočavanje s egzistencijalnom prijetnjom klimatskih promjena".
Biden planira dvodnevni virtualni samit sa svjetskim liderima 22. i 23. aprila. Na web stranici Bijele kuće stoji: "Samit lidera o klimi naglasiće hitnost - i ekonomske koristi - jačeg klimatskog djelovanja. To će biti ključna prekretnica na putu ka Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP26) ovog novembra u Glasgowu."
Bidenov nedavni prijedlog infrastrukture od 2 biliona dolara uključuje ulaganje od 35 milijardi dolara u čiste tehnologije i 174 milijarde dolara za remont tržišta električnih vozila u zemlji.
U međuvremenu, kinesko ulaganje u čistu energiju dostiglo je 83,4 milijarde dolara u 2019. godini.
"Veličina izazova je najteži problem s kojim se obe strane suočavaju; financijski troškovi i remećenje života ljudi koji su uključeni u promjenu kineske i američke energetske politike su ogromni", rekao je Weitz iz Instituta Hudson.
Prepreke klimatskom partnerstvu
Međutim, oštre razlike u ljudskim pravima i trgovini stvaraju prepreke za moguću saradnju u klimatskim pitanjima između dvije supersile.
"Kina i SAD ulaze u eru rastuće otvorene konkurencije, kritika i rivalstva u raznim sferama - ekonomskoj, diplomatskoj, tehnološkoj i možda vojnoj - koje otežavaju ostvarivanje bilo koje vrste saradnje", rekao je za mandarinski servis Glasa Amerike Carsten Vala, profesor političkih nauka sa Univerziteta Loyola u Marylandu.
"Najteža okolnost, bez sumnje, je rastuće samopouzdanje Kine u međunarodnim odnosima", rekao je. "Taj stav proizlazi iz uvjerenja rukovodstva Kineske komunističke partije da su se s pandemijom COVID-19 bolje nosili i da su globalno ekonomsko usporavanje preživjeli bolje od zapadnih zemalja, zajedno s projekcijama koje predviđaju da će njihova ekonomija biti konkurent Sjedinjenim Državama u sljedeće dvije decenije."
On je dodao da je to doprinijelo da kineski glavni lideri "budu manje spremni na kompromise.
Turner iz Wilson Centra saglasna je s ovim stavom. "Kineska i američka administracija kreću se prema nekim teškim neslaganjima oko trgovine, ljudskih prava itd., što ne ostavlja puno političkog prostora za klimatsku saradnju/diplomatiju", rekla je.
Ipak je istakla da kinesko-američku saradnju na području klime i čiste energije ne ostvaruju samo nacionalne vlade, jer "i dalje postoji subnacionalna, istraživačka i nevladina saradnja u oblasti klime između dvije zemlje".
See all News Updates of the Day
Snažan zemljotres pogodio Tibet, najmanje 95 mrtvih
U snažnom zemljotresu koji je u utorak pogodio Tibet poginulo je najmanje 95 ljudi, a mnogi su ostali zarobljeni dok su desetine naknadnih potresa potresli planinski region zapadne Kine i preko granice u Nepalu.
Zvaničnici u regionu rekli su na kratkoj konferenciji za novinare da je još 130 povrijeđeno, javila je državna televizija CCTV.
Državni mediji izvještavaju da je, pored smrtnih slučajeva, oštećeno oko 1.000 kuća, a 130 ljudi je povrijeđeno, pozivajući se na štab za pomoć u potresu na Tibetu.
Američki geološki zavod saopćio je da je potres bio magnitude 7,1 i da je bio relativno plitak na dubini od oko 10 kilometara. Kina je zabilježila magnitudu od 6,8.
Epicentar zemljotresa bio je oko 75 kilometara sjeveroistočno od Mont Everesta, koji se nalazi na granici Kine i Nepala. Područje je seizmički aktivno i na njemu se sukobljavaju indijska i euroazijska ploča i uzrokuju izdizanje u planinama Himalaja dovoljno snažno da promijene visine nekih od najviših svjetskih vrhova.
Zabilježeno je oko 50 naknadnih potresa u tri sata nakon potresa, a područje Mount Everesta na kineskoj strani zatvoreno je nakon potresa.
Oko 1.500 vatrogasno-spasilačkih radnika angažovano je u potrazi za ljudima, saopštilo je Ministarstvo za vanredne situacije. Dvije stotine vojnika se pridružilo potrazi, saopštila je CCTV.
Kineski lider Xi Jinping je pozvao na sveobuhvatne napore u spašavanju ljudi, smanjenju žrtava i preseljenju onih čiji su domovi oštećeni. Potpredsjednik premijera Zhang Guoqing, poslat je u to područje da vodi radove.
CCTV navodi da postoji nekoliko zajednica unutar 5 kilometara od epicentra, koji je bio 380 kilometara od Lhase, glavnog grada Tibeta, i oko 23 kilometra od drugog najvećeg grada u regiji Shigatsea.
Prosječna nadmorska visina u području oko epicentra je oko 4.200 metara, objavio je Kineski centar za mreže potresa u objavi na društvenim mrežama.
U Nepalu su vlasti zatražile od zvaničnika u planinskom području u blizini epicentra da potraže eventualne žrtve ili štetu.
Nacionalni operativni centar za hitne slučajeve u Katmanduu saopćio je da su ljudi na sjeveroistoku Nepala snažno osjetili potres, ali nema neposrednih izvještaja o povrijeđenim ili oštećenjima kuća.
Trumpovi klimatski planovi uključuju povećanje korištenja fosilnih goriva
Bidenov potez je pokušaj da u posljednjem trenutku blokira moguću akciju novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, koji je obećao da će uspostaviti, kako on to naziva, američku "energetsku dominaciju" širom svijeta. Trump je obećao poništiti napore Bidenove administracije u borbi protiv klimatskih promjena, te da će povećati američko bušenje nafte. Detalje donosi Scott Stearns.
Pavlović: Vlasti RS imaju poteškoće u zaduživanju zbog američkih sankcija
U posljednjih desetak dana prošle godine Vlada RS-a i javna preduzeća su se zadužili za više od 170 miliona maraka, a taj trend će biti nastavljen i u ovoj godini. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da je zbog američkih sankcija otežano zaduživanje RS-a pa su stoga i kamatne stope veće.
Pozitivna i negativna strana povećanja minimalne plate u FBiH
Većina poslodavaca u FBiH izrazila je zabrinutost zbog odluke Vlade FBiH o povećanju minimalne plate u tom entitetu na 1.000 KM. Smatraju da je odluka donesena bez detaljnih analiza i usuglašenosti s poslovnim sektorom, te da dugoročno šteti radnicima i ugrožava poslovanje privrednika.
Biden sprječava japanski Nippon Steel da kupi US Steel
Nippon Steel i U.S. Steel podnijeli su tužbu u kojoj osporavaju odluku Bidena da blokira predloženu akviziciju kompanija od gotovo 15 milijardi dolara. Iako su zvaničnici administracije, ranije, kazali da odluka nije povezana s odnosom Japana i SAD-a, analitičari upozoravaju da bi ih mogla narušiti.
