Novo istraživanje provedeno u Njemačkoj ukazuje na zabrinjavajuće posljedice koje klimatske promjene mogu imati na povećanje cijena hrane širom svijeta.
Prema istraživanju, objavljenom u Communications Earth & Environment krajem marta ove godine, porast temperatura koji je posljedica klimatskih promjena, može dovesti do godišnjeg povećanja cijena hrane za 3.2%.
Ovo otkriće sugeriše da bi se, ako se trendovi nastave, sve više ljudi moglo suočiti s izazovom pristupa raznovrsnoj i zdravoj prehrani ili čak s nedostatkom hrane.
Analiza pokazuje da će do 2035. godine globalno zagrijavanje vjerovatno rezultirati inflacijom cijena hrane u rasponu od 0.9 do 3.2 postotna poena godišnje. To će biti posebno teško za porodice širom svijeta, jer će veći dio njihovog kućnog budžeta morati biti izdvojen za kupovinu hrane. Osim toga, očekuje se da će isti porast temperatura uzrokovati i manji porast ukupne inflacije, što će dodatno opteretiti domaćinstva diljem svijeta.
Najteže će biti u zemljama u razvoju, posebno u afričkim zemljama koje će biti najteže pogođene iako nisu značajno doprinijele uzrocima klimatskih promjena. Klimatski uslovljena inflacija hrane ima višestruke uzroke, ali se može svesti na dva ključna problema, navode autori studije.
Prvo, iste klimatske promjene koje uzrokuju inflaciju već sada čine hranu teže dostupnom. Na primjer, promjene u temperaturama mogu poremetiti uobičajene sezone poljoprivredne proizvodnje, što može otežati uzgoj usjeva. Pored toga, povećana toplina može rezultirati češćim izbijanjem štetočina i bolesti koje mogu uništiti usjeve i stoku. Ovi izazovi mogu dodatno otežati pristup ruralnim zajednicama zbog oštećenja infrastrukture, kao što su ceste.
Sve to zajedno dovodi do povećanja cijena hrane i smanjenja kupovne moći obitelji koje su već suočene s financijskim izazovima. Drugi ključni problem je sam porast inflacije. S povećanjem cijena hrane, domaćinstva će biti prisiljena trošiti veći dio svojih prihoda na osnovne potrepštine, ostavljajući manje prostora za druge potrebe.
Ovaj trend može imati ozbiljne posljedice na zdravlje ljudi, posebno u zemljama gdje je hrana već sada luksuz. Kompromitiranje kvalitete hrane ili čak preskakanje obroka može dovesti do lošeg zdravlja i pojačane ranjivosti na bolesti. Istovremeno, ove promjene mogu imati dugoročne posljedice na globalnu sigurnost hrane, jer su oslabljena i ruralna i urbana domaćinstva .
Ovo istraživanje naglašava hitnost djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena i njenih posljedica. Potrebne su sveobuhvatne politike koje će smanjiti emisije stakleničkih plinova i prilagoditi se već postojećim promjenama. Također je važno ulagati u ruralnu infrastrukturu i poljoprivredne tehnologije koje će pomoći u održavanju stabilne i održive proizvodnje hrane.
Ovaj problem zahtijeva globalni odgovor i saradnju svih zemalja, kako bi se osiguralo da buduće generacije ne budu suočene s neizvjesnom budućnošću zbog nedostatka hrane i visokih cijena osnovnih namirnica.
