Izdvojeno
Kineska firma je sedmicama prije kupovine respiratora u Federaciji upozorila o njihovoj namjeni
Mala kineska kompanija za proizvodnju medicinskih aparata javno je objavila da njeni respiratori nisu za upotrebu na teško oboljelim pacijentima u bolnicama, mjesec dana prije nego što je Federacija kupila te respiratore uz tvrdnju da su namijenjeni za najteže pacijente, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) može potvrditi u zajedničkom istraživanju s kineskim medijem The Initiumom.
Kada je premijer Federacije Fadil Novalić u aprilu 2020. godine na sarajevskom aerodromu dočekao respiratore dostavljene iz Kine uz riječi kako se radi o uređajima s vrha ponude za liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa, već skoro mjesec dana je bio poznat stav proizvođača da takvi respiratori nisu za liječenje najtežnih pacijenata, BIRN BiH sada može potvrditi.
Od tada do danas se u javnosti, ali i pred Sudom Bosne i Hercegovine, vode rasprave da li su vlasti bile svjesne stvarne namjene respiratora i kako su o tome obavijestili javnost. Dok državni tužioci tvrde da respiratori nisu namijenjeni za oboljele od COVID-a 19 koji su u teškom stanju, iz Vlade Federacije su objasnili da su respiratore kupili za suprotstavljanje pandemiji, a iz Stranke demokratske akcije (SDA) te sarajevskog Kliničkog centra uvjeravali su javnost da posjeduju potvrde kako se radi o respiratorima namijenjenim za dugotrajno liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa.
Istraživanje BIRN-a u Kini i BiH pokazuje da je kompanija u najmanje dva javna saopćenja potvrdila da respiratore koje će kasnije kupiti Federacija ne treba koristiti za najteže pacijente.
Dokumenti i fotografije do kojih su došli novinari pokazuju unutrašnjost tvornice u kojoj su respiratori proizvođeni, koliko ih je kompanija prodala prošle godine i za koliko novca.
Kineska kompanija od isporuke respiratora nije odgovarala na upite novinara niti je koristila uobičajene načine obraćanja javnosti poput drugih kompanija. Ali je u proljeće prošle godine iskoristila jedan od zvaničnih načina komunikacije putem berze da bi razjasnila dileme oko jednog od respiratora koje proizvodi.
Sadržaj ovih saopćenja nije do sada bio poznat u BiH. Navodi iz njih mogli bi dati odgovor na jedno od glavnih pitanja o odgovornosti za nabavku respiratora vrijednih više od deset miliona maraka.
BIRN Bosne i Hercegovine je u saradnji s kineskim novinarima istraživao šta je bilo poznato i koliko je proizvođač respiratora dijelio informacije o svom proizvodu, koje su trebale biti poznate izvozniku od kojeg je “Srebrena malina” kupila ove medicinske uređaje.
Rijetke ali javne objave kompanije otkrivaju do sada nepotvrđeni dio priče o aferi “Respiratori”. Istraživanje također otkriva nivo zatvorenosti kineske kompanije, regulatora i vlasti u ovoj zemlji u slučaju ove nabavke.
Upozorenja iz Kine
Da respiratori ACM812A nisu aparati namijenjeni za intenzivnu njegu, odnosno da se ne bi trebali koristiti kod kritično ugroženih pacijenata zaraženih koronavirusom, bilo je poznato još u martu i aprilu 2020. godine, tri sedmice prije nego što su kupljeni, odnosno skoro mjesec prije nego što su i dostavljeni u Bosnu i Hercegovinu.
Kompanija “Beijing Aerospace Changfeng Co.” je u martu i aprilu 2020. objavila niz saopćenja za javnost u kojima navodi da respirator ACM812A ima ograničene mogućnosti. Kompanija je to uradila nakon povećanja interesa za njene proizvode na početku pandemije koje je dovelo do velikog rasta vrijednosti dionica ove kompanije.
U saopćenjima kompanije zaključuje se da je interesovanje zasnovano na nepotpunim informacijama nakon rasta potražnje i prodaje respiratora u vrijeme prvih mjeseci pandemije koronavirusa. Jedna od takvih informacija bila je vezana za respirator ACM812A.
Poseban dio saopćenja objavljenog 27. marta 2020. odnosi se na objašnjenje o funkciji i namjeni respiratora ACM812A, koji će za nekoliko sedmica postati vijest broj jedan u Bosni i Hercegovini. U saopćenju stoji da respiratori ACM812A, koje kompanija proizvodi i prodaje, generalno spadaju u kategoriju “transportnih respiratora”.
Model ACM812A ima samo osnovne funkcije podrške disanja i ne može još podržati kompleksnije potrebe podrške disanja za kritično oboljele”, kaže se u saopćenju.
Kompanija se odlučila ova saopćenja objaviti na zvaničnoj stranici berze u Šangaju.
U danima nakon prvog, izdata su još četiri saopćenja, a dio u vezi sa ACM812A bio je gotovo isti.
“Respirator koji trenutno proizvodimo i prodajemo jeste transportni respirator ACM812A, koji ima samo osnovnu respiratornu funkciju i još nije u mogućnosti da se koristi u kompleksnijim potrebama disanja kod pacijenata u kritičnom stanju”, kaže se u saopćenjima objavljenim 28. marta i 2., 3. i 8. aprila 2020. godine.
Kompanija “Shanghai Changqi”, koja je bila uključena u prodaju respiratora srbijanskoj firmi, nije odgovorila na upit da li je bila upoznata sa sadržajem saopćenja proizvođača i da li je o tome obavijestila “Srebrenu malinu” ili druge kompanije.
Javni istupi proizvođača bacaju i novo svjetlo na dokaze o saznanjima o stvarnoj namjeni respiratora predstavljene na suđenju protiv Fadila Novalića, premijera Federacije BiH, Fahrudina Solaka, suspendiranog direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), pravnog lica “F.H. Srebrena malina” i vlasnika ove firme Fikreta Hodžića, te Jelke Milićević, zamjenice premijera Federacije i federalne ministrice finansija.
Novalić, Solak i Hodžić te pravno lice “Srebrena malina” iz Srebrenice terete se, između ostalog, za pranje novca, zloupotrebu položaja ili ovlasti, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, dok se Milićević na teret stavlja nesavjestan rad u službi.
U ranijem saopćenju Tužilaštva BiH istaknuto je da nije preporučeno korištenje isporučenih respiratora u svrhe radi kojih su nabavljeni – za potrebe liječenja bolesti COVID-19, što je utvrđeno vještačenjem.
Dok se u BiH još uvijek vode rasprave o stvarnoj namjeni respiratora, saopćenja koja je kompanija “Beijing Aerospace” objavila i dalje su bila dostupna na stranici Šangajske berze, jedne od najvećih na svijetu. Čini se da je kompanija odabrala stranicu berze kao jedinu platformu za obraćanje poslovnim partnerima.
Iz ove kompanije nisu odgovorili na više upita na engleskom i kineskom jeziku upućenih putem e-maila.
QR kod koji se nalazi na respiratorima kupljenim za Federaciju vodi na adresu koja je nedostupna iz BiH. Za korisnike u Kini ovaj kod vodi na kanal kompanije na aplikaciji za komuniciranje WeChat.
Tamo je kompanija u martu 2020. godine objavila nekoliko fotografija svojih proizvodnih pogona. Na fotografijama se vidi nekoliko manjih prostorija i manji broj radnika. Pogoni koji su prikazani na fotografiji ne podsjećaju na velike proizvođače medicinske opreme.
Bivši uposlenik ovu kompaniju opisuje kao malog proizvođača medicinske opreme koji ima malo ili gotovo nikakvog uticaja na cijene svojih proizvoda širom svijeta. On danas radi za drugog poznatog proizvođača respiratora u Kini – “Mindray”.
“Aerospace” je sam po sebi mala kompanija, koja vjerovatno nije u stanju utjecati na dobavljače i prisiliti ih da ne napuhavaju cijene, kaže on.
Dionice “Aerospacea” su skočile u vrijeme naglog rasta prodaje respiratora i druge medicinske opreme na samom početku pandemije koronavirusa, pokazuju podaci berze. Kompanija je u saopćenjima na berzi pokušala komunicirati sa investitorima i zainteresovanim kupcima. Tako u tekstu saopćenja, između ostalog, negira medijske napise kako je “Aerospace” proizvođač fokusiran na respiratore te naglašava kako su investitori pretjerali u komuniciranju o proizvodnji i prodaji respiratora.
U saopćenju se ističe da je “Beijing Aerospace” 2019. godine prodao svega 201 primjerak respiratora ACM812A po ukupnoj cijeni od 3,25 miliona juana, što je oko 813.000 konvertibilnih maraka (KM) i što “predstavlja malu frakciju nihovog poslovanja”.
Finansijski izvještaji kompanije “Beijing Aerospace” za 2019. pokazuju da su imali zanemarivu prodaju svojih respiratora, ali je od januara do juna 2020. godine ona značajno porasla. Prema podacima iz polugodišnjeg izvještaja za 2020., ACM812A je prodat u oko 6.560 primjeraka po cijeni od po 8.000 KM.
Prema polugodišnjem izvještaju, priliv novca od prodaje zabilježene u prvoj polovini 2020. godine iznosi oko 56 miliona KM, a samo od prodaje respiratora ACM812A“Aerospace” je imao priliv od 53 miliona KM, što predstavlja više od 90 posto prihoda od prodaje medicinske opreme u prvoj polovini 2020. godine.
Finansijski izvještaj ne navodi pojedinačnu cijenu respiratora. Bivši radnik “Aerospacea” kaže kako je uobičajena cijena respiratora ACM812A prije pandemije bila oko 50.000 kineskih juana, što je oko 12.500 KM. Ali drugi ugovori pokazuju da se cijena respiratora mijenjala. Tokom 2018. godine i prodaje respiratora za bolnicu u kineskoj provinciji Hainan, respiratori su prodavani za 105.000 juana, odnosno za oko 26.000 KM.
Izvještaj kompanije za 2019. godinu pokazuje 201 prodani respirator ACM812A po cijeni od 3,25 miliona juana, što prosječnu cijenu stavlja na 15.500 juana ili oko 3.900 konvertibilnih maraka.
Federacija Bosne i Hercegovine je 100 respiratora ACM812A sredinom aprila 2020. godine platila 30 miliona juana ili oko 73.000 konvertibilnih maraka po komadu.
Nekoliko tih respiratora danas “skuplja prašinu” u hangaru Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj nedaleko od Viteza. Direktor bolnice Velimir Valjan ne želi da ih koristi jer su se, kako kaže, pokazali neefikasnim za pacijente s teškom kliničkom slikom.
Ekipa BIRN-a BiH je na policama skladišta izbrojala sedam aparata nedugo nakon što je direktor objasnio zašto su, nakon dobijenih donacija Federalne uprave civilne zaštite i Ujedinjenih Arapskih Emirata, naposljetku tu i smješteni.
Respiratori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za vrijeme posjete BIRN-a BiH nisu bili verifikovani ni servisirani, dok su aparati iz kontingenta “Srebrene maline” bili i servisirani i verifikovani.
Uprkos tome, bolnica ne koristi respiratore jer su se tokom testiranja pokazali neefikasni.
“Naši anesteziolozi su ih probali, i nakon dvije minute zaključili da oni nisu za korištenje u jedinicama intenzivnog liječenja jer nemaju sve potrebne modove koje trebaju takvi aparati. Prije svega to je CPAP mod, mod za terapiju kisikom s visokim protocima”, kaže Valjan.
On je objasnio da respiratori ACM812A daju drugačije rezultate sa istim parametrima od drugih koje ova bolnica ima.
“Stavite ga minutu na pacijenta i vidite da to nije to, da počne padati saturacija i da pacijentu nije dobro. Bilo je dovoljno dvije minute da ljudi koji se time bave kažu: ‘Ovo je nesigurno za upotrebu i ovo nećemo koristiti.’”
“Ako neko misli da ih zna koristiti, mi smo spremni da, uz saglasnost FUCZ-a, ustupimo nekoj ustanovi te aparate”, kaže Valjan.
Bolnica u Novoj Biloj nije jedina zdravstvena ustanova koja ne želi koristiti respiratore nabavljene u aprilu 2020. godine. Aparati nisu korišteni ni u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) u Tuzli, potvrdio je ranije direktor Vahid Jusufović.
U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) potvrdili su da koriste respiratore ACM812A “u okviru uputstava koje je prilikom edukacije dao predstavnik proizvođača”.
U odgovoru redakciji BIRN-a BiH koji je u aprilu 2021. godine potpisala direktorica Sebija Izetbegović stoji kako se respiratori koriste u tretmanu pacijenata oboljelih od COVID-a 19.
“Mi ga koristimo u namjeni za koju je zaprimljen kao donacija FUCZ-a, odnosno za liječenje COVID-19 pacijenata, a u skladu s njegovim performansama i u kapacitetu u kojem je to moguće”, rekli su iz KCUS-a.
Na pitanje BIRN-a BiH koliko dugo respirator može biti korišten na jednom pacijentu, iz KCUS-a je odgovoreno da, prema uputstvu proizvođača, ako je stacioniran, može se koristiti “tri do sedam dana, ukoliko radi samo na bateriji, odnosno portabilan, do četiri sata”.
Iz Federalne uprave civilne zaštite nisu odgovorili na zahtjeve za razgovor niti komentar zbog istrage koja je u toku.
Niti jedna od zdravstvenih institucija ili institucija vlasti nije BIRN-u BiH dostavila dokumente u kojima bi se precizno navodila namjena respiratora. Među njima su bolnice u Goraždu, Zenici, Tešnju, Gračanici, Novoj Biloj, Mostaru, Sarajevu i Tuzli. U dokumentima koje su dobile bolnice u Novoj Biloj i Tuzli, a u koje je BIRN BiH imao uvid, ne navodi se da li se respiratori koriste u kolima hitne pomoći ili na odjelima intenzivne njege.
Na suđenju Novaliću i ostalima, u dokaze je uvrštena i poruka izvjesnog Edvina Kučukovića, koji 3. aprila 2020. godine tadašnjeg direktora Ureda Vlade FBiH Hasana Ganibegovića moli da proslijedi Novaliću njegovu poruku, u kojoj navodi: “Čuvajte se respiratora koji su sada na stanju. Nisu odgovarajući za ovu vrstu tretmana.” Kučuković, prema navodima tužioca, dodaje da pacijenti umiru zbog nekontrolisanog pritiska.
Izbjegavanje pitanja o namjeni respiratora
Iz kompanije za servis uređaja “Dre Medical”, čiji se podaci nalaze na respiratorima u nekoliko bolnica koje su posjetili novinari BIRN-a BiH, nisu odgovorili na pisani upit o dokumentima u kojima se navodi namjena respiratora. Beogradska firma “Profesional Medic” također nije odgovorila na upite BIRN-a BiH.
Kompanija “Verlab”, koja je verifikovala respiratore, kaže kako su izdali certifikate o verifikaciji i samim tim “uređaji se smiju koristiti u skladu s preporukom proizvođača”.
“‘Verlab’ ni na koji način ne može sugerirati ljekarima u kojim situacijama trebaju da koriste bilo koji od aparata, pa tako niti ove. Servisiranje i instalaciju aparata, kao i obuku korisnika, vrši isključivo ovlašteni serviser, a ne ‘Verlab’. (…) ‘Verlab’ nema nikakvu komunikaciju sa ovim ili bilo kojim drugim proizvođačem, niti imamo potrebu za takvo nešto. Komunikaciju s proizvođačem bi trebalo da ima i ostvaruje isključivo njihov ovlašteni predstavnik/servis. Zbog toga i postoje”, rečeno je za BIRN BiH.
Bivši radnik “Beijing Aerospacea”, kompanije iz Narodne Republike Kine od koje su kupljeni respiratori, koji je pristao razgovarati anonimno, objašnjava kako se raspiratori ACM812A u toj zemlji koriste u ambulantnim vozilima i u situacijama pružanja prve pomoći. Također, koriste se prilikom transporta pacijenata iz urgentnih centara u jedinicu intenzivne njege te iz urgentnog centra u operacijsku salu. Dodaje da se, zbog njihovog ograničenog raspona apliciranja, jako rijetko koriste u odjeljenjima intenzivne njege.
“Ovaj model ne doprinosi puno borbi protiv pandemije. Treba nam respirator za intenzivnu njegu i respiratorska oprema za visoki protok, a ne transportni respirator i CPAP respirator koji ne pomažu puno u borbi protiv bolesti”, kaže bivši radnik “Aerospacea”.
Kineska vlada je suvlasnik kompanije “Beijing Aerospace”, a prema tvrdnji iz same kompanije, “Aerospace” je jedini proizvođač medicinske opreme u državnom vlasništvu. Osim ACM812A, koji je kreiran nakon epidemije SARS-a, drugi poznati proizvod kompanije jeste respirator Athena8500, čija proizvodnja nije bila u zamahu početkom 2020. godine.
Suprotno stavu kompanije, Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine je 3. juna 2020. godine, reagujući na tekstove medija u BiH, na svojoj zvaničnoj stranici objavilo sažeti prevod dva novinska članka objavljena u BiH u kojima su respiratori predstavljeni kao dobri aparati, a na osnovu tvrdnji ljekara iz Hrvatske.
“Hrvatski anesteziolog potvrdio je da respirator ACM812A koji je kupila BiH može biti korišten u “širokoj lepezi aplikacija” i da može biti korišten kao mobilni i fiksni aparat. Može biti korišten kao invazivni respirator i neinvazivni respirator i efikasan je u liječenju pacijenata sa novom koronarnom upalom pluća”, stoji, između ostalog, u saopćenju kineskog Ministarstva trgovine.
Saopćenje kineskog Ministarstva trgovine jedino je poznato oglašavanje kineskih institucija u vezi sa ovom aferom.
Ambasada Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini nije odgovorila na upit o slučaju respiratora.
Druge kompanije koje su na nekin način bile uključene u nabavku respiratora također danas odbijaju bilo kakav razgovor o ovoj temi.
U optužnici protiv Novalića i ostalih spominje se kompanija “BTL Medical Montenegro”, koju je Fikret Hodžić, tvrdi Tužilaštvo BiH, kontaktirao i koja je ponudila 100 respiratora ACM812A za novac koji je već bio uplaćen iz budžeta Federacije.
BIRN BiH nije mogao dobiti komentar kompanije “BTL”.
Kompanija “BTL Medical Montenegro” je prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata Crne Gore od 31. septembra 2021. godine označena kao blokirano pravno lice, uz blokadu 5,6 miliona eura. Prema pisanju crnogorskih medija, radi se o blokiranim sredstvima zbog sudske potražnje beogradske firme “Sinofarm”.
“Sinofarm” je tužio “BTL Medical Montenegro” zbog nerealizovane isporuke respiratora u aprilu 2020. godine. Prema pisanju BIRN-a Srbije, “Sinofarm” i “BTL” potpisali su 28. marta ugovor za nabavku 200 respiratora marke ACM812A, ukupne vrijednosti pet miliona eura, a drugi, dan kasnije, o nabavci 200 respiratora marke Shangrila 510S, ukupne vrijednosti 3,9 miliona eura.
Rok za isporuku skupljih i većih respiratora bio je već 30. mart, a onih jeftinijih i manjih 14. april 2020. godine.
“Nakon zaključenja ugovora i prijema avansa od 8.900.000 eura, ‘BTL Medical’ krši svoje ugovorne obaveze, ne dostavlja respiratore i obavještava ‘Sinofarm’ da sad pak ne može da isporuči respiratore do kraja aprila 2020. godine, nasuprot ranije datim tvrdnjama i garancijama da se isti nalaze na lageru ove kompanije”, kazali su advokati “Sinofarma” za BIRN Srbije.
Kada je novinar u Kini pozvao kompaniju “Shanghai Changqi”, koja je bila uključena u posao nabavke u Federaciji BiH, iz ove kompanije su rekli da se više ne bave prodajom respiratora.
Ovo istraživanje urađeno je u saradnji sa The Initiumom, nezavisnim medijem na kineskom jeziku sa sjedištem u Singapuru. Ning Hui, novinarka The Initiuma koja izvještava iz Bruxellesa, doprinijela je ovom istraživanju.
See all News Updates of the Day
Da li će Trumpov povratak u Bijelu kuću dovesti do jačanja američko-turskih veza?
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan bio je među prvim stranim liderima koji su čestitali novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu na izbornoj pobjedi.
Predsjednik Joe Biden nije ugostio Erdogana u Bijeloj kući iako su se njih dvojica sastajali na marginama međunarodnih samita i razgovarali telefonom.
Obraćajući se novinarima koji prate njegov povratak iz posjete Saudijskoj Arabiji i Azerbejdžanu, Erdogan je izrazio nadu u poboljšanje odnosa sa Sjedinjenim Državama, dodajući, međutim, da će za postizanje tog cilja biti potrebni lični sastanci.
Dvojica lidera su imali bliske lične odnose tokom Trumpovog prvog mandata. Međutim, bilateralne odnose obilježili su i teški periodi tokom te administracije.
Sa Trumpovim povratkom u Bijelu kuću u januaru, analitičari su za Glas Amerike rekli da, iako možda postoje mogućnosti za veću saradnju u nekim oblastima, ne očekuju velike promjene.
James Jeffrey, koji je bio američki ambasador u Turskoj od 2008. do 2010. godine, vidi Ukrajinu kao jednu oblast s potencijalom za saradnju.
Pozivajući se na Trumpovo obećanje da će okončati rat u Ukrajini, Jeffrey kaže da bi Turska mogla igrati ulogu u pregovorima o prekidu vatre.
Alan Makovsky, viši saradnik za nacionalnu sigurnost i međunarodnu politiku u Centru za američki napredak, također vjeruje da Trumpov prioritet da okonča rat u Ukrajini stvara značajnu priliku za Erdogana.
NATO saveznik, Turska je pažljivo balansirala usred rata u Ukrajini, isporučujući Ukrajini naoružane bespilotne letjelice, istovremeno održavajući veze s Rusijom u energetici i turizmu.
Erdogan, koji je održavao dobre odnose i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dugo je govorio da nijedna strana nema koristi od rata i ponudio se da bude domaćin i posreduje u mirovnim pregovorima.
Nesporazum oko Sirije
Nesuglasice između Turske i Sjedinjenih Država tokom Trumpovog prvog mandata uključivale su frustraciju Ankare američkom podrškom Sirijskim demokratskim snagama (SDF) koje predvodi kurdska milicija - Jedinice za zaštitu naroda, poznate kao YPG u sjevernoj Siriji.
Nakon telefonskog razgovora s Erdoganom 6. oktobra 2019, Trump je neočekivano najavio da će se SAD povući iz Sirije. Mnogi američki vojni zvaničnici, koji su svi bili zatečeni objavom, nisu podržali tu ideju.
Napetost između saveznika pogoršala se nakon što je Trump 9. oktobra poslao pismo Erdoganu, upozoravajući ga na vojni upad u Siriju.
Nakon Trumpove objave o povlačenju, Turska je 9. oktobra pokrenula vojnu operaciju u sjevernoj Siriji usmjerenu na YPG.
Sporazum o prekidu vatre postignut je tokom posjete tadašnjeg potpredsjednika Mikea Pencea Ankari 17. oktobra.
Sada neki u Ankari očekuju da bi SAD mogle preispitati svoje prisustvo u sjevernoj Siriji tokom Trumpovog drugog mandata.
Jeffrey, američki izaslanik za Siriju od 2018. do 2020, sugerira da bi Trumpova administracija mogla preispitati ovo pitanje.
„Svaki put kada su ljudi bili u stanju uvjeriti [Trump o Siriji, to] je bilo da trupe služe nizu važnih ciljeva. Ovo je jedno od najjeftinijih vojnih raspoređivanja s visokim povratom. Mi držimo Islamsku državu pod kontrolom. Drugo, držimo vitalni teren, blokirajući iranske, Assadove i ruske ambicije”, rekao je on za Glas Amerike.
Washington je dugo govorio da je njegovo partnerstvo sa SDF-om neophodno za trajni poraz ISIS-a i suprotstavljanje Iranu.
Ankara smatra YPG sirijskim ogrankom PKK-a, koju su američki zvaničnici također označili kao terorističku organizaciju.
Trump je za državnog sekretara nominovao Marca Rubija, republikanskog senatora sa Floride. Rubio je u to vrijeme bio jedan od najjačih protivnika povlačenja SAD-a iz Sirije.
On je tu odluku označio kao „katastrofalnu grešku koja će imati strašne posljedice daleko izvan Sirije”, pozivajući Trumpa da je preispita.
„Moraćemo da vidimo kako to funkcioniše i kako su se stavovi Marca Rubija možda promijenili da bi se više uskladili sa Trumpovim ili obrnuto”, rekao je Makovksy. „Ali svako ko je mislio da Trumpov izbor znači da će se SAD uskoro povući iz Sirije sigurno bi morao ponovo razmisliti o tom gledištu u svjetlu imenovanja Rubija. Mislim da je malo vjerovatno da ćemo se povući iz Sirije.”
Trumpovim kandidatima za pozicije u kabinetu potrebno je odobrenje Senata prije nego što preuzmu dužnost.
F-35 program
Jedan komplicirajući faktor u američko-turskim odnosima tokom Trumpovog prvog mandata bila je turska kupovina odbrambenog raketnog sistema S-400 od Rusije, što je nagnalo Washington da ukloni Ankaru iz programa zajedničkih udarnih borbenih aviona F-35.
Trumpova administracija je u decembru 2020. sankcionirala Tursku prema Zakonu o suzbijanju američkih protivnika kroz sankcije (CAATSA).
Turska, koja je od tada zatražila ukidanje sankcija CAATSA, vratila se razgovorima s američkim zvaničnicima o mogućem povratku programu F-35.
Analitičari kažu da, iako postoji vjerovatnoća da bi sankcije CAATSA mogle biti ukinute tokom Trumpovog drugog mandata, svako rješenje problema S-400 koje nije trajno ne bi bilo tehnički prihvatljivo za američku vojsku.
Opisujući F-35 kao najveći projekat američke vojske od Drugog svjetskog rata, Jeffrey je rekao: „Trajno rješenje je da oni [S-400] odu, da se prodaju nekom drugom. Volio bih da imam rješenje, ali tehnički, mislim da ga nema.”
Makovsky je ocijenio povratak Turske programu F-35 malo vjerovatnim u bliskoj budućnosti.
„Ako se potpuno otarase S-400, zaista odustanu od posjeda kako zakon nalaže, mogla bi postojati razumna šansa za F-35”, rekao je za Glas Amerike. „Ali to će zavisiti predsjedavajućeg i viših članova Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma i Senatskog odbora za vanjske poslove.”
Da li je Evropa spremna za prestanak isporuke ruskog gasa preko Ukrajine?
Prvog dana 2025. ističe ugovor Ukrajine sa ruskim državnim Gazpromom, što će zatvoriti glavni put ruskog prirodnog gasa prema Evropi.
Iako iz Kremlja kažu da su spremni da produže dogovor o tranzitu, pozivajući Evropljane da ubijede Ukrajinu da se sa tim složi, iz Kijeva navode da neće popustiti.
Isporuke ruskog prirodnog gasa bile su kamen temeljac evropske energetske sigurnosti prije invazije Moskve na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kada je Rusija privremeno prekinula isporuku 80 milijardi kubnih metara gasa kontinentu, kao odgovor na sankcije i spor oko plaćanja.
Prekid je zadao veliki udarac evropskoj ekonomiji, koji se osjeti i u 2024. godini, prema analizi Međunarodnog monetarnog fonda.
Ipak, od 2021, Evropa je osigurala alternativne dobavljače prirodnog gasa, pri čemu je ruski uvoz preko Ukrajine pao sa 11% na 5%, prema podacima kompanije za analizu energetike iz Osla, Rystad Energija.
Posmatrači kažu da su neke zemlje Evropske unije (EU) to pitanje shvatile ozbiljnije od drugih. Njemačka i Češka su, na primjer, u rekordnom roku investirale u terminale za tečni prirodni gas (LNG), kaže Olga Kakova, zamjenica direktora za evropsku energetsku sigurnost u Atlantskom savjetu iz Washingtona.
„Mnoge zemlje bez izlaza na more, poput Češke, dale su sve od sebe da pogledaju alternativne zalihe i investirale su u alternativne opcije”, rekla je Kakova za Glas Amerike.
Druge, poput Mađarske, udvostručile su svoje oslanjanje na Rusiju, a Slovačka i Austrija su povećale ruski uvoz.
Te zemlje, kaže Kakova, „moraće živjeti sa ovom odlukom”, objašnjavajući da će morati osigurati alternativne rute. Turska, na primjer, nudi jedini drugi operativni gasovod za rusku energiju u Evropu.
Iako bi neke evropske zemlje radije zadržale isporuke ruskog gasa preko Ukrajine, to je „teško sprovodivo za EU”, kaže Christoph Halser, analitičar Rystada za gas i LNG. On je izrazio povjerenje u političku volju Evrope i logistiku lanca snabdijevanja da se izgubi ovisnost o ukrajinskim gasovodima za ruski gas.
Drugi analitičari tvrde da bi EU trebala učiniti više da pošalje jasan signal kompanijama da jeftini ruski gas više neće biti dostupan. Uz sprovodive ciljeve EU za postepeno ukidanje ruskog gasa, kompanije će investirati u konkurentske projekte za snabdijevanje pouzdanih evropskih kupaca, kaže Kakova.
LNG za kompenzaciju?
Iako je ruski izvoz gasa u Evropu putem gasovoda opao, Moskva je dio manjka nadoknadila isporukom LNG-a preko mora, cesta i željeznica, uz povećanje ukupnog udjela evropskog uvoza LNG-a sa 15% na 19%.
Halser, međutim, kaže da je dalja ekspanzija malo vjerovatna, s obzirom na sankcije Zapada protiv Rusije.
„Dalje povećanje i kompenzacija za gasovode nije moguće sa postojećom infrastrukturom”, rekao je on za Glas Amerike. „Bili bi neophodni novi neovlašteni projekti na ruskoj strani.”
Rastuće isporuke LNG-a iz SAD mogle bi nadomjestiti ruski gas, o čemu je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen govorila sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom krajem prošle sedmice.
„LNG je jedna od tema kojih smo se dotakli - ne bih rekla da se o tome diskutovalo”, kazala je ona novinarima u Budimpešti, prenosi AFP. „I dalje dobijamo puno LNG-a preko Rusije, iz Rusije. ... Zašto ga ne zamijeniti američkim LNG-om, koji je jeftiniji i obara naše cijene energije?”
Da li će ukrajinski gasovodi biti prazni?
Prekid tranzita ruskog gasa u Evropu postavlja neka teška pitanja za Ukrajinu. Budući da je kraj ugovora veoma blizu, Kakova i drugi analitičari kažu da se Rusija osjeća ohrabrenom da napadne ukrajinski sistem prirodnog gasa, povećavajući ukrajinsku zabrinutost ove zime oko toga kako zaštititi energetsku infrastrukturu zemlje.
Neki posmatrači kažu da Ukrajina možda neće naći drugu komercijalnu upotrebu za svoju neaktivnu infrastrukturu. Bloomberg je krajem prošlog mjeseca izvijestio da su evropski kupci u pregovorima sa Azerbejdžanom o sporazumu koji bi isporučivao azerbejdžanski gas u Evropu, preko mreže gasovoda Rusija-Ukrajina.
Naknadni izvještaji, međutim, pokazuju da nikakav dogovor nije postignut, a Oleksij Černišov, šef državne kompanije Naftogas - najveće ukrajinske naftne i gasne kompanije - rekao je novinarima prošle sedmice da ne postoji alternativa za zaustavljanje isporuke ruskog gasa kroz ukrajinske gasovode.
Svaki aranžman bez potpunog zaustavljanja tranzita gasa preko Ukrajine poslao bi negativan signal Evropi, kaže Aura Sabadus iz londonske organizacije Independent Commodity Intelligence Services.
„Ako Ukrajina dozvoli da ovaj gas teče od 2025. pa nadalje, čak i ako se prodaje pod drugom oznakom - recimo kao azerbejdžanski gas - druge zemlje bi mogle doći i reći, 'pa, ako Ukrajina to radi, zašto ne bismo mi to mogli?'”, kazala je Sabadus za Glas Amerike.
Prema njenim riječima, industrijski potrošači u Njemačkoj, na primjer, tada bi mogli povećati pritisak za obnavljanje tokova gasa preko mreže morskog cjevovoda za prirodni gas Sjeverni tok, ispod Baltičkog mora, koji se proteže od Rusije do Njemačke i koji je bio meta namjernih podvodnih eksplozija u septembru 2022.
Ipak, Halser iz Rystada navodi kako je malo vjerojatno da bi kratkoročni prijelazni sporazum o zadržavanju protoka prirodnog gasa kroz Ukrajinu podstakao zahtjeve za ponovno otvaranje Sjevernog toka.
„U Njemačkoj nema političkog konsenzusa za preuzimanje ruskog gasa u bliskoj budućnosti”, rekao je on, dodajući da bi sporazum sa trećom stranom o isporuci gasa preko Ukrajine mogao koristiti svim uključenim stranama i ojačati komercijalni interes za ukrajinski sistem gasovoda.
Republikanci preuzimaju kontrolu nad Kongresom i Bijelom kućom u prvim sedmicama 2025.
Republikanci bi trebalo da preuzmu potpunu kontrolu nad američkom vladom do treće sedmice u januaru, s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući i strankom koja ima većinu u Senatu, te od ove sedmice i u Predstavničkom domu.
„Republikanci u Domu i Senatu imaju mandat”, rekao je ranije ove sedmice novoizabrani predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson. „Američki narod želi da implementiramo i isporučimo onu agendu 'Amerika na prvom mjestu'.”
Trump će položiti zakletvu kao 47. predsjednik zemlje 20. januara, dvije sedmice nakon zasjedanja novog Kongresa.
Trump (78) će moći sprovoditi svoju agendu koju demokrate neće moći zaustaviti osim ako im se ne pridruži šačica republikanaca u Kongresu po bilo kojem konkretnom pitanju koje bi potkopalo tijesnu većinu stranke u oba doma.
Republikanci će imati prednost od 53-47 u Senatu, a izborni glas novoizabranog potpredsjednika JD Vancea u slučaju omjera 50-50 oko bilo kojeg zakonodavnog prijedloga.
Republikanci su osigurali najmanje 218 mjesta u 435-članom Predstavničkom domu
Tokom svog pokušaja da osvoji drugi neuzastopni četverogodišnji mandat, Trump je pozvao na masovnu deportaciju miliona migranata bez dokumenata koji žive u Sjedinjenim Državama u njihove matične zemlje, smanjenje poreza, daljnu deregulaciju poslovanja, ograničavanje kontrole klime i krivično gonjenje njegovih političkih protivnika - ljudi koje on naziva unutrašnjim neprijateljima.
Senator John Thune iz Južne Dakote, kojeg su njegovi kolege republikanci nedavno izabrali za vođu većine u Senatu, rekao je: „Ovaj republikanski tim je ujedinjen. Mi smo u jednom timu. Uzbuđeni smo što ćemo povratiti većinu i početi raditi s našim kolegama u Predstavničkom dom usvojiti dnevni red predsjednika Trumpa.”
Ekonomisti se pitaju da li će Trump ispuniti predizborna obećanja
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump nije u kampanji ostavljao puno nedoumica oko toga kakvu ekonomsku politiku planira da sprovodi nakon što u januaru položio zakletvu za drugi predsjednički mandat.
Bivši i budući predsjednik SAD obećao je da će produžiti postojeća - i uvesti nova smanjenja poreza; da će raditi na deregulaciji, posebno kada je riječ o proizvodnji energije; da će ponovo uspostaviti snažnu protekcionističku trgovinsku politiku, uključujući značajne uvozne carine (tarife); te da će pokrenuti program "masovne deportacije" u okviru kojeg bi bio protjeran veliki broj od miliona imigranata bez dokumenata koji trenutno borave u SAD.
Iako možda nema sumnje kakvu će politiku Trump sprovoditi, otvoreno je pitanje u kojoj će mjeri to činiti.
"Problem sa kojim se svi ekonomisti suočavaju je to što ne znaju koliko od onoga što je Trump rekao u kampanji treba da shvate ozbiljno", rekao je za Glas Amerike Stiven Kamin, viši saradnik konzervativnog Američkog instituta Enterprise. "Oni ne znaju da li će on uraditi mnogo ovih stvari, ili ako hoće, koliko daleko će ići."
Kada je riječ o carinama, Trump je obećao sveobuhvatno oporezivanje od 10% do 20% na sav uvoz i naknade do 60% na robu koja dolazi iz Kine, za šta stručnjaci upozoravaju da bi bilo ekonomski pogubno.
Njegova retorika o eksploataciji fosilnih goriva sugeriše da će povećati proizvodnju nafte i plina, iako SAD trenutno proizvode više energije nego ikada.
Što se tiče imigracije, on i njegovi savjetnici su se kolebali između ideje da će svi ljudi bez dokumenata biti protjerani i ideje o mnogo više fokusiranoj operaciji.
Poreska politika
Jedna stvar koja se čini sigurnom je da će Trump sarađivati sa Kongresom — u potpunosti pod kontrolom Republikanske stranke — kako bi produžio umanjenja poreza koja su postala dio Zakona o smanjenju poreza i zapošljavanju, kojeg je potpisao 2017. godine u svom prvom mandatu.
Ta smanjenja odnosila su se prevashodno na poreze na prihod koje plaćaju američki radnici. Također je smanjena i najviša kategorija poreza na dohodak preduzeća sa 39% na 21%. Planirano je da sve te odredbe isteknu u narednih nekoliko godina, neke već 2025. godine, a Trump je predložio da postanu trajne.
Budući američki predsjednik je takođe iznio ideju o drugim smanjenjima poreza, uključujući dalje smanjenje poreza na poslovne prihode na maksimalnih 15 posto, kao i neoporezivost prihoda od prekovremenog rada, napojnica i socijalnog osiguranja, a sve to bi smanjilo vladine prihode.
Kamin kaže da stimulativni uticaj Trumpovih predloženih dodatnih poreskih promjena vjerovatno neće biti veliki, ali da bi to moglo da utiče na dug zemlje, jer će izmjene praktično garantovati dodatno zaduživanje vlade za finansiranje deficita.
"Prava briga za ljude koji su zabrinuti za fiskalni bilans — a ja sam jedan od njih — je da cementiranjem velikih fiskalnih deficita, koliko se može vidjeti, čak i u situaciji snažne ekonomske aktivnosti, kada bi to trebali postojati viškovi, to dovodi do povećanja duga", rekao je on.
"To bi, na kraju, trebalo da dovede do istiskivanja privatnih investicija, rasta kamatnih stopa i veće zabrinutosti oko pozicije održivosti vlade", dodaje Kamin. "Ali kada će dug dostići nivo koji će u tom pogledu biti zabrinjavajući, niko ne zna."
Smanjenje troškova
U teoriji, dio deficita koji bi nastao velikim smanjenjem poreza mogao bi biti nadoknađen smanjenjem budžetskih troškova - nešto što je Trump također spominjao u predizbornoj kampanji.
Novoizabrani predsjednik je predložio stvaranje "sekretarijata za vladinu efikasnost", na čijem čelu će biti Elon Musk, milijarder, osnivač kompanije za električne automobile Tesla i proizvođača raketa Spejseks, te vlasnik Eksa, društvene mreže ranije poznate kao Twitter, kao i Vivek Ramaswamy, osnivač farmaceutske kompanije i nekada Trumpov protivkandidat za predsjedničku nominaciju.
Mask je navodio da bi trebalo biti moguće smanjiti federalnu potrošnju za oko 30%, čak dvije hiljade mililjardi dolara godišnje.
Smanjenje tog obima zahtijevalo bi duboke rezove u širokom spektru programa, uključujući elemente mreže socijalne sigurnosti kao što su socijalno osiguranje i zdravstveni programi poput Medicaidea. Nejasno je kako bi Trump uvjerio čak i republikanski Kongres da podrži tako široko smanjenje vladinih usluga.
Imigracija
Ako Trump sprovede politiku masovne deportacije imigranata bez dokumenata, gotovo je izvjesno da će to imati negativan uticaj na ekonomske sektore u kojima su migranti u značajnoj mjeri prisutni kao radnici, posebno u poljoprivredi i građevinarstvu, kaže Marcus Noland, izvršni potpredsjednik i direktor studija na Institutu za međunarodnu ekonomiju Peterson.
"Ako iz radne snage izvučete mnogo ljudi, smanjujete količinu proizvodnje, jer je manje raspoložive radne snage, a time i podižete cijene", rekao je Noland za Glas Amerike.
"Ovi ljudi nisu ravnomjerno raspoređeni po ekonomiji SAD", dodao je. "Oni su koncentrisani u poljoprivredi i građevinarstvu, tako da biste najviše poremetili te sektore, posebno ako to kombinujete sa carinama."
Trgovina
Trumpovi prijedlozi o uvođenju tarifa, posebno ako se bude pridržavao svojih maksimalističkih prijedloga iz predizborne kampanje, mogli bi biti znatno štetni. Iako bi u teoriji trebali stimulisati američku proizvodnju, Noland upozorava da bi mogli imati suprotne posljedice.
"Neki modeli na kojima sam radio ukazuju da će te tarifne politike, umjesto da ožive industrijski sektor, zapravo smanjiti industrijsku aktivnost u SAD", upozorio je.
Opšte carine na uvoz, a posebno visoke tarife na kinesku robu, stvorile bi ozbiljne izazove za američke proizvođače.
"Razlog je taj što biste povećali cijenu materijala i tako bi SAD postale mjesto sa visokim troškovima za proizvodnju", rekao je. „Investicije bi se smanjile — a investicije su intenzivne u industrijske materijale — tako da, ironično, to ima suprotan efekat od onoga što kažu njegovi zagovornici."
Trumpovi unutrašnji prioriteti: Ekonomija, imigracija i efikasnost vlade
Donald Trump postavlja temelje i pravi planove za unutrašnju politiku u naredne četiri godine.
