U izvještaju, koji su u srijedu objavili Human Rights Watch i norveška ujgurska organizacija “Uyghur Hjelp”, koja je koautor izvještaja, utvrđeno je da je oko 630 sela sa elementima religije, ujgurske istorije i ujgurske kulturne prakse, uključujući tradicionalnu ujgursku žicu instrument “dutar” i svetilište zvano “mazar”, uklonjeno iz imena njihovih sela.
Neki analitičari kažu da je kampanja dio napora Pekinga da izbriše ujgursku kulturu i vjerske izraze. "Ovo je dio ozbiljnih zloupotreba koje su u toku za Ujgure u Xinjiangu", rekla je za Glas Amerike telefonom Maya Wang, privremena direktorica za Kinu u Human Rights Watch-u.
Prema izvještaju, kineska vlada često koristi kineske izraze kao što su "sreća", "jedinstvo" i "harmonija" da zamijene ta imena ujgurskih sela.
"Nova imena sela su uglavnom na mandarinskom kineskom i označavaju pozitivno osjećanje koje vlada želi da Ujguri prihvate i izraze pod kineskim vodstvom", piše u izvještaju.
Dok vlasti u Xinjiangu nastavljaju mijenjati imena nekih ujgurskih sela, u izvještaju se navodi da se većina promjena imena dogodila između 2017. i 2019. godine, što se poklapa s masovnim interniranjem Ujgura širom regije.
„Od 2017. godine, izraz Ujgura o tome ko su oni, njihova istorija i kako su postali grupa ljudi izbrisani su ili izmanipulisani,“ rekla je Wang, dodajući da je cilj Pekinga da natjera Ujgure da se pridržavaju pravila koja su im se izložili.
“Ako prakticirate nešto drugačije, mogli biste biti označeni kao ekstremista i stavljeni u dugotrajni zatvor, tako da je ovo dio potpunog brisanja [ujgurske kulture i izražavanja]”, dodala je.
Izvještaj je otkrio da je većina sela koja su podvrgnuta promjeni imena koncentrirana u prefekturama koje su pretežno ujgurske, uključujući Aksu, Kašgar i Hotan u južnom Xinjiangu.
Kao odgovor na nalaze iz izvještaja, kineska ambasada u Washingtonu je rekla da je ujgurska kultura "efikasno zaštićena i promovirana".
"Ujgursko stanovništvo u Xinjiangu može koristiti svoj etnički jezik, a putokazi u Xinjiangu su uglavnom i na mandarinskom i na ujgurskom", rekao je glasnogovornik kineske ambasade Liu Pengyu u pisanom odgovoru za Glas Amerike.
Visoki komesar UN-a za ljudska prava je 2022. godine u izvještaju utvrdio da je kineska vlada počinila kršenje ljudskih prava nad Ujgurima i drugim turskim muslimanskim manjinama u Xinjiangu, što bi moglo predstavljati zločin protiv čovječnosti.
Prema procjeni UN-a, najmanje milion Ujgura i drugih muslimanskih manjina možda je bilo internirano u kampove za prevaspitanje od strane Pekinga u Xinjiangu od 2017. godine, ali Kina je negirala ove navode i 2019. tvrdila da su svi Ujguri u kampovima "diplomirali".
Uticaj na zajednicu Ujgura
Kako Kina nastavlja mijenjati imena nekih sela iz ujgurskih u kineska, izvještaj je otkrio da je kampanja ozbiljno utjecala na ujgursku zajednicu. Na osnovu intervjua sa 11 Ujgura, izvještaj je otkrio da promjena imena može povećati poteškoće nekim Ujgurima da pronađu svoja sela, dok bi drugi mogli imati poteškoća da se registruju za državne službe.
"Neki Ujguri izvan Xinjianga osjećaju se kao da ne mogu ni prepoznati svoj rodni grad", rekao je za Glas Amerike telefonom Abduweli Ayup, prognani ujgurski lingvista koji je koautor izvještaja.
Utjecaj promjene imena sela praćen je efektom masovnog zatvaranja Ujgura u Pekingu, masovnog nadzora zajednice Ujgura i drugih progona Ujgura, uključujući razdvajanje porodica, prisilni rad i seksualno nasilje.
Neki aktivisti kažu da su svi ovi napori dio kampanje koja "cilja sve što je od suštinskog značaja" za Ujgure.
"Ova kampanja promjene imena sela čini da se neki Ujguri osjećaju kao da su manji od Han Kineza jer je njihova kultura zaostala", rekao je za Glas Amerike Zumretay Arkin, direktor globalnog zagovaranja na Svjetskom ujgurskom kongresu.
Prema Arkinu, druge kampanje koje je Peking pokrenuo za bolju asimilaciju Ujgura u kineskoj većini Han je da se džamije širom Xinjianga uklone uklanjanjem polumjeseca i kupole uz zamjenu vjerskih spisa omažom Komunističkoj partiji Kine.
Human Rights Watch je 2017. također otkrio da su kineske vlasti zabranile Ujgurima da koriste desetine imena s vjerskim konotacijama zajedničkim muslimanima širom svijeta, tvrdeći da bi korištenje tih imena moglo "preuveličati vjerski žar".
Šta međunarodna zajednica može učiniti?
Arkin je rekao da su napori kineske vlade da nasilno asimiliraju Ujgure u kinesku zajednicu Han natjerali Ujgure da sakriju svoj identitet i osnovni način života. "Za Ujgure koji žive u Xinjiangu, moraju stalno skrivati svoj identitet kako bi se mogli uklopiti u kalup koji je kineska vlada stvorila za njih", rekla je ona za Glas Amerike.
Arkin je rekao da je ovaj trend odgovornost za očuvanje ujgurske kulturne baštine prebacio na zajednicu dijaspore. “Pošto je zajednica dijaspore u velikoj mjeri odsječena od članova svojih porodica i prijatelja u Xinjiangu, odgovornost za očuvanje ujgurske kulture postala je težak teret za zajednicu dijaspore,” rekla je ona.
Dok su Ujedinjene nacije i strane vlade osudile kineski sistematski progon Ujgura i nametnule ciljane sankcije kineskim zvaničnicima, Human Rights Watch je rekao da su ovi odgovori bili nedjelotvorni u utjecanju na tretman Pekinga prema Ujgurskoj zajednici.
Ayup je pozvao strane zemlje da pokušaju povećati pritisak na Peking tokom predstojeće sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava.
"Zabrinute vlade i Ured UN-a za ljudska prava trebali bi intenzivirati svoje napore da kinesku vladu pozovu na odgovornost za svoje zloupotrebe u regiji Ujgura", rekao je Ayup za VOA, dodajući da bi jedan od prioriteta trebao biti oslobađanje stotina hiljada Ujgura koji su još uvijek u pritvoru Xinjiang.
